2015
Tamaitai i le Evagelia a Ioane
Mati 2015


O Le Faaaloalo o le Faaola Mo Tamaitai

E alala tusitala i Iuta, ISA.

E ala i le suesueina o fegalegaleaiga a Keriso ma tamaitai i le tusi a Ioane, e mafai ai ona tatou malamalama lelei i la tatou sootaga e mafai ona i ai faatasi ma Ia.

I se vaitaimi na masani ona faia ai tamaitai o ni tagata le taualoa, ua faailoa mai e le Evagelia a Ioane sa taulimaina e Iesu Keriso ia tamaitai ma le agaalofa ma le faaaloalo ma e faapea, e pei ona saunoa mai ai Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “o le siamupini maoae i le lalolagi o tamaitai ma le tulaga faatamaitai o Iesu Keriso.”1

O le tusiga lenei ua taulai atu i tamaitai nei i le Evagelia a Ioane: (1) Maria, le tina o Iesu (tagai i le Ioane 2:1–11; 19:25–27); (2) o le fafine Samaria i le vaieli (tagai i le Ioane 4:4–30, 39–42); (3) o le tamaitai na molia i le mulilua (tagai i le Ioane 8:1–11); ma (4) Maria le Makatala (tagai i le Ioane 20:1–18). E ui lava o aafiaga i olaga o nei tamaitai na matuai tele se eseesega, ae na faataua e Ioane le silafia e le Faaola o eseesega i tulaga o o latou olaga, ma sa ia tusia faamanuiaga na oo mai i tamaitai taitoatasi ona o lona faatuatua ia Iesu Keriso.

O le Faatuatua o Maria na Taimua i le Uluai Vavega Faalauaitele

Ata
illustration of a biblical man and woman

Na vave faalauiloa mai e Ioane i lana Tusi ia Maria i le au faitau. O lana tala i le uluai vavega faalauaitele a Iesu Keriso i le faaipoipoga i Kana o loo i ai se saafiafiga i le faatuatua o Maria.

O le tulaga o Maria i le faaipoipoga sa foliga mai o se tasi o ia tiutetauave.2 Ina ua “uma foi le uaina [a le au valaaulia], ona fai atu lea o le tina o Iesu ia te ia, Ua leai sa latou uaina” (Ioane 2:3). O lenei fuaitau ua faailoa mai ai, ina ua tapa atu Maria ia Iesu Keriso mo se fesoasoani, atonu sa ia mafaufauina ma le faaaloalo se vavega.3

O le tali, na fetalai atu Iesu Keriso, “Funa e, se a ea lau na ia te a’u? e le’i oo i lo’u itu aso” (Ioane 2:4). I le faaliliuga musuia a Iosefa Samita o lenei fuaiupu, na fesili atu le Faaola ia Maria po o le a se mea e manao i ai o ia Na te faia ma folafola atu Na te faia.4 O le faalagiga funa e atonu e foliga pa’aa ma le migao i se tagata faitau i onaponei, ae peitai, o lona faaaogaina ii e le Faaola atonu sa faamoemoe e faailoa atu ai le uiga faafeagai.5 Na faamalamalama mai e se tasi o tagata atamai, o le “Funa e,’ ae le o le ’Tamaitai,’ i le faa-Elenei o se faalagiga o le faaaloalo, na faaaogaina e oo lava i le faalagiga o tupu tamaitai.”6 Sa pei lava na fetalai atu o Ia i Lona tina, “Lau afioga e, soo se mea lava e te ole mai ai ia te a’u i le faatuatua, o le a ou tuuina atu ia te oe.” Ua faaalia mai e lenei tala sa silafia e le Faaola ia atugaluga masani na feagai ma tamaitai. Sa faamamalu e Iesu Keriso ia lona tina e ala i le ofo atu e fesoasoani ia te ia i ana avega ma tiutetauave.

Ona faamatala mai lea i le tala le faaauau pea o le faatuatua o Maria a’o ia faatonuina auauna e usitai ia Iesu Keriso: “O se mea lava e fai mai ai o ia ia te outou, ia outou faia” (Ioane 2:5). Sa tutumu kate i vai, ma sa liliu e le Faaola le vai i le uaina e tali atu ai i le talosaga a Maria e fesoasoani e tuuina atu [vaiinu] i le faaipoipoga. O se lesona matagofie ua tatou aoao mai ia Maria: i taimi e manaomia ai [le fesoasoani], saili atu ma faalagolago ia Iesu Keriso, o le ua i ai le mana uma. E pei o Maria, e mafai foi e tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei ona faalagolago ma le faatuatua ia Iesu Keriso, pe a latou lagonaina le lofituina i o latou tiutetauave.

O lenei tala puupuu e le gata ina aoao mai i le malosi o le faatuatua o Maria, ae ua faamaonia ai foi le faasinomaga moni o Iesu Keriso o le Alo o le Atua e ala i Lana uluai vavega faalauaitele. O le tamaitai e sosoo ai ua faalauiloa mai e Ioane i le tagata faitau o le fafine Samaria.

Na Faaali Atu e Iesu Keriso le Faaaloalo i se Fafine mai Samaria

Ata
illustration of biblical woman with jug

O le tala o loo i le Ioane e 4 o loo faamaonia mai ai le faaaloalo o Iesu Keriso i tamaitai uma, e tusa lava po o a o latou tulaga faaletagatanuu pe faale-ekalesia. O nisi tagata Iutaia latou te manatu o tagata Samaria e “sili atu ona le mama nai lo o se tagata Nuuese o soo se ituaiga tagatanuu lava”7 ma teena ai soo se fegalegaleaiga ma i latou. Sa le gata ina taatiaese e Iesu Keriso ia aganuu o lena vaitau, ae ua faailoa mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mamalu na faaeeina e le Faaola i luga o lenei tamaitai: “O le taimi muamua lava na faailoa atu ai e le Alii o Ia lava o le Keriso, sa [faailoa atu lea] i se tamaitai Samaria i le vaieli o Iakopo.”8

Ina ua mavae ona femaliuai i le vevela o le aso, sa afe Iesu Keriso e malolo ma ia maua se vai taumafa. Sa amatalia e le Faaola se talanoaga ma le fafine Samaria i le vaieli e ala i le talosaga atu mo se vai e inu ai. Sa faasolosolo malie lava, e ala i le talanoaga, ona ia [fafine] maua se molimau e uiga i Lona paia. O loo tusia e Ioane sa ta’ua muamua e ia ia Iesu “o se Iutaia,” ona sosoo ai lea ma le “Le Alii e,” sosoo ai ma le “perofeta,” ma mulimuli ai “o le Keriso” (tagai i le Ioane 4:9–29). O le faateleina o ana filifiliga faaaloalo o faalagiga ua faailoa ai na ia atiina ae le faatuatua ia Iesu Keriso ma ua liuaina.

Na aoaoina o ia e le Faaola e faapea, sa ia te Ia le “vai ola” (Ioane 4:10) ma o i latou o e feinu ai o le a le toe fia feinu lava. O le le malamalama, sa atili fesili atu ai le fafine. Ona faailoa atu lea e Iesu Keriso le olaga ua mavae o le fafine Samaria ma lana mafutaga le mama o loo i ai i le taimi lea. E ui lava atonu na ia lagonaina le matamuli, ae atonu foi sa ia lagonaina sa fetalai atu Iesu Keriso ma le faaaloalo, aua sa ia tali mai ma le faautauta, “Le Alii e, ua ou iloa nei o oe o le perofeta” (Ioane 4:19). O le uma ai ona faaalia o ana agasala, ma le leai o se mea na toe natia, sa faaaoga ai e le fafine le faatuatua ia Iesu Keriso a’o Ia aoaoina o ia. O se tasi o Ana tali e mafai ona avea ma se vaega taua i le mauaina o le faaolataga: “Funa e, [po o le lau afioga e], talitonu mai ia te a’u” (Ioane 4:21).

Ona o lona faatuatua, na maua ai e le fafine Samaria se molimau mai le Agaga ma manao ai e molimau atu o Iesu o le Keriso, le Mesia na folafolaina mai. O le tuua ai o lana kate vai (ua faatusa i ana meatotino faalelalolagi), sa alu atu ai o ia i le aai ma tala’i atu, “Ina o mai ia, ina vaai i le tagata ua na ta’ua mai ia te a’u o mea uma lava ua ou faia: pe le o le Keriso ea lea?” Ioane 4:29). O le avea ma se meafaigaluega i aao o le Atua, o le faatuatua ma le naunautai faafaifeautalai o le fafine Samaria, na fesoasoani e faamalulu ai loto o isi e talia Iesu Keriso.

O le faailoaina mai o lenei aafiaga, ua faaali mai ai e Ioane e silafia e le Faaola ia tamaitai ma silafia faamatalaga uma o o latou olaga. Ma le isi, e faaaloalogia e Ia ia tamaitai uma e tusa lava po o a o latou tulaga. Mo tamaitai o e e le o lagona o i ai se latou mafutaga ma Keriso pe lagona le pei o se tagata tuulafoaia i o latou lava tagata, o le tala lenei ua faaalia ai e silafia e Iesu Keriso ia luitau a tamaitai taitoatasi ma e mafai ona taliaina ma sii a’e o ia. O le Evagelia a Ioane o loo faamamafa ai lenei manatu e ala i le aoao mai e uiga i le agaalofa o Keriso mo le fafine na maua o mulilua.

Na Faaali Atu e Iesu Keriso le Agaalofa i le Fafine na Molia i le Mulilua

Ata
illustration of woman in red biblical dress

O le Ioane e 8 ua faaalia ai le eseesega o le faiga faalealofa o le fafine e le au Faresaio ma le faaaloalo agavaivai ma le agaalofa na faaalia e Iesu Keriso ia te ia [fafine]. Atonu i se taumafaiga ia mafai e le au Faresaio ona iloa ma toe aveese mai lo latou faiga faalealofa o le fafine, na “punou [le Faaola], ma tusi i lona tamatamai lima i le eleele, [e pei na te le’i lagonaina atu i latou]” (Ioane 8:6). O le faatinoga o le “tusi i luga o le eleele sa o se faatinoga faafaailoga lauiloa anamua, e faailoa ai le le manao e taulima le mataupu ua folasia.”9

E ui i lea, sa faaauau pea ona faalavelave le au tusiupu ma le au Faresaio ia Iesu Keriso ma faamaasiasi ai le fafine. Ona o le agaalofa i le fafine, sa “nofo o ia i luga, ma faapea atu ia te i latou, O so outou e leai sana agasala, ia lua’i togi se maa ia te ia. Ona toe punou lea o ia, ma tusi i le eleele” (Ioane 8:7–8). O le iloaina o a latou [agasala] ma le tausalaina e le tagata o ia lava, sa taitoatasi i latou na molia le fafine ma o ese atu i fafo ma le faamaina, ae tuua ai na o le fafine mulilua e faafesagai ma Iesu.

O le mea na lelei ai, sa nofo ai lava le fafine i talaane o Iesu Keriso nai lo o le sola ese. Sa foliga mai sa ia lagonaina le siitia ma le faamalosia i le faaaloalo na faia ai e Iesu o ia. Sa ia fesili atu, “Funa e, [po o le, lau afioga e] o ifea i latou e na molia oe? ua le faasala mai ea se tasi ia te oe? Ua fai mai o ia, Le Alii e, e leai lava se tasi. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, Ou te le faasala foi ia te oe; alu ia oe, aua e te toe agasala” Ioane 8:10–11).10

Ma o lea foi, ua molimau mai le Evagelia a Ioane sa faia e Iesu Keriso ia tamaitai i le agaalofa ma le faaaloalo, e ui lava i a latou agasala. Talu ai ua agasala tagata uma, e mafai ona tatou maua le faamoemoe sili mai le faataitaiga a lenei fafine na faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso. E pei lava ona faaalia e le Faaola le finagalo malamalama i lenei fafine i lalo o tulaga o le popole ma le tiga, sa Ia faamafanafanaina Maria le Makatala ina ua Ia maua atu o ia o tagi i le tuugamau.

O Maria le Makatala Sa Filifilia o se Molimau o le Keriso Toetu.

Ata
illustration of Mary at the tomb

Ua na o Ioane lava le tusitala Evagelia ua faailoaina mai le tagata muamua na vaai i le Alii toetu, ua faaalia ai e mafai e tamaitai totoa ma atamamai ona maua faaaliga maoae faaleagaga. Na tusia e Ioane, “O le uluai aso o le vaisapati, i le taeao, a o pouliuli lava, ua alu ane ai Maria le Makatala i le tuugamau, ua vaai atu i le maa ua aveeseina i le tuugamau” (Ioane 20:1). O le vaaia ua aveeseina le maa, na momo’e atu ai Maria e sue mai se fesoasoani ma logo le au Aposetolo ua leai se tino o Iesu. Sa ia tau atu ia Peteru ma Ioane, o e na tamomoe mai i le tuugamau ma maua ai na o ie na tanumai ai. Ona o ese lea o Aposetolo e toalua, ae tuua toatasi ai na o Maria i le tuugamau.

Sa tagi Maria i le togalaau i talane o le tuugamau: o le manatu o le le iloaina o le mea na tupu i le tino o le Alii atonu na lofituina ai o ia. E ui lava ina sa faaali mai le Faaola ma talanoa atu ia te ia, ae sa na le iloa muamua o Ia. Ae “Ua fetalai atu Iesu ia te ia, Maria e (Ioane 20:16). O se mea na mafua ai ona ia iloa o lona Faaola lea. “Sa vave lava le iloaina. O lona vaitafe loimata na avea ma se sami o le olioli. O Ia lea; ua toetu o ia; o soifua o ia.”11 Ina ua uma le molimauina o le Alii Toetu, sa talosaina Maria e molimau atu i le au Aposetolo o soifua o Ia.

E ui ina sa le’i mautinoa e le au soo i le taimi muamua (tagai i le Luka 24:11), Ae atonu sa i ai se aafiaga o le molimau a Maria. Mulimuli ane, na faapotopoto ai le au soo e talanoa i mea na tutupu o le aso, atonu na mafaufau loloto i le molimau a Maria, ae maliu atu Iesu “ua tu i totonu, ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, Ia outou manuia” (Ioane 20:19).

O lenei aafiaga ua faamamafaina ai le maualuga o le manatulia e Iesu Keriso o tamaitai, aua o Maria le Makatala sa filifilia e avea ma tagata muamua e molimau ona faatonuina lea e molimau atu e uiga i le Faaola toetu. E faaauau pea ona faalagolago le Alii i tamaitai i o tatou aso e tutu o ni molimau a le Atua. Na folafola mai Elder M. Russell Ballard, O lo tatou tisipenisione ua le aunoa ma ona tamaitai totoa. E le mafaitaulia tamaitai mai konetineta uma ma mai ituaiga olaga eseese ua faia ni saofaga iloga i le faamoemoe o Keriso. … O la’u fesili o le, “Mata o le a avea oe ma se tasi o na tamaitai? Ma pe mafai e outou o alii o loo umia le perisitua ona tali atu i lea lava valaau e tasi?’”12

E mafai Ona Tatou Mulimuli i a Latou Faataitaiga.

E ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a nei tamaitai o loo tusitusiga a Ioane. E mafai ona tatou talitonu ua malamalama le Faaola i atugaluga masani o o tatou olaga ma e mafai ona fesoasoani e tauave a tatou avega. E mafai ona tatou talitonu o le a siia’e i tatou e Iesu Keriso e tusa lava po o a o tatou solitulafono. Ma le isi, e mafai ona tatou iloa e mafai e Keriso ona laveai i tatou i o tatou faavauvauga loloto, mafatiaga, ma puapuaga.

Faamatalaga

  1. James E. Talmage, Jesus the Christ, lomiga lona 3 (1916), 475.

  2. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols.(1965–73), 1:135.

  3. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ, 145.

  4. Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 2:4 (i le Ioane 2:4, vaefaamatalaga a).

  5. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ, 144–145.

  6. I le J. R. Dummelow, ed., A Commentary on the Holy Bible (1909), 778.

  7. James E. Talmage, Jesus the Christ, 172.

  8. M. Russell Ballard, “O Tamaitai o le Amiotonu,” Liahona, Tes. 2002, 34.

  9. I le Dummelow, ed., Commentary, (788–89.

  10. Ua faaopoopo mai i le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea, mai lena lava taimi, na vivii atu ai le fafine i le Atua ma talitonu ia te Ia (tagai Iosefa Samita Faaliliuga, Ioane 8:11).

  11. Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, 4 vols. (1979–81), 4:263.

  12. M. Russell Ballard, Liahona, Tes. 2002, 38–39.