2017
Te u Lava Fēfē Ke Ako ʻi Heʻeku Fakakaukaú pea ʻaki Hoku Lotó?
April 2017


Te u Lava Fēfē Ke Ako ʻi Hoku ʻAtamaí pea ʻaki Hoku Lotó?

Kumi e meʻa te ke lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo ngaahi fehuʻí.

ʻĪmisi
girl with heart

Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo fehuʻi ʻi ha meʻa fakatokāteline, fakahisitōlia, pe fakafoʻituituí? ʻOku founga fēfē haʻo maʻu ha tali? ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (T&F 8:2). ʻOkú ke fakaʻaongaʻi fēfē ho ‘atamaí mo ho lotó ke ʻiloʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:

ʻAtamaí

Ako, Lotu, Fakafanongo

Na‘e pehē ʻe ‘Eletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e “ngaahi fili lalahi ʻo e moʻuí … , ‘oku ʻamanaki ʻa e Tamai Hevaní ke tau faka‘aongaʻi ‘etau tauʻatāina ke filí, ako e me‘a ʻoku hoko ‘i hotau ʻatamaí ‘o fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi mo‘oni ʻo e ongoongoleleí, pea ‘omai ha fili kiate ia ʻi he lotu” (“e Laumālie Māʻoniʻoni,” Liahona, Mē 2016, 105).

ʻOku tatau ia ʻi ha fehuʻi pē. ‘I hoʻo akó, lotua fakamātoato e ngaahi tali te ke maʻú. ʻE ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní—ʻi ha ngaahi fakakaukau, ngaahi foʻi lea ʻi ho ʻatamaí, pe ngaahi fakamanatu fakafoʻituitui kehe—ke tataki koe ki ha ngaahi tali kehe ʻokú ke fie maʻu.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fekumi ‘i he folofolá, kau ai e Fakahinohino ki he Folofolá mo ha ngaahi tokoni kehe ki he akó. Te ke toe lava ‘o foki ʻo kumi ʻi ha ngaahi ma‘uʻanga tokoni kehe ʻa e SIASÍ hangē ko e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, Ngaahi Tefito ‘o e Ongoongoleleí ʻi he LDS.org, ngaahi makasini ‘a e Siasi, Joseph Smith Papers Project, mo toe lahi ange. (Vakai, peesi 54 ki ha lisi ‘o e ngaahi maʻu‘anga tokoni ʻa e Siasí.)

Aleaʻi

ʻOua te ke manavasiʻi ke kole ha tokoni. Naʻe poupouʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “te u fai atu ha tukupā. … ‘Oku fie maʻu ke ke fakakaukau ki ha taha [‘a ia ʻe lava ke tokoni‘i koe ke ke maʻu ‘a e ngaahi tali]—ha kaungāmeʻa falala‘anga, ha mātuʻa pe ongo mātu‘a, kui, faiako, kau pisopeliki, [pe] ʻetivaisa… —pea ‘oku fie maʻu ke ke ma‘u ha tali ki he ngaahi fehu‘í ni. (fakamafola ‘a e mata ki he mata, ʻaho 20 ‘o Sanuali, 2016). ʻAhiʻahi fakahoko ia! Talanoa mo ha taha ʻokú ke falala ki ai fekauʻaki mo hoʻo fehuʻí pea mo kumi fakataha ʻa e talí.

Loto

Ako, Lotu, Fakafanongo

Ko ha ngaahi sitepu mahuʻinga ʻeni ki he fakalaulauloto fakatouʻosi ʻaki ho ʻatamaí mo ho lotó. Na‘e pehē ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ‘i he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kapau ‘okú ke fie maʻu ke nau ‘iloʻi ‘a e moʻoni fakalaumālié, kuo pau ke ke faka‘aongaʻi e ngaahi me‘angaue totonu. ʻE ʻikai teke lava ‘o ma‘u ha mahino ki he moʻoni fakalaumālié ‘aki ha meʻangāue ‘oku ʻikai lava ke ‘iloʻi ai ia” (“Hono ma‘u ʻo ha fakamo‘oni ʻo e mama mo e mo‘oni,” Liahona, Novema 2014, 22). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻangāue ia ʻoku fakafou mai ai ʻetau ʻilo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e taimi leva ʻokú ke lotu ai mo fakafanongo ki he Laumālié, te ke lava ʻi hono taimi totonú ke maʻu ʻa e talí.

Faʻa Kātaki

Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni ʻUkitofa, “Ko e lahi ange hono ueʻi hake hotau lotó mo e ʻatamaí ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻa e tō mai ʻa e maama fakalangí ki hotau lotó. ʻE māmālie ʻa e hā mahino, ngingila mo angamaheni kiate kitautolu e ngaahi meʻa ne ʻasi nenefu, fakapoʻuli mo taukakapá” (“Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Māmá mo e Moʻoní,” 22). ʻE lava ke taimi lōloa ʻa e fekumi ki ha talí. Ka kapau ‘okú ke fie fanongo ki he talí, neongo ka taimi lōloa, te ke maʻu ia.

Fakaangaanga hono Fakatokangaʻi ʻa e Ngaahi Ueʻí

Ko e lahi ange hoʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻí mo fie ngāue ʻi he taimi ʻoku fanafana ai ʻa e Laumālié ki ho lotó, ko ʻene faingofua ange ia ke ke fakatokangaʻi ha ngaahi ueʻi kehe ʻi he kahaʻú. Te ke ala “ongoʻi ‘oku totonu” pe maʻu ha “fakakaukau fiemohea” kapau ʻoku hala (vakai, T&F 9:8–9). Te ke ala ongoʻi foki ha kiʻi fakamanatu, ha ongoʻi nonga, pe ha toe ongo ʻoku fakapatonu atu kiate koe. ‘Oku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí, pea ʻokú Ne ʻafio‘i ʻa e founga ʻe mahino ai kiate koe ʻa e Laumālié. Te ne ‘oatu fakahinohino ʻofa ʻoku makehe kiate koe. Ko ia, fakafanongo pē mo akoako fakahoko ia.