2019
Tui Mateaki, Kae ʻOua ʻe Fakataʻetaʻetui
Nōvema 2019


Tui Mateaki, Kae ʻOua ʻe Fakataʻetaʻetui

Kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi fakamaatoato ha taimi he ʻaho kotoa pē ke tau mavahe ai mei he māmaní ka tau fetuʻutaki mo e langí.

Ne ʻikai fuʻu fuoloa atu ʻeku ʻā ʻo teuteu, ke ako e folofolá. Ne u toʻo ʻeku telefoní peá u tangutu ʻi ha sea ofi ki hoku mohengá ʻo fakataumuʻá ke fakaava ʻa e Gospel Library app. Ne u fakaava ʻeku telefoní pea ʻi he ʻamanaki ke kamata ʻeku akó, kuó u fakatokangaʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ha ngaahi pōpoaki telefoni mo ha ngaahi ʻīmeili ne hū mai lolotonga e poʻulí. Naʻá ku pehē, “Te u vakaiʻi vave pē e ngaahi pōpoaki ko iá, pea hoko atu leva ki he folofolá.” Hili ha houa ʻe ua mei ai ʻoku ou kei lau pē e ngaahi pōpoaki telefoní, ʻīmeilí, ʻuluʻi ongoongó, mo ha ngaahi tohi ʻi he mītia fakasōsialé. ʻI he taimi ne u fakatokangaʻi hake ai e taimí, ne u fakavavevave leva ke teuteu. Ne ʻikai lava ʻeku lau folofolá he pongipongi ko iá, pea ko hono olá ko e ʻikai ke u maʻu ai e meʻatokoni fakalaumālie ne u ʻamanaki ki aí.

Meʻatokoni Fakalaumālié

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku mahino ki ai ʻeni. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi tekinolosia fakaonopōní ʻi ha ngaahi founga lahi. Te nau lava ʻo fakafehokotaki kitautolu mo hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, ʻaki e ngaahi fakamatalá, pea mo ha ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he māmaní. Ka neongo ia, te nau lava foki ʻo tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he fetuʻutaki mahuʻinga tahá: ʻa ia ko ʻetau fetuʻutaki mo e langí.

ʻOku ou toe fakaongo atu e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi heʻene pehē: “ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani faingataʻa mo tupulaki ai e fekeʻikeʻí. ʻOku hoko hono maʻu maʻu pē ʻa e mītia fakasōsialé mo e ongoongo houa ʻe 24 ke taulōfuʻu mai ai kiate kitautolu ha ngaahi pōpoaki taʻeʻofa. Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke lava ʻo sivisiviʻi e ngaahi leʻo kehekehé mo e fakakaukau ʻa e tangatá ʻokú ne ʻohofi e moʻoní, kuo pau ke tau ako ke maʻu e fakahaá.”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni ki haʻane fakatokanga ʻo pehē, “ʻka ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe talanoa ai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka fekauʻaki mo ha fanga tia, ne nau faingataʻaʻia ʻi he fuʻu lahi ʻa e sinoú ʻoku nau kei mavahe mei honau feituʻu angamahení, ʻo mahino mai te nau ala mate fiekaia. Ne feinga ha niʻihi ʻi haʻanau taumuʻa lelei pē ke fakahaofi e fanga tiá, ʻo nau huaʻi takatakai ai ha ngaahi loli mohuku he feituʻú—naʻe ʻikai ko e meʻakai angamaheni ia ʻa e fanga tiá, ka ne nau ʻamanaki ʻe ala tokoni ia ki he fanga tiá ʻi he toenga ʻo e faʻahitaʻu momokó. Ka ko e fakamamahí, he ko e tokolahi taha ʻo e fanga tiá naʻe toki ʻilo kimui kuo nau mate. Ne nau kai pē ʻa e mohukú, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ivi mei ai, pea nau mate fiekaia neongo ʻenau mākoná.2

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi pōpoaki ʻoku nau lomekina maʻu pē kitautolu ʻi he kuonga maʻu fakamatalá ni, ko e tatau fakalaumālie ia ʻo hono fafanga mohuku e fanga tiá—te tau lava ʻo kai ia he ʻahó kotoa, ka he ʻikai ke ne fakaivia kitautolu.

Ko e fē te tau maʻu ai ʻa e meʻatokoni fakalaumālie moʻoní? Ko e taimi lahi, he ʻikai manakoa ia ʻi he mītia fakasōsialé. ʻOku tau maʻu ia ʻi heʻetau “vivili atu” ʻi he hala ʻo e fuakavá, “ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá,” mo maʻu e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí.3 ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi fakamaatoato ha taimi he ʻaho kotoa pē ke tau mavahe ai mei he māmaní ka tau fetuʻutaki mo e langí.

ʻI he misi ʻa Līhaí, naʻá ne mamata ai ki ha kakai ne nau maʻu e fua ʻo e fuʻu ʻakaú ka ne nau siʻaki ia koeʻuhí ko e ivi tākiekina ʻo e fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻa ia ko e hīkisia ʻa e māmaní.4 ʻE kei malava pē ke ohi hake e toʻu tupú ʻi ha ʻapi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, nau maʻu e ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kalasi faka-Siasi totonú, pea nau kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé, ka nau iku ʻo mavahe ai “ki ha ngaahi hala tapu [ʻo nau] puli.”5 Ko e hā ʻoku hoko ai e meʻá ni? ʻOku hoko ia ʻi ha ngaahi tūkunga lahi koeʻuhí ne nau foua e ngaahi meʻa fakalaumālie angamahení, ka ne ʻikai ke nau ului moʻoni kinautolu. Naʻe fafanga pē kinautolu ka ne ʻikai maʻu ai ha ivi.

ʻĪmisi
ʻEkitivitī ʻa e toʻu tupú

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuó u ʻosi fetaulaki mo hamou niʻihi ko e Kau Māʻoniʻoni kei talavou ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku mālohi, poto, mo faivelenga. ʻOku mou ʻilo ko ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue maʻamoutolu ke fai. ʻOku mou ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou “lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí” kotoa.6 ʻOku mou tauhi hoʻomou ngaahi fuakavá mo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo kamata ʻi ʻapi. ʻOku mou tui, fakatomala, mo fakalakalaka ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku ʻomi ʻe he meʻá ni kiate kimoutolu ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá. ʻOku mou teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé mo e ngaahi faingamālie kehe te mou maʻu ʻi hoʻomou hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo e Fakamoʻuí. Pea ʻoku mou tokoni ai ki hono teuteu ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Maí, ʻo fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke haʻu kia Kalaisi mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻOku mou fetuʻutaki mo e langí.

ʻĪmisi
ʻAʻahi ʻa e toʻu tupú ki he temipalé

ʻIo, ʻoku mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. Ka kuo pehē ʻa e toʻu tangata kotoa. Ko hotau kuongá eni, pea ʻoku fie maʻu ke tau tui mateaki, kae ʻoua ʻe fakataʻetaʻetui. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau ngaahi faingataʻaʻiá, pea ʻi he taki ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻokú Ne teuteuʻi kitautolu ke tau fepaki mo ia. ʻOku ou tui ko e ui ko ia ʻe he palōfitá kimuí ni mai ki ha siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, pea poupouʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau fai ʻi hotau ngaahi falelotú,7 ʻoku fakataumuʻa ia ke tokoni ke tau moʻui—pea tupulaki—ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e fasimanava fakalaumālié.

Fakatefito ʻi ʻApí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapí? ʻE malava ke fōtunga kehekehe ʻaupito e ngaahi ʻapí ʻi he funga ʻo e māmaní. Mahalo te ke kau koe ki ha fāmili kuo laui toʻutangata ʻenau kau ki he Siasí. Pe ko koe pē ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ʻi homou fāmilí. Mahalo kuó ke ʻosi mali pe teʻeki mali, maʻu fānau pe ʻikai ha fānau ʻi ʻapi.

Neongo pe ko e hā homou ngaahi tūkungá, ka te mou lava ʻo ʻai homou ngaahi ʻapí ko e uho ia hono ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko hono ʻuhingá ke ke fatongia fakafoʻituitui ʻaki hoʻo uluí mo e tupulaki fakalaumālié. ʻOku ʻuhinga ia ke ke muimui he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní “ke [fakaleleiʻi homou] ʻapí ke hoko ko ha maluʻanga ʻo e tuí.”8

ʻE feinga e filí ke ne fakalotoʻi koe ʻoku ʻikai fie maʻu ha meʻatokoni fakalaumālie pe ʻi heʻene founga olopoto angé, ʻe lava pē ke fakatoloi atu ia. Ko e ʻeiki ia ʻo e fakatutá mo e tupuʻanga ʻo e fakatoloí. Te ne ʻai ha ngaahi meʻa ʻoku ngali mahuʻinga ke ne tohoakiʻi hoʻo tokangá ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia. Te ne feingaʻi koe ke ke “[hohaʻa ki ha] ngaahi meʻa lahi” pea ngalo ʻiate koe ʻa e “meʻa pē taha ʻoku ʻaongá.”9

ʻOku ou loto houngaʻia moʻoni ki heʻeku “ongomātuʻa leleí,”10 ʻa ia ne na ohi hake hona fāmilí ʻi ha ʻapi ne fafanga fakalaumālie maʻu pē, ʻi ai ha ngaahi fetuʻutaki feʻofoʻofani, mo ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki. Kuo tokonia au ʻe he ngaahi akonaki ne na fakahoko ʻi heʻeku kei talavoú. Ngaahi mātuʻa, kātaki ʻo fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku mālohí mo hoʻomou fānaú. ʻOku nau fie maʻu ha taimi lahi ange kae ʻikai siʻi ange mo kimoutolu.

Poupouʻi ʻe he Siasí

ʻI hoʻomou fai iá, ʻoku tuʻu ʻa e Siasí ke poupouʻi kimoutolu. ʻE lava ke poupouʻi ʻe heʻetau ngaahi aʻusia ʻi he lotú e fafanga fakalaumālie ʻoku fakahoko ʻi ʻapí. ʻI he taʻú ni, kuo tau mamata ki he founga poupou ko ʻeni ʻa e Siasí ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo e Palaimelí. Te tau vakai lahi ange ki ai ʻi he houalotu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Kau Finemuí. ʻE liliu siʻi e naunau fakalēsoni ki he ongo houalotu ko ʻení, ʻo kamata ʻi Sānuali. ʻE kei nofo taha pē e tokangá ʻi he ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí, ka ʻe fakafenāpasi e ngaahi tefito ko iá mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. Ko ha kiʻi liliu siʻi ʻeni, ka ʻe lava ke ne fakahoko ha liliu lahi ʻi hono fafanga fakalaumālie ʻo e toʻu tupú.

Ko e hā mo ha toe ngaahi tokoni kehe ʻoku fakahoko ʻe he Siasí? ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻi he lotú, ʻoku tokoni ia ke tau toe fakatukupaaʻi kitautolu ki he Fakamoʻuí ʻi he uike kotoa pē. Pea ʻoku tau fakatahataha mai ki he lotú mo ha kakai tui kehe kuo nau fakahoko ʻa e tukupā tatau ko iá. ʻE malava ke hoko e ngaahi fetuʻutaki feʻofoʻofani ʻoku tau fakatupulaki mo e ngaahi kaungā-ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha poupou mālohi ki hotau tuʻunga fakaākonga ʻoku fakatefito ʻi ʻapí.

Naʻe hiki homau fāmilí ki ha tukui ʻapi foʻou ʻi heʻeku taʻu 14. Mahalo he ʻikai fuʻu ongo fakamamahi fēfē ʻeni kiate kimoutolu, ka ʻi heʻeku fakakaukau he taimi ko iá, naʻe fuʻu fakamamahi ʻaupito. Ne ʻuhinga ia te u feohi ai mo ha kakai naʻe ʻikai ke mau maheni. Naʻe mahino ʻe ʻalu kotoa e kau talavou kehe ʻi homau uōtí ki ha ʻapiako kehe meiate au. Naʻá ku pehē ʻi hoku ʻatamai taʻu 14, “ʻOku lava fēfē ke fakahoko ʻeni ʻe heʻeku mātuʻá kiate au?” Ne u ongoʻi ʻo hangē kuo uesia ʻeku moʻuí.

Ka neongo ia, naʻá ku lava ʻo fakatupulaki ha vā feohi mo e kau mēmipa kehe ʻo ʻeku kōlomú, ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Talavoú, pea ne nau hoko ko hoku ngaahi kaungāmeʻa. ʻIkai ngata aí, ka naʻe kamata ke tokanga makehe mai e kau pīsopelikí mo e kau ʻetivaisa ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kiate au. Naʻa nau omi ki heʻeku ngaahi polokalama sipotí. Naʻa nau fai mai ha ngaahi tohi fakalotolahi ʻa ia ʻoku ou kei tauhi ʻo aʻu pē ki he ʻahó ni. Naʻa mau kei fetuʻutaki pē ʻo aʻu ki heʻeku hū ki he ʻunivēsití mo ʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻi ai foki hanau taha naʻe ʻi he malaʻe vakapuná ʻi heʻeku foki mai ki ʻapí. Te u houngaʻia maʻu ai pē he kau tangata lelei ko ʻení pea mo ʻenau ʻofá mo e ngaahi fakaʻānaua māʻolungá. Ne nau tataki au ki he Tamai Hēvaní, pea naʻe fakaʻau ke maama mo fakafiefia ange ʻa e moʻuí.

ʻOku tau tokoni fēfē nai, ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa mo e kau takí, ki he toʻu tupú ke nau ʻilo ʻoku ʻikai ke nau tuenoa ʻi heʻenau fononga he hala ʻo e fuakavá? Makehe mei hono fakatupulaki ha fetuʻutaki fakafoʻituituí, ʻoku tau fakaafeʻi kinautolu ki he ngaahi fakatahaʻangá, lalahi pe iiki—mei he ngaahi konifelenisi KFT mo e ngaahi kemi ʻa e toʻu tupú ki he ngaahi ʻekitivitī fakakōlomu pe fakakalasi fakauiké. ʻOua naʻa mou teitei taʻefalala ki he mālohi ʻoku maʻu mei he fakataha mo e niʻihi kehe ʻoku nau feinga ke mālohí. Kau Pīsope mo e kau taki kehé, kātaki ʻo tokanga taha ki hono fafanga fakalaumālie e fānaú mo e toʻu tupu ʻi homou uōtí. ʻOku nau fie maʻu ha taimi lahi ange kae ʻikai siʻi ange mo kimoutolu.

ʻOku tatau ai pē pe ko ha taki, kaungāʻapi, mēmipa ʻo e kōlomú, pe kaungā-Kāingalotu pē koe, kapau ʻokú ke maʻu ha faingamālie ke tokoniʻi e moʻui ʻa ha taha kei talavou, tokoni ke fehokotaki ia mo e langí. Mahalo ʻe hoko hoʻo tokoní ko e “poupou [ia ʻa e] Siasí” ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kei talavou ko iá.

ʻE kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ki he Siasi ko ʻení. ʻOkú Ne ueʻi fakalaumālie hotau kau takí mo tataki kitautolu ki he meʻatokoni fakalaumālie ʻoku tau fie maʻu ke tau moʻui mo tupulaki ai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻatokoni fakalaumālie ko iá ke tau tui mateaki, kae ʻoua ʻe fakataʻetaʻetui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.