2013
Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Tokotaha ʻi he Sioʻatá
Siulai 2013


Ko Hono Fakamolemoleʻi ʻo e Tokotaha ʻi he Sioʻatá

Kapau kuo tau fakatomala mo ongoʻi kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke tau fakamolemoleʻi kitautolú?

ʻĪmisi

Fakalakalaka Taha Taha

ʻOku faingataʻa ki ha kakai tokolahi ʻoku moʻui ʻi onopooni ke nau fakakaukau ki he moʻuí taʻe kau ai e maama ʻuhilá. ʻE lava ke fakafonu maama ha loki fakapoʻuli ʻi hano kamosi pē e meʻa fakauló. Ne ʻi ai ha fanga kiʻi ngāue faingofua, naʻe fie maʻu ʻi ha taimi kimuʻa ke fakatatali kae ʻoua kuo mafoa e atá pe naʻe pau ke fai ʻi he ulo poipoila ʻo ha foʻi teʻelango, ʻoku lava pē ke fakahoko faingofua he taimí ni, ʻi ha tokoni ʻa ha nāunau kuo maʻu, naʻe faingataʻa ke maʻu.

ʻĪmisi

Naʻe ngāue ʻa Tōmasi ʻEtisoni ʻi ha ngaahi taʻu mo ʻahiʻahiʻi ha ngaahi nāunau ʻe 1,000 tupu ke maʻu ha kiʻi uaea ulo (ko ha kiʻi uaea manifi ʻi he lotoʻi foʻi ʻuhilá) te ne lava ʻo ʻomi ha ulo feʻunga fuoloa. Naʻe lau maʻu pē ʻe he taha fakatuʻamelie ko ʻEtisoní ʻa e nāunau takitaha naʻe ʻikai ngāué ko ha makatuʻunga pē ki hono maʻu ha meʻa ʻe ngāué. Pea ʻi heʻene maʻú pē, naʻe ʻikai toe tatau ʻa e māmaní.

Vakai ki Loto

ʻOku ʻi ai ha ngaahi talanoa taʻe-faʻa-laua fekauʻaki mo ha kau sipoti, kau mohu ʻatamai, kau ʻaati, pea mo ha tokolahi ʻoku nau ʻilo e founga ke ako ai mei heʻenau ngaahi fehalākí mo kei feinga pē. Feinga, feinga, feinga, pea toki ikuna—ko ha talanoa ia ʻoku ʻikai ke tau fiu he fanongo ki aí. Neongo ia, he ʻikai hoko kae ʻoua ko kitautolu ʻa e helo ʻo e talanoa ko iá.

Fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú, ʻoku fuʻu tokolahi fau ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau vilitaki ke tau haohaoa taʻe-toe leʻeia. ʻOku tatau ʻeni mo haʻatau ʻamanaki ke faʻu e ʻilo-foʻou ʻoku lauimiliona hono mahuʻingá kae ʻikai ke tau fie fai ha liliu ki ha palani kimuʻa pe fakaʻamu ke ikuna ha tau-hau ʻo ʻikai foʻi ʻi ha foʻi vaʻinga ʻe taha he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu vaʻingá. Ko e taimi ʻoku tau faiangahala aí ʻoku tau tō-nounou, ka ʻoku tā-tuʻolahi ʻa e ʻikai ke tau fakamolemoleʻi kitautolu mo toe feingá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻI he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi e kakai kotoa peé, ʻoku kau ai foki ʻetau fakamolemoleʻi kitautolú. Taimi ʻe niʻihi, neongo e kakai kotoa ʻi he māmaní, ka ko e tokotaha ʻoku faingataʻa taha ke fakamolemoleʻí, — pea mahalo ko e tokotaha ia ʻokú ne fie maʻu taha ʻetau fakamolemolé, — ʻa e tokotaha ko ia ʻoku sio atu kiate koe mei he sioʻatá.1

Ko ha Moʻui Kuo Liliu

Ka te tau fakahoko fēfeeʻi ia? ʻE lava ke tānaki mai ha fakakaukau ʻi hano ako e moʻui ʻa e palōfita he Tohi ʻa Molomoná ko ʻĀmoní.

ʻOku fakaofo mo toe fakalaumālie tatau pē ngāue fakafaifekau ʻa ʻĀmoni ʻi he kakai Leimaná. ʻOku kei hoko pē moʻui ʻa ʻĀmoní mo ʻene ngāue fakafaifekaú ko e taha ʻo e ngaahi talanoa fakalaumālie maʻongoʻonga ʻi he folofolá kotoa, mei heʻene maluʻi e tākanga sipi ʻa e tuʻí ki heʻene malanga ki he Tuʻi ko Lamōnaí, ʻo aʻu ki heʻene tokoni ʻi hono ʻomi ʻo e ongoongoleleí ki he fonuá kotoa.

Ka, naʻe ʻikai hoko maʻu pē ʻa ʻĀmoni ko ha tangata angatonu, fonu he tuí ʻa ia naʻe malanga ʻi he mālohi ki he kakai Leimaná. Naʻá ne fai ha ngaahi fehalaaki—ngaahi fehalaaki mamafa. Naʻe kau ʻa ʻĀmoni, ʻi heʻene hoko ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻiate kinautolu naʻe ō takai ʻo “feinga ke fakaʻauha ʻa e siasí mo takihalaʻi ʻa e kakai ʻo e ʻEikí, ʻo taʻehoa mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (Mōsaia 27:10).

Naʻe mātuʻaki fakamoveuveu ʻa ʻAmoni, fakataha mo hono ngaahi tokouá pea mo ʻAlamā ko e siʻí, ki he ngāue ʻa e ʻOtuá pea hā ai e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kiate kinautolu, ʻo ne lea “ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻo e maná, ʻa ia naʻe lulululuʻi ai ʻa e kelekele ʻa ia naʻá nau tuʻu aí” (Mōsaia 27:11), ʻo ui kinautolu ke nau fakatomala.

ʻOku mahino naʻe ʻi ai ha ngaahi maumaufono mamafa ʻa ʻĀmoni naʻe fie maʻu ke fakatomala mei ai, pea naʻá ne fai ia. Kae fēfē kapau naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakamolemoleʻi ia? Fēfē kapau naʻe ʻikai ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ʻo tui kuo fuʻu tōmui ki ai? Kapau naʻe ʻikai, ta naʻe mei taʻe-malava ke fiefia fakataha mo hono kāingá ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuí ʻi heʻenau lavameʻa ʻi he kau Leimaná. “Ko ʻeni, vakai, ʻoku tau lava ʻo hanga atu ʻo mamata ki he fua ʻo ʻetau ngaahi ngāué; pea ʻoku nau tokosiʻi koā?” Ko e fehuʻi ia ʻa ʻĀmoni ki hono ngaahi tokouá. “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai, ka ʻoku nau tokolahi; ʻio, pea ʻoku tau lava ʻo fakamoʻoni ki heʻenau fakamātoató, koeʻuhí ko ʻenau ʻofa ki honau kāingá pea mo kitautolu foki” (ʻAlamā 26:31). Naʻe omi ha lauafe ki he moʻoní tuʻunga ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi

Toʻo mei he Ko e Lami Ne Heé, tā ʻe Del Parson, ʻikai totonu ke hiki hano tatau.

Ko e Fakatuʻutāmaki ʻo e Lotofoʻí

Naʻa mo e faleʻi mahino pehē mei he kau taki ʻo e Siasí mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mei he folofolá, ʻoku kei tui pē hatau niʻihi ʻoku tau makehe ʻi he Fakaleleí, pea he ʻikai toe lava ke fakahaofi. He ʻikai ke tau lava ʻo liʻaki e kavenga mamafa ʻo ʻetau halaiá, ʻo aʻu ai pē ki he hili ʻo e fakatomala fakamātoató. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻe aʻu ʻo tuku ʻenau feingá.

Ko hono moʻoní, ko e hā ʻokú ke kei tuʻu hake ai mei he kelekelé kapau te ke toe tō pē? Ko e meʻa ia ʻe feinga ʻa e filí ke ke fakakaukau ki aí. ʻOku ʻikai ngata ʻi he kovi fakalaumālie mo fakaeloto ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé ka ʻoku toe loi ʻaupito.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻoku taʻe-fakangatangata e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻatā ki he taha kotoa. “Mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: he neongo ʻa e tatau ʻo hoʻomou angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi” (ʻĪsaia 1:18). Te tau lava ʻo ikuna. Te tau lava ʻo toe feinga. Pea ʻoku tau maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongá.

ʻOku ʻIkai Teitei Tōmui

Kuo ʻosi fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi mahino ke ʻoua naʻa tau foʻi. “Neongo pe ko e hā e ngaahi faingamālie kuo ngali mole meiate koé, pe ko e lahi e ngaahi fehalaaki kuó ke faí, pe talēniti ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke maʻú, pe ko hoʻo pehē neongo ʻa ʻene mamaʻo hoʻo fonongá mei ʻapi mo e fāmilí mo e ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu, kuo teʻeki ai ke ke aʻu koe ki ha tuʻunga he ʻikai taʻe-lava ke aʻu atu ki ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai malava ke taʻe aʻu atu kiate koe e maama taʻengata ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.”2

ʻOku toe akoʻi lahi ange kitautolu ʻe ʻEletā Hōlani ke tuku ʻetau tokangá ki he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá: “Ko e [lao] leva ki hono fakatupulaki ʻo e tuí ko e ʻoua ʻe foʻi, ngāue mālohi pea ʻai ke lava lelei e ngāué pea ʻoua ʻe tuku ke hanga ʻe he loto hohaʻá—pe ʻoku moʻoni pe ʻikai—ʻo toʻo atu e mahuʻinga ʻo e pale aofangatukú.”3

Fonu ʻi he ʻAmanaki Lelei

Neongo he ʻikai lava ke fakamaʻamaʻaʻi ʻa e angahalá, ka ʻoku moʻoni ʻa e fakatomalá. ʻOku moʻoni ʻa e fakamolemoleʻí. ʻOku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ha faingamālie ke tau toe kamata ʻi ha peesi foʻou. Pea hangē ko hono maʻu ʻe ʻĀmoni e fakamolemolé, te ke lava mo koe foki.

Te tau lava moʻoni ʻo ʻamanaki ki ha ngaahi ʻaho lelei ange. Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Pea ko ʻeni, ʻofa ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo e ʻamanaki leleí, ʻaki ʻa e fiefia mo e melino ʻi he tui, koeʻuhí ke mou mohu ʻamanaki lelei, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Loma 15:13).

Tuʻunga ʻi he meʻaʻofa ʻo e fakatomalá, te tau lava kotoa ʻo toe falala pē kiate kitautolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Liahona, Mē 2012, 70.

  2. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33.

  3. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” 32.

Toʻohemá: Taá © Thinkstock/iStockphoto; toʻomataʻú: taá © Thinkstock/Hemera