2017
Ang Lumang Album ng Pamilya: Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Talanoa e Fāmilí
April 2017


Ang Lumang Album ng Pamilya: Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Talanoa e Fāmilí

ʻOku nofo e taha naʻá ne faʻú ʻi Niu ʻIoke, USA.

ʻOku kei maʻuiʻui pē ʻiate au ʻa e ngaahi tukufakaholo ʻa ʻeku ngaahi kuí, mo hokohoko atu honau ivi tākiekina taʻetuku ʻeku moʻuí ke lelei ange.

ʻĪmisi
funeral parade

ʻI ha pongipongi faʻahitaʻu māfana ʻe taha kimuʻa ʻi he Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní, naʻe ʻā hake ai ʻeku kui uá kimuʻa pea hopo ʻa e laʻaá—ʻo hangē ko ʻene faʻa faí. Naʻe hū ki tuʻa mei hono fale ʻi he kiʻi tafungofunga naʻe hanga hifo ki ha teleʻa lau maʻuiʻui pea mo hono kolo ʻi Lomēniá, ʻo tangutu he musie kuo pīponu ʻi he hahau ʻo e pongipongí, ʻo ʻāvea ʻene fakakaukaú—ʻi he ngaahi fakakaukau kuo fuoloa ʻene ʻi hono ʻatamaí. Ko ha tangata poto mo ʻofa lahi pea mo ʻatamai māsila, naʻe ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he taha kotoa ʻi he kiʻi koló.

Naʻe foki ʻi he hili e ma‘a hake e ʻahó ʻo fakahā ange ki hono uaifí naʻe fie ʻilo pe ʻe anga fēfē hono meʻafakaʻeikí, pea ʻoku loto ke fakaangaanga hono meʻafakaʻeikí. Na‘á ne fokotuʻu leva ha ʻaho, fakatau hono puha maté, totongiʻi ha faifekau mo ha kau tangi palofesinale, pea mo ʻomi e ngaahi meʻa kehe kotoa pē naʻe fie maʻu ʻe he tukufakaholo ʻo e Tui faka-Kalikí Pea hoko mai leva e ʻaho ʻo e fakaangaanga e meʻafakaʻeikí. Ne fokotuʻu e ngaahi tēpilé ʻi he loto koló ki he kaimeʻakai fakamanatú, teunga ʻuliʻuli kotoa ʻa e fāmilí, haʻu e faifekaú, tokoto leva ʻeku kui tangata uá ʻi he puha maté, leʻei takai e ngaahi piló ke lava ʻo sio lelei, pea kamata leva e meʻafakaʻeikí. Naʻe fakaafeʻi ʻa e kiʻi koló kotoa ki he maʻumeʻatokoní, ʻi he ʻosi ʻa e ouaú, pea fakahoko leva ʻe heʻeku kui tangata uá ʻene fakaʻamu ke tauʻolunga ʻi hono meʻafakaʻeikí. Naʻe toe moʻui ʻi ha taʻu ʻe 20 kehe, mo toutou vakaiʻi pē ʻoku kei hao pē ki hono puha maté.

ʻOku ‘Ikai ko e Ngaahi Hingoa pē mo e Ngaahi ‘Aho

Naʻe teʻeki ai ke u femātaaki mo ʻeku kui tangata uá, ka kuo hoko hono talanoá ko hoku manako ʻa ia naʻe fakahoko mai kiate au heʻeku ngaahi kuí. Naʻe fakamatala mai heʻeku ongo kuí kiate au mo hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné he ʻaho kotoa pē fekauʻaki mo ʻemau ngaahi kuí: ʻa e feituʻu naʻa nau omi mei aí, ʻa ʻenau ngaahi tōʻongá, ngaahi tuʻunga ʻulungāngá, ʻenau ngaahi fakaʻānauá, mo e ʻamanakí. Naʻe toʻo heʻemau ongo kuí ʻa e tohi tā fakafāmilí hili e houa kai ʻo e Sāpate kotoa pē, pea naʻe ʻi ai ha fakamatala ʻi he peesi kotoa pē naʻe huke pea lalanga ʻa e loto kotoa ʻi ha tupenu fakatātā ʻo e ʻofá ʻi ha toʻutangata ʻe ono. Na‘e ʻikai ko ha ngaahi tā motuʻa pē mo ha ngaahi hingoa kuo tohiʻi e ʻahó ʻi he tuʻa taá. ʻI he fofonga kotoa pē naʻe ʻi ai ha tamai pe ha faʻeé, ha foha pe ha ʻofefine, ha tokoua pe tuofefine, pea tukuʻau mai ai ʻo aʻu kiate au ʻa honau tukufakaholó, fakataha mo e ngaahi tukufakaholo fakafāmili kehe.

Mālohi ‘i he Taimi ʻo e Faingataʻá

ʻI he taimi ne u taʻu 19 aí, ko e tokolahi taha hoku fāmili totonú mo ʻeku ongomātuʻá ne nau ʻosi mālōlō, pea ko e konga lahi ʻo e ngaahi koloa naʻá ku maʻú ne ʻosi mole pe kaihaʻasi. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ne ʻikai teitei lava ke fakaʻauha ʻe he taimí, ngaahi meʻa fakamamahi fakanatulá, pea naʻa mo e maté: ko e fetuʻutaki ʻa e kuo hilí, lolotongá, mo e kahaʻú ne langa ʻe he mēmipa taki taha ʻo hoku fāmilí. Tuʻunga ʻi heʻenau faivelengá, kuo hanga ai ʻe he afo ʻokú ne haʻi fakataha e ngaahi loto ʻo hoku fāmilí ʻo ʻomi kiate au ha ivi ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻá.

Ko e taimi ne mālōlō ai siʻeku ongomātuʻá mo ʻeku ongo kuí, naʻá ku ongoʻi ha mamahi lahi pea naʻá ku fifili ai pe te u maʻu ha mālohi feʻunga ke hoko atu. Ne u monū‘ia ke u ongoʻi honau ivi tākiekiná mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, pea naʻe tokoni ia ke u maʻu ai ha fakamoʻoni mālohi ki he palani ʻo e fakamoʻuí, ki he moʻui ʻi he hili ʻa e maté, pea kimui ange ai, ki he ngaahi ouau fakatemipale ʻoku mātuʻaki fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Naʻe ʻikai keu femātaaki mo ʻeku ngaahi kuí mo e konga lahi hoku ngaahi mehikitangá mo e faʻē-tangatá, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ou toʻo ai e tohi tā motuʻa ʻa e fāmilí mo honau ngaahi taá, ʻoku ou sio kiate au ʻi honau fofongá. ‘Oku ou ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí koeʻuhí ko kinautolu kotoa ne muʻa mai ʻiate aú. Kuo tokoni ʻenau ngaahi aʻusiá mo e potó ke oʻi hoku ʻulungāngá mo tataki au ʻi heʻeku moʻuí.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha kuo foaki mai ʻe hoku fāmilí talu mei heʻeku kei siʻí ko e ʻilo ko ia ki hoku hisitōlia fakafāmilí pea mo e ʻilo ko e fehokotakiʻanga au ʻi he kuo hilí mo e kahaʻú. ‘Oku ou toe ʻiloʻi foki ne u haʻu ki māmaní ke moʻui hoku hisitōlia ʻoʻokú—pea ke foua mo aʻusia pea mo mataʻikoloa ‘aki ia. Ko e ʻilo ko ʻeni ʻo hoku hisitōlia fakafāmilí ʻokú ne pouaki au ʻi he kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki hoku fāmilí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí pea mo e ngaahi feilaulau naʻa nau fai maʻaku ke u maʻu ha moʻui ʻoku lelei angé. ‘Oku ou fakakaukau ki he ngaahi ouau fakatemipale ʻoku nau ʻai ke tau lava ʻo toe fakataha ko e fāmili ʻi ha ʻahó. Pea ‘oku ou fakakaukau ki he Fakalelei ʻa hoku Fakamo‘uí, ʻa ia ʻokú Ne ʻai ke lava kotoa ʻení. Na‘á Ne totongi huhuʻi ka tau lava ʻo moʻui. Koeʻuhí ko ʻeni, ʻoku tau ʻofa mo hū ai kiate Ia ʻi he loto houngaʻia ʻi he ʻahó ni pea taʻengata.