2013
Ko Hono Akoʻi mo Hono Ako ʻo e Ongoongoleleí
Siulai 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko Hono Akoʻi mo Hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia ʻo e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he reliefsociety.lds.org.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha faiako mataotao. Naʻá Ne tā e sīpinga maʻatautolu ʻi Heʻene “akoʻi fakatokolahi mo fakatāutaha … ʻa e houʻeiki fafiné, ʻi he halá pea mo e matāfangá, ʻi he veʻe vaitupú pea ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻá Ne fakahaaʻi ha angaʻofa kiate kinautolu peá Ne fakamoʻui kinautolu mo honau fāmilí.”1

Naʻá Ne akoʻi ʻa Maʻata mo Mele pea mo “fakaafeʻi kinaua ke na hoko ko ʻEne ongo ākonga pea ke na kau ʻi he fakamoʻuí, ‘ʻa e meʻa leleí’, [Luke 10:42] he ʻikai toe toʻo meiate kinaua.”2

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi folofola he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau “feakoʻiʻaki … ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá” (T&F 88:77). Naʻe pehē ʻe Siulolo A. ʻEsipilini, ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí fekauʻaki mo hono akoʻi mo e ako ʻo e tokāteliné, “Ko e ako ko ia ke mahino kakato ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ko ha ngāue ia ʻi he moʻuí kotoa pea ʻoku haʻu ia ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena’ (2 Nīfai 28:30).”3

ʻI heʻetau ako, fakatotoloʻi, mo lotú, te tau faiako ʻaki ai e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne fakahū ʻetau pōpoakí “ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá [mo e kakai fefiné]” (2 Nīfai 33:1).

Mei he Folofolá

ʻAlamā 17:2–3; 31:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:12–13; 84:85

Mei Hotau Hisitōliá

Ne fakamanatu mai ʻe hotau kau palōfita kuo mamaʻó kiate kitautolu kakai fefiné, ʻoku ʻi ai hatau fatongia mahuʻinga ko e kau faiako ʻi he ʻapí mo e Siasí. Naʻe kole mai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi Sepitema 1979 (1895–1985) ke tau hoko ko e “kau fafine taukei ʻo e folofolá.” Naʻá ne pehē: “Mou mataotao ʻi he folofolá—ʻo ʻoua ʻe tuku hifo ʻa e niʻihi kehé, ka ke hiki hake ʻa kinautolu! He ko hai ʻe fie maʻu lahi ange ke ne ‘mataʻikoloa ʻaki’ ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (ʻa ia te nau maʻu tokoni mei ai ʻi honau taimi faingataʻaʻiá), ka ko e kau fafine mo e ngaahi faʻē ʻoku nau fakahoko ʻa e konga lahi ʻo hono ʻohake mo akoʻi ʻo e fānaú?”4

Ko e kau faiako mo e kau ako kotoa pē kitautolu. Ko e taimi ʻoku tau faiako ai mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, te tau lava leva ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau omi kia Kalaisi. Ko e taimi ʻoku tau kau ai ʻi he akó ʻo fai ha ngaahi fehuʻi ʻuhinga pea fakafanongó, te tau lava leva ke maʻu e tali ʻokú ne feau ʻetau ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 3.

  2. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 7.

  3. Cheryl A. Esplin, “Ko Hono Akoʻi ke Mahino ki Heʻetau Fānaú,” Liahona, Mē 2012, 10.

  4. Spencer W. Kimball, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangā 137.

Sīsū, Mele, mo Maʻata, tā ʻe Carl Heinrich Bloch © Hope Gallery