2013
He ʻIkai Ke ke Lava ʻo Haʻu ki ʻOlungá Ni
Siulai 2013


He ʻIkai Ke ke Lava ʻo Haʻu ki ʻOlungá Ni

Bonnie Marshall, ʻIutā, USA

Ko hoku husepāniti ko Sioné, ko ha tangata lahi. Ko hono lōloá ko e fute ʻe ono ʻinisi ʻe fā (1.9 m) pea mamafa ange ʻi he pāuni ʻe 200 (90.9 kg). Ko e puna vakapuná ia ki ai, ʻi he nofoʻanga totongi maʻamaʻá, naʻe taʻe fakafiemālie mo fakamamahi.

Naʻe ui kimaua ʻi ʻAokosi ʻo e 2006 ke ma ngāue fakafaifekau he polokalama ako ʻa e Siasí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí. ʻI he hoko ʻa e taimi ke ma foki ai ki ʻapí, naʻá ma fakakaukau ki he meʻa kuo pau ke ne kātekina ʻi he puna ʻo foki ki fonua lahí. Naʻá ma fiefia ʻi he lolotonga ʻo ʻema hū atú ke ʻilo naʻe ʻi ai ha sea ʻe taha naʻe ʻatā ʻi he kalasi ʻuluakí, peá ma totongi fakalahi leva ʻene tikité ki ai. ʻE lava ai ʻo tangutu ʻi ha nofoʻanga fakafiemālie pea ʻatā ki hono vaʻe lōloá.

Mahalo ki he vaeua mālie ʻo e puná, kuó u fakakaukau ke u ʻalu ʻo vakai pe ʻoku fēfē. ʻI he taimi naʻá ku ofi atu ai ki he feituʻu ʻo e kalasi ʻuluakí, kuo tuʻu ha setuata ia ʻi he matapaá ʻo taʻofi au.

“ʻE lava ke u tokoni atu?” ko ʻene fehuʻí mai ia.

Naʻá ku tali ange, “ʻIo, ʻoku ou fie sio taimi nounou ki hoku husepānití.”

Naʻá ne tali lelei kae mahino mai, “Kole fakamolemole atu, he ʻikai ke ke lava ʻo haʻu ki ʻolungá ni.”

“Ka ko hoku husepānití ia pea ʻoku ou fie sio taimi nounou pē ki ai.”

Naʻá ne kei taʻofi pē matapaá, mo ne toe fakamahino mai, “Fakamolemole atu, ka ʻoku ʻikai ngofua ke ke haʻu ki ʻolungá ni. Te u lava pē ʻo ʻave ki ho husepānití ha pōpoaki, pea kapau ʻe loto ki ai, ʻe lava ʻo haʻu ke mo talanoa. Ka ko e tuʻutuʻuní, ko e kau pāsese kalasi ʻuluakí pē ʻe lava ke ʻi he feituʻu ko ʻení.”

Naʻá ku kiʻi ʻohovale, ka ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻene vilitakí, naʻá ku foki fakalongolongo ai pē ki hoku nofoʻangá ʻi he kalasi totongi maʻamaʻá.

Naʻá ku kamata fakakaukau ki he ngaahi puleʻanga ʻe tolu ʻo e nāunaú ʻoku lau ki ai ʻa e ngaahi folofolá mo e kau palōfitá. ʻOku tau lau ai ʻe ʻaʻahi ʻa Kalaisi kiate kinautolu ʻi he puleʻanga fakatelesitialé (vakai, T&F 76:77), pea ʻe ʻaʻahi ʻa e kau ʻāngelo tauhí kiate kinautolu ʻi he puleʻanga fakatilesitialé (vakai, T&F 76:88), ka ko kinautolu ʻi he ngaahi puleʻanga māʻulalo angé he ʻikai ke nau teitei ō hake ki he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 76:112; vakai foki, T&F 88:22–24). ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne u aʻusiá, naʻá ku ongoʻi ne u toki foua ha kihiʻi konga ʻo e meʻa ʻe ala hoko kiate kinautolu ʻi he ngaahi puleʻanga māʻulalo angé. Te nau ongoʻi fēfē ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi foʻi lea, “Fakamolemole atu, he ʻikai ke mou lava ʻo ō mai ki ʻolungá ni”?

Ne ʻosi nai ha māhina ʻe nima mei ai ne pekia hoku husepānití ʻi he kanisaá. ʻOku ʻomi ʻe he meʻa ne u aʻusia ʻi he vakapuná ha ʻuhinga ʻe taha ke u moʻui ai ʻi ha tuʻunga ke ʻoua naʻa faifai peá u toe ongona ʻa e ngaahi lea ko iá—tautautefito ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.