Ngaahi Tokoni Ako
ʻIlaisiā


ʻIlaisiā

Ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia naʻá ne foki mai ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻo foaki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ʻo e fakamaʻú kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Naʻe ngāue ʻa ʻIlaisiā ʻi hono taimí ʻi he Puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he Tokelaú (1 Ng. Tuʻi 17-22; 2 Ng. Tuʻi 1–2). Naʻá ne maʻu ha tui lahi ʻaupito ki he ʻEikí pea naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene fai ha ngaahi mana lahi. Naʻá ne taʻofi ke ʻoua ʻe ʻuha ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e konga. Naʻá ne fokotuʻu hake ha kiʻi tamasiʻi mei he maté pea ui hifo ʻa e afi mei he langí (1 Ng. Tuʻi 17–18). ʻOku kei tatali ʻa e kakai Siú ki ha foki mai ʻa ʻIlaisiā, ʻo hangē ko hono kikiteʻi ʻe Malakaí (Malakai 4:5). ʻOkú ne kei hoko ko ha toko taha fakaafe ʻi he ngaahi kātoanga ʻo e laka atu ʻa e kau Siú, pea ʻoku fakaava maʻu ai pē ha matapā pea fakaʻatā mo ha sea moʻona.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ko e palōfita fakamuimui ia naʻá ne maʻu ia ki muʻa ʻi he taimi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne hā mai ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú mo Mōsese ʻo foaki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione (Mātiu 17:3). Naʻá ne toe hā mai, mo Mōsese mo e niʻihi kehe, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he Temipale Ketilani ʻOhaioó ʻo foaki mai ʻa e ngaahi kī tatau kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele (T&F 110:13–16). Naʻe fakahoko kotoa ʻeni ko e teuteu ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻi he Malakai 4:5–6.

Ko e mālohi ʻo ʻIlaisiaá ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku lava ʻo fakamaʻu pe veteki ai ha ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea ʻoku fakamaʻu pe vete ia ʻi he langí (T&F 128:8–18). ʻOku maʻu ʻi he ʻahó ni ʻi he māmaní ʻa e mālohi ke fakamaʻu ko ʻení ʻe he kau tamaioʻeiki kuo fili ʻa e ʻEikí pea ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá foki (T&F 128:8).