2017
Ngaahi Tohi Kuo Ngalo, Fakamoʻoni Kuo Manatuʻi
April 2017


Ngaahi Tohi Kuo Ngalo, Fakamoʻoni Kuo Manatuʻi

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kakaieni, ʻOtu Filipainí.

Naʻe siotaha mai e taha kotoa kiate au. Te u lava nai ke maluʻi e Siasí ʻaki ha kiʻi fakamoʻoni mahinongofua?

ʻĪmisi
girl in classroom

Naʻe ʻi ai haʻaku taumuʻa ʻi ha taʻu ʻe taha ke fakaleleiʻi ʻeku ako fakalaumālié. Naʻá ku tānaki e ngaahi tohi, ngaahi tohitufa, ngaahi tohi lēsoni pea mo e ngaahi folofola ʻa e Siasí mei he feituʻu kotoa, kau ai e akó, ʻi heʻeku fiekaia ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe hōloa ʻeku feingá ʻi he taimi naʻá ku femoʻuekina ai ʻi he ako ki haʻaku teu sivi.

Naʻe kamataʻi heʻemau faiakó ʻi ha ʻaho ʻe taha ha fealēleaʻaki ʻo ne kole ai ki he fānau ako kotoa ʻoku ʻikai Katolika ʻi he lokí ke nau tuʻu ki ʻolunga. Ko au toko taha pē ʻi he lokí naʻe Siasi. Naʻe tuʻu mo ha fānau ako kehe ʻe toko ono.

Pea fehuʻi mai leva kiate kimautolu: Ko e fē Siasi ʻoku mou kau ki aí? Ko hai naʻá ne fokotuʻú? Na‘e fokotuʻu fēfeeʻi homou Siasí?

Ko au naʻe tali fakamuimui tahá. Naʻá ku manavasiʻi ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke u haʻu mo ʻeku ngaahi tohi faka-Siasí, ka naʻá ku feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku akó. Na‘e haʻu ha veesi ‘i he Tohi Tapú ki heʻeku fakakaukaú:

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ʻa ho ngaahi ʻalungá.” Lea Fakatātā 3:5–6

Na‘á ku tuʻu loto lahi ‘i muʻa ‘i he kalasí pea ngalo ʻeku manavasiʻí. Naʻá ku talaange ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne u fai ange talanoa ʻo ha kiʻi talavou ko Siosefa Sāmita, naʻe mamata ki he ʻOtuá. Naʻá ku ongoʻi ha māfana ʻi hoku lotó, pea tō e loʻimatá mei hoku matá. Naʻá ku talaange naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, peá u fakamoʻoniʻi ange kuo ʻosi ui ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea mo fakafoki mai mo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku fakamoʻoniʻi ange naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni kotoa ʻeni.

Kuo ʻaonga ʻa e ngaahi houa lahi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻe tokonia ai au ke u maluʻi ʻeku tuí mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku laukau ʻi he ʻosi ha uike ʻe fā mei ai, kuó u maʻulotu fakataha mo ha toko fā ʻo hoku ngaahi kaungā akó.

Naʻe akoʻi au ʻe he aʻusia ko iá hono mahuʻinga ʻo ha fakamoʻoni. Naʻá ku fakakaukau ʻi he kamataʻangá ki he ʻuhinga naʻe ʻikai ueʻi ai au ʻe he ʻEikí ke u ʻomi ʻeku ngaahi tohí ʻi he ʻaho ko iá. Naʻa nau mei tokoni ke u tali lelei ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe faí. Ka naʻá ku toki fakatokangaʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau maʻuloto ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Siasí pe fakafalala ki he ngaahi fakamoʻoni folofolá—ʻoku totonu ke tau ako, moʻuiʻaki, pea mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ʻo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo na‘e ʻikai ke u maʻu ʻeku ngaahi tohí, ka naʻe ʻi ai ʻeku fakamoʻoní.