2013
Ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Maná: Ko e Kāingalotu Silovākiá ʻi Sēfilá
Siulai 2013


Ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Maná Ko e Kāingalotu Silovākiá ʻi Sēfilá

ʻĪmisi
ʻEletā Erich W. Kopischke

ʻI he fakatahatahaʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki, kau faifekau, fakataha alēlea, mo e kāingalotu ʻi Sēfila ʻi ʻIngilaní honau iví ke hiki hake ʻa e tupulaki moʻoní, naʻe tāpuekina kinautolu ʻi ha ngaahi founga fakaofo.

Naʻe fai ʻe Molomona ha fehuʻi faingofua lolotonga ʻene malanga fefeka ki he haʻofanga ʻo e kakai tuí: “Kuo ngata koā ʻa e ngaahi maná?” Ne muiaki mai pē ai ʻene talí: “Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai” (Molonai 7:29).

Naʻe toki fakamatalaʻi leva ʻe Molomona ʻa e founga hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻo nofotaha ʻi he fekauʻaki mo e fengāueʻaki ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ngāue ʻa e kau ʻāngeló, ʻetau ngaahi lotú, ʻetau tuí, pea mo e ngaahi mana ʻa e ʻEikí (vakai, Molonai 7:33–37, 48).

ʻOku fakamanatu mai ʻe he kau palōfitá ʻi he folofolá ʻoku tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, pea taʻengata (vakai, 3 Nīfai 24:6; T&F 20:12). ʻI heʻetau feinga ke fakahoko ʻa e fekau ke “ʻalu atu … ki he māmaní kotoa pē, … ʻo fai papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māoniʻoní” (T&F 68:8), ʻoku mahuʻinga ke ako pea mo manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

  • ʻOku ʻikai feliliuaki ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana.

  • Ko e mana maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ko hono fakahoko ko ia ʻo e fakamoʻui taʻengatá ki Heʻene fānaú.

  • ʻOku fakahoko ʻe he ʻOtuá e ngaahi maná ʻo fakatatau mo ʻetau tuí, ʻa ia ʻokutau fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi ngāué.

  • ʻOku ʻi ai e fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fakauluí.

Loto moʻoni ke Feilaulau

Naʻá ku maʻu faingamālie he lolotonga ʻeku ngāue ʻi he ʻĒlia ʻIulopé ke mamata ʻi hono ngāueʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha hoko ha mana ʻi Sēfila ʻi ʻIngilani. Naʻe fakalaulauloto ʻa Pīsope Maʻake Tanitoni ʻo e Uooti Sēfila ʻUluakí, ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2008, pe ko e hā te ne fai ke tokoni ke tupulaki hono uōtí. ʻI he fakataha ako fakatakimuʻá, ne fehuʻi ai ʻe heʻene palesiteni fakasiteikí ki he kau pīsopé, “Ko e hā meʻa te mou fie feilaulauʻi ke ola lelei e ngāue fakafaifekaú?” Naʻe ʻilo ʻe Pīsope Tanitoni mei he ngaahi akonaki hono kau takí, ko e kií ko ha taki faifekau fakauooti lelei, ʻoku mahuʻinga mo ha fakataha alēlea fakauooti ʻoku ngāue, pea mātuʻaki mahuʻinga mo e loto fie fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Hili haʻane fakakaukau mo lotu lahi, ne fakaʻaongaʻi leva ʻe Pīsope Tanitoni ʻene ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ke tukuange hono ongo tokoní, ʻa Kelekōlio Nētolosipi mo Lōpeti Makiueni. Hili iá ne ui ʻe Pīsope Tanitoni ʻa Misa Nētolosipi ke hoko ko e taki-faifekau fakauooti foʻoú mo Misa Makiueni ke hoko ko e tokoni ki he taki faifekau fakauōtí. Naʻe vāofi ʻa e kau mēmipa ʻo e kau pīsopelikí, pea naʻe ʻikai faingofua ai ʻa e liliú ni kiate kinautolu. Ka ne ʻilo ʻe Pīsope Tanitoni naʻe tonu e tuʻutuʻuni ko ʻeni ʻi he meʻa ko ʻeni ne hokó, pea tali loto fakatōkilalo pē ʻe he ongo tokoní fakatouʻosi hona uiuiʻi foʻoú.

Naʻe fokotuʻu ʻe he pīsopé, mo ʻene ongo taki faifekau fakauooti foʻoú pea mo e fakataha alēlea fakauōtí, ʻi he lotu lahi ha ngaahi palani mo ha ngaahi taumuʻa ki hono fakatupulaki ʻo e uōtí. Ko e taimi naʻa nau fakahoko ai ʻenau ngaahi palaní, ne kamata ke nau fakatokangaʻi ha ola lelei lahi. Naʻe tokolahi ʻaupito ʻa e papi uluí, pea foki mai mo ha kakai tokolahi ʻo mālohi he Siasí. Neongo ia, naʻe ʻikai lavelaveʻiloa ʻe he kau taki ʻo e uōtí, ʻe fakapaleʻi ʻenau tuí mo ʻenau ngāué ʻi ha ngaahi founga naʻe hala ke nau tui ʻe malava.

Ueʻi ʻe he ʻOfá

Naʻe feinga fetuʻutaki ha faifekau kei talavou mo hono hoá ʻi Māʻasi ʻo e 2011 ki ha kakai he ngaahi hala ʻo Sēfilá. Naʻe fakatokangaʻi ai ʻe ʻEletā Nikolasi Paasi ha tangata mo hano uaifi naʻá na fou mai ai peá ne maʻu ha ongo mālohi ʻoku totonu ke talanoa kiate kinaua. Naʻe lele ai ʻa ʻEletā Paasi mo hono hoá ke maʻu atu e ongomātuʻá. Naʻe faingataʻa ʻa e fetuʻutakí—he ko e ongomātuʻá ia mei Solovākia pea ʻikai ke na lea faka-Pilitānia—ka naʻe tokoni ha nau maheni ne nau ō ʻi he fakatonuleá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ongo faifekaú ʻi he pōtalanoa ʻi he halá, ha ngaahi fakatātā ke fakafeʻiloaki ʻaki e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí pea mo e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe tali ʻe he ongomātuʻá ke kamata akoʻi kinaua ʻe he ongo faifekaú.

Naʻe kamata lau ʻe Lutoviti Kanituleki, e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuku ʻene ifi tapaká. Naʻe pau ke ngāue ʻaki ʻe he ongo faifekaú ha kau fakatonulea kehekehe mo ako ha lea faka-Silovaki siʻi he lolotonga ʻo e akoʻí. Naʻe papitaiso ʻa Lutoviti, taha ʻo hono ngaahi ʻofefiné, pea mo hanau kāinga ʻe toko ua ʻi he ʻaho 14 ʻo Mē 2011.

Naʻe fai ʻe Misa Kanituleki ʻene fakamoʻoní ʻi hono papitaisó. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene fetaulaki mo e ongo faifekaú ʻo fakafou ʻi ha taha fakatonulea. Ko e taimi naʻe fakalaka atu ai ʻia ʻEletā Paasi mo hono hoá ʻi he loto kolo Sēfilá, naʻá ne maʻu ha ongoʻi loto māfana. Naʻá ne tekeʻi pē ʻa e ongó ni kae hoko atu pē ʻene lué, ka ʻi heʻene toe vakai mai ki he ongo faifekaú, naʻe ongo ki ai e ʻofa naʻá na fakafōtunga ʻi heʻena pōtalanoa mo e kakaí. Neongo naʻe fie lea kiate kinaua, ka naʻe kei luelue pē ʻa Misa Kanituleki. Naʻe ʻohovale ia ʻi ha lauminiti pē mei ai ʻi he fakalea atu ʻa e ongo faifekaú kiate iá.

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ngaahi papitaiso ko ʻení, fakataha mo ha fāmili Silovaki kehe ne ʻosi papitaiso ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha ki muʻa, ʻa e kamataʻanga ʻo ha mana ʻo e ului ʻi onopooni he kakai Silovaki ʻi Sēfilá, ʻi ʻIngilani. Naʻe maʻu lotu ʻa e kāingalotu foʻou ko ʻeni ki he siasí ʻi he uike kotoa pē, mo ʻomai ai ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí mo ha ngaahi kaungāmeʻa. Naʻa nau fakaʻatā honau ʻapí ki he kau faifekaú mo fakaafeʻi ha niʻihi kehe ʻi honau koló ke fanongo ki he ongoongoleleí.

Naʻe toutou talanoa ʻa ʻEletā Paasi mo hono hoa foʻou ko ʻEletā Siosefa Makeí mo e ngaahi fāmilí ni. Naʻá na akoʻi, tokoniʻi, pea tauhi mo tāpuakiʻi kinautolu Ko ha taimi fakaofo ia ʻo e akoʻí, akó, pea mo hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he kau fiefanongó, kau uluí, kau faifekaú, kau taki ʻo e siteikí mo e uōtí, pea mo e kāingalotú foki.

“Ke ʻIate Kinautolu mo Fakamālohia Kinautolu”

Naʻe toe tokolahi ange kakai Silovaki ne kau ki he Siasí ʻi he kotoa ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2011 Naʻe hoko e fakautuutu honau tokolahí ke faingataʻa ki he kau mēmipa ʻo e feituʻú hono ʻave mo fakafoki kinautolu mei he falelotú. Ne lue lalo e Kāingalotu Silovakí ʻi ha ngaahi uike ʻi ha maile ʻe nima (kilomita ʻe valu) ki he houalotu ʻo e Sāpaté ʻi ha lea fakafonua naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu.

Naʻe fakahoko ha faeasaiti ʻi ha ʻosi ha māhina ʻe taha mei ai maʻá e Kāingalotu Pilitāniá mo e Silovakí ʻa ia naʻe ʻi ai ha kau fakatonulea.

Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Tanitoni he lolotonga ʻene tangutu ʻi muʻá ha ueʻi, ʻoku fie maʻu ke fokotuʻu ha kulupu Silovaki ʻi he malumalu ʻo e Uooti Sēfila ʻUluakí, ka te nau lotu ʻi ha fale he feituʻu ʻo e kakai Silovakí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ha faiʻanga lotu pea nō totongi ai ha ngaahi loki. ʻI he ʻaho 11 ʻo Tīsema 2011, naʻe fakahoko ai ʻa e fuofua houalotú ʻi he fale foʻoú. Naʻe fakatuʻamelie ʻa e kau taki ʻo e Uooti Sēfila ʻUluakí ʻe maʻu lotu ha kakai ʻe toko 50. Ka, ko ha kakai ʻe toko 84—kau ai mo ha kakai Silovaki ʻe toko 63—naʻe maʻu lotú.

Hili hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e siteiki Sēfilá, ne ui leva ʻa Lōpeti Makiueni ko e pīsope ʻo e Uooti Sēfila ʻUluakí. Naʻe hoko atu pē ʻa Misa Nētolosipi ko e taki fakafaifekau fakauooti. Naʻe fakahoko ʻe he taki faifekau fakauōtí mo e fakataha alēlea ʻo e uōtí, ʻi he malumalu ʻo e ongo pīsopé fakatouʻosi, ha ngāue fakaofo ʻi hono taki ʻo e uōtí ke “ʻiate kinautolu mo fakamālohia” ʻa e Kāingalotu Silovakí (T&F 20:53).

Naʻe ngāue ʻa e fakataha alēlea fakauōtí ki he ngaahi meʻa hangē ko e founga hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kāingalotu foʻoú, founga ke tokoniʻi ai ke nau kau kakato ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakauōtí, founga ke lehilehiʻi ai kinautolu ʻi he ongoongoleleí, mo e founga ke ikunaʻi ai ʻa e palopalema he lea fakafonuá. Naʻe ʻaukai mo lotua ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ha tokoni fakalangi pea nau toki ngāue mālohi. Naʻa nau ō mo e kau faifekau taimi kakató ke ʻaʻahi ki he kāingalotu foʻoú mo kau ʻi he akoʻí. Naʻa nau ʻomi ha ngaahi meʻalele. Naʻa nau ʻota mai e ngaahi nāunau ʻa e Siasí he lea faka-Silovakí. Naʻa nau ʻave ʻa e kāingalotu foʻou ne toki papitaisó ki he temipalé ke nau fakahoko e papitaiso maʻá e pekiá.

Naʻe fokotuʻutuʻu foki ʻe he kau taki ʻo e uōtí ha ngāue tokoni faka-Kilisimasi. Naʻe foaki ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí ha paʻanga mo tānaki ha ngaahi meʻa-vaʻinga, vala, mo ha ngaahi meʻaʻofa kehe. Naʻe tufaki ha ngaahi kofukofu meʻaʻofa Kilisimasi lalahi naʻe kau ai ha meʻakai ki he maʻumeʻatokoni efiafi ʻo e Kilisimasí ʻi he efiafi ki muʻa he Kilisimasí ki he Kāingalotu Silovakí pea mo ha ngaahi fāmili kehe ʻi he lotoʻi uōtí.

Naʻe ʻikai fuʻu femahinoʻaki fēfē e kāingalotu fuoloá mo e kāingalotu foʻoú ʻi heʻenau lea fakafonuá, ka naʻa nau ongoʻi kotoa ʻa e māfana e lea ʻo e ʻofa moʻoní. Naʻe ʻākilotoa ʻe ha ongoʻi nēkeneka, fiefia, mo fakamāfana ʻa e kāingalotú mo e kau fiefanongó.

Naʻe tupulaki ʻa e kiʻi falukunga kakaí ni ʻi he taʻu hono hokó ʻo hoko ko ha ʻiuniti mālohi ʻo e Siasí, ʻi ha papitaiso mai ha ngaahi fāmili kakato ʻo fakataha mo e Siasí. Naʻe fakanofo ʻa e ngaahi tamaí ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Melekisētekí, ne fakanofo mo e ngaahi fohá ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fokotuʻu mo ha Palaimeli ne laka hake ʻi he fānau ʻe toko 20, pea fokotuʻu mo e polokalama ʻa e Kau Talavoú mo e Finemuí ʻo kau ai ha toʻu tupu ne laka hake ʻi he toko 25 he uike kotoa. Ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha faifekau taimi kakato mei he Lepāpulika ʻo Sekí naʻe lava ʻo lea ʻi he lea fakafonuá ʻo tokoni ki he kulupú. Taimi tatau pē, ne ʻoatu ʻe he ngaahi fāmilí ni ha ngaahi hingoa ki honau fonua tupuʻangá.

Ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Maná

Ko e hā ne hoko ai ʻení? Koeʻuhí he kuo teʻeki tuku e hoko ʻa e ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana. Koeʻuhí he naʻe fekumi faivelenga e kau faifekau taimi kakató ki he niʻihi ne mateuteu ke tali e ongoongoleleí. Koeʻuhí he naʻe ngāue ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé ʻi he tui mo muimui he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí he naʻe fua ʻe he fakataha alēlea fakauōtí honau fatongiá mo ngāue ʻi he uouangataha. Koeʻuhí he naʻe ako ʻe he kāingalotú ʻa e lea ʻo e ʻofá mo ngāueʻi e ngaahi fakaafe fakatāutaha mei honau kau takí, ʻo tui mo falala naʻe fakamātoato e folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e ʻOtua au ʻo e ngaahi mana; pea te u fakahā ki he māmaní, ʻoku ou tatau ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, pea taʻengata” (2 Nīfai 27:23).

ʻOku ʻikai fie maʻu e ikuna ʻi Sēfilá ke hoko ko ha meʻa ʻoku hoko tā-tuʻo-taha pē. ʻOkú ne fakamanatu mai e ngaahi talaʻofa naʻe fakafou mai ʻi he kau palōfitá pea te ne lava ʻo langaki ʻetau tuí mo ʻetau holi ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻaki haʻatau fakaafeʻi ʻa e kakai ʻoku tau feohí ke nau omi kia Kalaisi. Kapau te tau fai ia, te tau tuʻu ai ʻi ha tuʻunga ʻe lava ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi faingamālie ke akoʻi, fakamālohia, pea mo lehilehiʻi e niʻihi kehé. Pea te tau lava ʻo fakatokangaʻi ha ngaahi fakamoʻoni ʻoku kei hoko pē ko ha ʻOtua ʻo e ngaahi mana.

Toʻohemá: ʻOku maʻu ʻe ʻEletā Nikolasi Paasi mo Siosefa Makei (ki lalo hifó) ha taimi fakafiefia hono akoʻi e Kāingalotu Silovakí mo e kau fiefanongó — ko ha taimi naʻe kamata ʻi he fetuʻutaki ʻa e ongo faifekaú mo Lutoviti Kanitulekí (tā ʻi ʻolungá mo hono uaifí) ofi ki he kolosiʻanga ʻi lalo he vāhenga Sēfilá.

Naʻe fakapaleʻi e ngāue fakafaifekau ʻa Pīsope Maʻake Tanitoní, kau taki faifekau fakauōtí, mo e fakataha alēlea fakauōtí ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai ke nau ʻamanaki ʻoku malava, ʻi he hili ha kau mai ʻa ha kakai Silovaki ʻe hongofulu tupu ki he Siasí mo nau kamata fononga lalo ʻi ha maile ʻe nima (kilomita ʻe 8), ʻo fou atu he Hala Tānelá he toʻohemá, ki he ngaahi houalotu he Sāpaté.

Toʻomataʻú: Falo Tungikā, ko e taki fakakulupu Silōvaki ʻi Sēfilá, ʻi heʻene talitali ʻa e kau faifekaú mo e kāingalotú ki he houalotu sākalamēnití. ʻI Māʻasi 2013, ne fokotuʻu ai ʻa e kulupú ko ha kiʻi kolo. ʻI loto ʻi ʻolungá: Ko e fakataha alēlea fakauooti ʻa e kau taki ʻo e Uooti Sēfila ʻUluakí. ʻI loto ʻi laló: Ko e lea ʻa ha fefine he houalotu sākalamēnití.

Faitaaʻi ʻe Abigail Pegg