2012
Ko e Ngeia mo e Fokotuʻutuʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Sune 2012


Ko e Ngeia mo e Fokotuʻutuʻu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

Ko e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

“Naʻe fakahoko ʻi he 1976 ha konifelenisi lahi fakaʻēlia ʻi Koupeniheikeni ʻi Tenimaʻake. ʻI he ʻosi ʻa e fakatahaʻanga fakaʻosí naʻe fie maʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo [1895–1985] ke ʻaʻahi ki he Falelotu Voli Filú (Vor Frue), ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e maka fakamanatu ʻīmisi ʻo Kalaisí (Christus) ne tongitongi ʻe Tōvalasoni (Thorvaldsen) pea mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. …

“Naʻe tuʻu he konga ki muʻa ʻo e falelotú, ʻi he tuʻa ʻōlitá, ʻa e maka ʻĪmisi ʻo Kalaisí ʻo fakamafola fakafoʻohake mai ki muʻa Hono ongo toʻukupú, pea hā ʻi Hono ongo toʻukupú ʻa e mata kafo ʻo e faʻó, pea naʻe hā mahino mo e kafo ʻi Hono vakavaká. Naʻe tuʻu fakaholoholo ʻi he ongo tafaʻakí ʻa e ngaahi maka fakamanatu ʻo e Kau ʻAposetoló, ʻo tuʻu ʻa Pita ʻi muʻa he tafaʻaki toʻomataʻú pea fakahokohoko mai ai ʻa e toenga ʻo e Kau ʻAposetoló.

“Ko e tokolahi taha ʻo e kulupú naʻa nau ʻi he konga ki mui ʻo e falelotú mo e tokotaha tauhi falé. Ka naʻá ku tuʻu ʻi muʻa he maka fakamanatu ʻo Pitá mo Palesiteni Kimipolo mo ʻEletā Lekisi D. Pinekā pea mo ʻIoane Helakī Penitini (Johan Helge Benthin), ko e palesiteni ʻo e siteiki Koupeniheikení.

“Naʻe ʻi he nima ʻo Pitá, ʻa ia naʻe foʻu ʻaki ha maka māpele, ha fuhinga kī. Ne tuhu ʻa Palesiteni Kimipolo ki he ngaahi kī ko iá mo ne fakamatalaʻi e meʻa ʻoku nau fakataipeʻí. Hili ia, naʻá ne tafoki leva kia Palesiteni Penitini, ʻi ha founga he ʻikai teitei ngalo ʻiate au, peá ne tuhu ki ai ʻi ha founga mālohi ʻoku ʻikai ke u anga maheni ai peá ne pehē, ʻʻOku ou loto ke ke fakahā ki he taha kotoa pē ʻi Tenimaʻake ʻoku ou maʻu ʻe au ʻa e ngaahi kií! ʻOku tau pukepuke ʻa e ngaahi kī totonú, pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē.ʻ

“He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e fakahā ko iá, pea mo e fakamoʻoni mei he palōfitá. Ko e ongó naʻe mātuʻaki mālohi fakalaumālie fau; pe ko hono ongó naʻe toe mālohi fakaetuʻasino.

“Ne mau fononga atu leva ki he konga ki mui ʻo e falelotú ʻa ia ne tuʻu ai e toenga ʻo e kulupú. Ne meʻa ange leva ʻa Palesiteni Kimipolo ki he tauhi fale angaleleí mo tuhu ki he ngaahi maka fakamanatú, ʻKo e kau ʻAposetolo ē kuo pekia. ʻPea tuhu mai leva kiate au mo pehē, ʻʻOku tau maʻu heni ʻa e kau ʻAposetolo moʻuí. Ko ʻEletā Pēká ko ha ʻAposetolo. Ko ʻEletā Tōmasi S. Monisoni mo ʻEletā L. Tomu Peulí ko e ongo ʻAposetolo, pea ko e ʻAposetolo au. Ko e Kau ʻAposetolo moʻui kimautolu.

“ʻʻOkú ke lau ʻo fekauʻaki mo e Kau Fitungofulú ʻi he Fuakava Foʻoú, pea ko ha tokoua ʻeni ʻo e Kau Fitungofulu moʻuí, ko ʻEletā Lekisi D. Pineká mo ʻEletā Lōpeti D. Heili.ʻ

“Naʻe fakafokifā pē kuo loʻimataʻia ʻa e taha tauhi falé, ka naʻe ʻikai pehē ki muʻa.

“Naʻá ku ongoʻi kuó u maʻu ha aʻusia ha meʻa he ʻikai toe ngalo heʻeku moʻuí.”2

ʻOku ʻIkai ke Lava ʻo Vahevahe Iiki ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí

“ʻOku māʻolunga ange ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono ngaahi lakangá. Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe Faka-Melekisētekí, ʻoku foaki ia ki ai ʻi he hilifaki ʻo e nimá. Ko e ʻosi pē hono foaki kiate ia ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku toki fakanofo leva ia ki ha lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko iá. ʻOku maʻu ʻe he lakanga kotoa pē ʻa hono mafaí mei he lakanga fakataulaʻeikí.

“ʻOku ʻikai ke lava ʻo vahevahe fakakongokonga iiki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku maʻu ʻe ha kaumātuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻoku maʻu ʻe ha ʻAposetolo (vakai, T&F 20:38). Ko e taimi pē ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne maʻu kotoa ia ʻi he taimi pē ko iá. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí—[ʻoku vahevahe ai ʻa e mafaí mo e fatongiá. ʻOku ngāue ʻaki ʻe ha taha hono lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau ki he ngaahi totonu ʻoku maʻu ʻe he lakanga kuo fakanofo pe vaheʻi ia ki aí. …

“Ko e taimi pē ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pe ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé, ʻokú ne maʻu kotoa ai mo e mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe lakanga fakataulaʻeiki māʻulalo angé.”3

Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Teuteuʻangá

“ʻOku ʻikai ʻuhinga hono ui ko e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé ʻo pehē ʻoku holoki ai hono mahuʻinga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fie maʻu ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. (Vakai, T&F 84:29.) ʻOku totonu ke ongoʻi lāngilangiʻia lahi ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé ke ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, he ʻoku ʻi ai hanau mahuʻinga fakalaumālie lahi.

“Kuó u ʻosi tufa ʻa e sākalamēnití ʻi heʻeku hoko ko e taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou fakapapauʻi atu naʻá ku ongoʻi ha lāngilangiʻia lahi pea mo ha loto fakatōkilalo ʻoku taʻe-ma-fakamatalaʻi ke fakahoko ʻa e meʻa ʻe ala lau ʻe ha niʻihi ko ha meʻa maʻamaʻa pē. …

“Naʻa nau nofo ʻamanaki ʻi he kuonga muʻá ki he fakalelei ʻa Kalaisí ʻo fou ʻi he ouau ʻo e feilaulaú. ʻOku tau vakai atu ki he meʻa tatau pē ʻo fou ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití.

“ʻOku fakatefito ʻa e feilaulaú ki muʻa, pea mo e sākalamēnití ki mui, ʻia Kalaisi, ʻa hono lilingi Hono taʻataʻá, pea mo e fakalelei naʻá Ne fai maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Ko e mafai ko ia ke fakahoko ʻa e ngaahi ouaú he taimi ko iá pea mo e lolotongá ni ʻokú na fakatou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“Ko ha fatongia toputapu moʻoni ʻeni pea ʻoku kau ai kimoutolu ʻi ha feohi fakatokoua mo kinautolu ko e kau tamaioʻeiki he kuonga muʻá ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ai ha ofo ʻi heʻetau ongoʻi loto fakatōkilalo moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngaahi ouau ʻoku vahe ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. …

“ʻOku ʻi ai hamou niʻihi tokosiʻi ʻoku meʻa mai ko e kau tīkoni, kau akonaki, mo e kau taulaʻeiki, te mou tangutu ʻi heni ʻi ha ʻaho ko ha kau ʻAposetolo mo ha kau palōfita pea te mou puleʻi ʻa e Siasí. Kuo pau ke mou mateuteu.

“ʻOku totonu moʻoni pē hono ui ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e lakanga taulaʻeiki teuteuʻangá.4

Ko ha Fakaafe ki he Kau Teuteu Kaumātuʻá

“Ko e lakanga kaumātuʻá ko ha uiuiʻi ia ʻo e lāngilangi mo e ngeia, ʻo e mafai mo e mālohi fakalaumālie. ʻOku fakafōtunga mai ʻe he “teuteú” ha ʻamanaki mo ha fakatuʻamelie mo e malava ke aʻusia. Ko ia ʻoku ou lea ai he ʻahó ni kiate kinautolu, ʻi heʻeku ʻilo, mahalo ʻe ʻaonga ki ha toe tokolahi kehe ʻa e pōpoakí ni. …

“Kapau te mou toe foki ki he ʻātakai ʻoku leaʻaki ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie ko ʻení, ʻe tafe taʻe-tuku mai ki ho ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke pehē ne molé. ʻE ʻasi mai ha ngaahi meʻa ne taʻomia ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi hono taʻe-fakaʻaongaʻí mo taʻe fai ha meʻá. ʻE fakaakeʻi hoʻo malava ke maʻu ha mahino ki aí. …

“Kapau te ke toe fononga fakalotu atu ki he Kāingalotú, he ʻikai fuoloa kuo toe mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e ueʻi fakalaumālié. Pea ʻe vave ange ʻi hoʻo mahinó, pea hangē pē naʻe ʻikai ke ke mavahé. ʻOi, hono ʻikai mahuʻinga ke ke ʻilo kapau te ke foki, ʻe lava ʻo ʻai ia ke hangē pē naʻe ʻikai ke ke mavahé. …

“He ʻikai hano taimi kuó ke ongoʻi kakato mo taau ʻi Hono siasí pea ʻi Hono puleʻangá. Pea te ke toki ʻilo e lahi hono fie maʻu koe ʻi hení pea mo e mālohi ho leʻó ʻi he taukeí ʻi hono huhuʻi ʻo e niʻihi kehé.”5

Ngaahi Uiuiʻi ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí

“ʻOku ʻikai ko e uí ko hano fakaafeʻi pe kole pē ha taha. Ko ha ui ia mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene tamaioʻeiki kuo filí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe hoko ai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko ha palesiteni ʻo ha siteiki ʻi ʻAlesona, pea naʻe hoko ha meʻa kiate ia ʻi heʻene fakahoko ha uí. Naʻe fie maʻu ha taha ke hoko ko e Palesiteni ʻo e houalotu ʻa e Kau Talavoú ʻi he siteikí. Naʻe ʻalu atu ai ʻa Palesiteni Kimipolo mei hono ʻōfisi ʻi he pangikeé, ʻo ne ʻalu atu ʻi he halá ki ha pisinisi ʻoku ofi mai pē, ʻo ne pehē ange ki ha talavou ai, ʻE Siaki, te ke fie hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi he siteikí?”

Naʻe pehē ange leva ʻe Siaki, ‘ʻE Sipenisā, ʻoku ʻikai ko hoʻo ʻuhingá kiate au.’

“Naʻá ne pehē ange leva, ‘ʻIo ko koe. Ko ha talavou koe, pea ʻokú ke feohi lelei mo e toʻu tupú. Te ke hoko ko ha palesiteni lelei ʻaupito.’

“Naʻe hoko leva ha meʻa naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo, naʻe ʻikai ko ha fepōtalanoaʻaki fakafiemālie ʻeni he naʻe ʻikai tali ʻe Siaki ia ʻa e uiuiʻí. Naʻá ne foki atu ki he pangikeé, pea nofo hifo ʻi hono tesí ʻokú ne loto mamahi he ʻikai ola lelei ʻene feingá. Naʻe hū mai ki heʻene fakakaukaú ha meʻa. Naʻá ne ʻalu atu mei hono ʻōfisí, ʻo ʻalu atu ʻi he halá—ki he fale, pea mo e tangata tatau pē— ʻo ne ui ʻaki hono hingoa kakató, ʻo pehē ange, ʻNaʻe fakataha ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí ʻi he Sāpate kuo ʻosí ʻo nau fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu ke ʻi ai ha palesiteni ʻo e Kau Talavoú. Naʻa mau lotua ia, pea mau talanoa ki ai. Naʻe faifai pea mau tūʻulutui ʻo fehuʻi ki he ʻEikí, pea mau maʻu ai ʻa e fakahinohino fakalaumālie meiate Ia, ke ui koe. Ko ia ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou ʻi heni ai ke fakahoko atu kiate koe ʻa e ui ko iá.’

“Naʻe pehē ange leva ʻe Siaki, ‘ʻE Sipenisā, kapau ko e founga ia ʻokú ke fakahoko mai ʻakí.’

“Pea naʻá ne pehē ange, ‘Oku ou fakahoko pehē atu ia.’”6

“ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kaumātuʻa kotoa pē ko ha uiuiʻi ʻoku mahulu hake ia ʻi ha fakaafe pe kole pē, pea naʻa mo ha ngāue ke fai. ʻOku tā-tuʻo lahi ʻetau fanongo ki he lea, ʻKuo kole mai ke u hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá. ‘ʻE lelei ange ke pehē, ʻKuo uiuiʻi au ke hoko ko ha tokoni.’

“ʻOku ʻikai ke tau ui pē ʻe kitautolu ʻa kitautolu ki ha ngaahi tuʻunga ʻi he Siasí. Ka ʻoku tau tali ʻa e ui meiate kinautolu ʻoku nau puleʻi kitautolú. Ko e fatongia ia ʻo kinautolu ʻoku puleʻi kitautolú ke nau fealēleaʻaki ʻi he faʻa lotu mo e ʻEikí pe ko e hā Hono finangaló fekauʻaki mo ha fatongia ʻi he Siasí. Pea ʻoku toki ngāue leva ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá. ʻOku toki fakahoko leva ʻa e uiuiʻí ʻe he taha maʻu mafai ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí.”7

Ko e Mahuʻinga ʻo e Fakanofó

“ʻOku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fakanofó, ʻo ʻikai ko hano fakahoko pē ʻo ha fuakava pe maʻu ha tāpuaki. Naʻe pehē maʻu ai pē ia talu mei he kamataʻangá. Tatau ai pē pe ko e hā haʻanau fakamahamahalo pe fakaʻuhinga pe fakakaukau ʻi ha faʻahinga meʻa ne leaʻaki pe tohi, ʻi he kuo hilí pe lolotongá ni, ko e fakanofo ki ha tuʻunga pau ʻi ha lakanga fakataulaʻeikí ko ha founga, ko e founga pē taha ia, naʻe pea ʻoku foaki aí.

“Pea ʻoku fakamahinoʻi moʻoni ʻe he folofolá ko e founga foaki totonu pē taha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku maʻu ia mei he ʻtaha ʻokú ne maʻu ha mafai, pea ʻoku ʻiloa ʻe he siasí ʻokú ne maʻu ha mafai pea kuo fakanofo totonu ia ʻe he kau taki ʻo e siasíʻ [T&F 42:11]. …

“ʻOua naʻa ngalo ʻa e foʻi moʻoni mahino ko iá: Ko e lakanga fakataulaʻeikí naʻe pea ʻoku foaki maʻu ai pē ʻi he fakanofó ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai totonú, pea ʻoku ʻiloa ia ʻi he Siasí kuó ne ʻosi maʻu. Pea naʻa mo e ʻosi foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha ha mafai ʻoku ope atu mei he meʻa ʻoku kau tonu ki he tuʻunga naʻe fakanofo ia ki aí. Ko e ngaahi fakangatangata ko iá ʻoku ngāueʻaki ki ha tuʻunga pē ne vaheʻi ha taha ki ai. ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he ngaahi fakanofo mo e ngaahi vaheʻi taʻe-fakamafaiʻí ia ha meʻa ʻe taha, hala ʻi he mālohi pea mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”8

Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

“Kuo tau failelei ʻi hono tufaki ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo tau fokotuʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he meimei feituʻu kotoa pē. ʻOku tau maʻu ha ngaahi kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau taulaʻeiki lahí ʻi māmani. Ka kuo fuʻu vave hono tufaki ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo meimei vave ange ia ʻi hono tufaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ivi ʻoku totonu ke ne maʻú pea he ʻikai maʻu ia kae ʻoua kuo fakamaʻunga fefeka e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi fāmilí. …

“ʻOku ʻiate kitautolu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hili e meʻa kotoa kuo tau fakafekauʻaki mo fokotuʻutuʻú, ko hotau fatongiá leva ke fakaake mai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí. ʻOku maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he fakanofó; ʻoku maʻu ʻa e mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he faivelengá mo e moʻui talangofua ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. ʻOku fakalahi ia ʻi hono ngāue ʻakí pea fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he angatonu.

“ʻE ngaahi tamai, ʻoku ou fakamanatu atu ʻa e natula toputapu homou uiuiʻí. ʻOku mou maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he ʻEikí ke maluʻi homou ʻapí. ʻE ʻi ai e taimi, ko e maluʻanga pē ʻe tuʻu ʻi he vahaʻa homou fāmilí mo e filí ko e mālohi ko iá. Te ke maʻu ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”9

“Ko e mālohi te ke maʻú ʻe makatuʻunga ia ʻi he meʻa te ke fai ʻaki ʻa e meʻafoaki pulipulia toputapú ni.

“ʻOku maʻu homou mafaí ʻo fakafou mai ʻi he fakanofó; ʻoku maʻu ho mālohí ʻo fakafou mai ʻi he talangofuá mo e moʻui tāú. …

“ʻOku maʻu ʻa e mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mei hono fakahoko ho fatongiá ʻi he ngaahi meʻa angamahení: maʻu lotú, tali ʻo e ngaahi uiuiʻí, lau folofolá, pea mo e tauhi ʻo e Lea ʻo e Potó.”10

Kau Tamaioʻeiki Moʻoni ʻa e ʻEikí

“ʻOku ʻikai ke tau fanongo ki hano ngāueʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé. ʻOku ngali kehe foki hono tala ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane kitautolú, lolotonga ko iá, ko kitautolu pē ʻoku tau maʻu ʻa e mafai pea mo e fokotuʻutuʻu naʻá Ne fakahokó.

“Ko ha kakai angamaheni pē ʻa e Toko Hongofulu Mā Ua he taimi ní. ʻOku ʻikai ko ha kakai ʻiloa kinautolu fakafoʻituitui, ʻo tatau pē mo e kau fuofua Toko Hongofulu Mā Uá, ka ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he taimi ʻoku fakataha ai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá.

“ʻOku mau ō mai mei ha ngaahi puipuituʻa fakaengāue kehekehe. Ko ha kau saienisi, kau loea, mo ha kau faiako.

“Ne hoko ʻa ʻEletā [Lāsolo M.] Nalēsoni ko ha moʻungaʻi tangata ʻi he tafa mafú. …

“ʻOku ʻi ai niʻihi ʻi he Kōlomú ni ko ha kau tangata ngāue fakakautau—folautahi, sōtia tauʻuta, mo ha kau pailate.

“Ne nau fua ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he Siasí: ko ha kau faiako fakaʻapi, kau faiako, kau faifekau, kau palesiteni fakakōlomu, kau pīsope, kau palesiteni fakasiteiki, kau palesiteni fakamisiona, pea ko e mahuʻinga tahá, ko ha ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai.

“Ko e kau ako mo e kau faiako kotoa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ʻokú ne fakatahaʻi kimautolú ko ʻemau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí pea mo e fānau ʻa ʻEne Tamaí pea mo ʻemau fakamoʻoni ʻokú Ne tuʻu ko e ʻulu ʻo e Siasí.

“ʻOku meimei ko e tangata kotoa pē ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ko e tukuʻau mai mei ha kamataʻanga fakatōkilalo, ʻo hangē ko e taimi naʻá Ne ʻi heni aí. ʻOku fakatahaʻi ʻa e Toko Hongofulu Mā Ua moʻuí ʻi heʻenau ngāue ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e uí, ne mau taki taha tukuange homau kupengá, ka mau tuʻu ʻo muimui ki he ʻEikí.”11

“ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ko e kau tangata ʻe toko 14 ko ia ne fakanofo fakataha mo aú, ko e Kau ʻAposetolo moʻoni kinautolu. Pea ʻi heʻeku lea ʻaki iá, ʻoku ʻikai ke u lea ʻaki ha meʻa kehe mei he meʻa kuo akoʻi ʻe he ʻEikí, pe ko ha meʻa kuo toe fakahā ki ha taha ʻoku fekumi fakamātoato ke ne maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālié.

“Ko ha kau tamaioʻeiki moʻoni e kau tangatá ni ʻa e ʻEikí; talangofua muʻa ki heʻenau ngaahi faleʻí.”12

Ko ha Fakamoʻoni Fakae-ʻAposetolo

“ʻOku lahi ha ngaahi tafaʻaki ʻoku ʻikai ke u feʻunga ai. ʻOku lahi mo ha ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi ʻi heʻeku fuafatongiá. ʻOku taha pē meʻa ʻoku ou maʻu ʻe lava ke fakamatalaʻiʻaki ʻoku ou feʻungá. Hangē ko Pita mo kinautolu kotoa pē kuo fakanofo ʻi muʻá, ʻoku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá.

“ʻOku ou ʻilo ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí. Naʻá Ne fakafeʻiloaki mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. Naʻe ʻaloʻi mai Ia ʻi he vahevahenga ʻo taimí. Naʻá Ne akoʻi ʻa ʻEne ongoongoleleí pea naʻe ʻahiʻahiʻi Ia. Naʻá Ne mamahi pea tutuki Ia pea naʻá Ne toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú. ʻOkú Ne tatau pē mo ʻEne Tamaí, ʻo maʻu ʻa e sino kakano mo e hui. Naʻá Ne fakahoko ʻa ʻEne Fakaleleí. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni kiate Ia.”13

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Founga Hono Foaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí: Ko e Tokāteliné, Tefitoʻi Moʻoní, Pea mo e Foungá,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sune 21, 2003, 1.

  2. “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Liahona, Mē 2008, 85.

  3. “Ko e Meʻa ʻOku Tonu ke ʻIlo ʻe he Kaumātuʻa—mo e Fefine Kotoa: Ko ha Kamataʻanga ʻi he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Hono Puleʻi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Tūhulu, Nov. 1994, 17; vakai foki, Ensign, Feb. 1993, 8.

  4. “Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” Tūhulu, Sānuali 1982, 72–73.

  5. “Ko Ha Kole Fakamātoato ki he Kau Teuteu Kaumātuʻá,” Tūhulu, Sune 1977, 10, 11, 12.

  6. “Ko e Founga Hono Foaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sune 21, 2003, 2.

  7. “Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke ʻIlo ʻe he Kaumātuʻa Kotoa pē,” Tūhulu, Nov. 1994, 21–22.

  8. “Ko e Temipalé, ko e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Siulai 1993, 25.

  9. “Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2010, 7, 9.

  10. “Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné,” Liahona, Sānuali 1982, 76.

  11. “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Liahona, Mē 2008, 85–86.

  12. “Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá,” Liahona, Sānuali 1997, 8.

  13. “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Liahona, Mē 2008, 87.

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, tā ʻe Walter Rane. © IRI

Tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell

Tā fakatātā ʻo e ʻatá © IRI