2019
Ko e Fiefia ʻi Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí
Nōvema 2019


Ko e Fiefia ʻi Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻofa ʻokú Ne tatali mai kiate kitautolu ke tau tafoki kiate Ia ke faitāpuekina ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻOku kamata ʻaki ha taha ʻo ʻeku ngaahi hiva Palaimeli manakó ʻa e ngaahi leá ni:

[ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou ʻilo ko hai au.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e palani ʻa e ʻOtuá.

Te u muimui ʻiate ia ʻi he tui.

ʻOku ou tui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí].1

Ko ha fakamatala faingofua mo fakaʻofoʻofa moʻoni ia ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku tau tui ki aí!

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ʻilo ko hai kitautolu. ʻOku tau ʻilo “Ko e ʻOtuá ko e Tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié. Ko ‘Ene fānau … ‘a kitautolu pea ‘okú Ne ‘ofa ‘iate kitautolu. Naʻa tau nofo [mo Ia ʻi he langí] kimuʻa pea tau toki [omi ki] he māmaní.”

ʻOku tau ʻiloʻi e palani ʻa e ʻOtuá. Naʻa tau ʻi ai mo Ia ʻi Heʻene fakamatalaʻi iá. Ko e “taumuʻa kakato ʻa [ʻetau Tamai Hēvaní]—ʻa ʻEne Ngāué mo Hono nāunaú—ke tau lava takitaha ʻo maʻu e kotoa ʻEne ngaahi tāpuakí. Kuó Ne … tuku mai ha palani haohaoa ke fakahoko ʻaki ʻEne taumuʻá. Naʻe mahino kiate kitautolu ʻa e palani ko ʻení pea naʻa tau tali [ʻa e palani ko ʻeni] … ʻo e fiefiá, … huhuʻí, mo e … fakamoʻuí” [kimuʻa pea tau toki omi ki he māmaní].

“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo e palani ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e taumuʻa ʻa ʻEne Tamaí ʻi Heʻene fai e Fakaleleí, pea ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e moʻui ta‘e-fa‘a-maté mo e [hakeakiʻí]. Ko Sētane, pe ko e tēvoló, ko e fili ia ki he palani ʻa e ʻOtuá” pea naʻe talu pē ia mei he kamataʻangá.

“Ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ko e tauʻatāina ke filí, pe ko ʻete lava ko ia ke [fai ha] filí. … Kuo pau ke tau fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi pe muimui ʻia Sētane.”2

Ko e ngaahi moʻoni faingofua ʻeni te tau lava ʻo vahevahe mo e niʻihi kehé.

Tuku muʻa ke u talanoa atu ki ha taimi naʻe vahevahe ai ʻe heʻeku faʻeé ha ngaahi moʻoni faingofua pehē, ʻaki pē ʻene pōtalanoa tauʻatāiná mo ʻiloʻi ha faingamālie.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe foki ʻeku faʻeé ki ʻĀsenitina ke ʻeveʻeva mo hoku tuongaʻané. Naʻe ʻikai ke fuʻu saiʻia ʻeku faʻeé ʻi he puna [vakapuná], ko ia naʻá ne kole ki ha taha ʻo hoku ngaahi fohá ke tuku ange hano tāpuaki fakafiemālie mo e maluʻi. Naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne tāpuakiʻi foki ʻene kui fefiné ʻaki ha maluʻi mo ha fakahinohino makehe mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamālohia pea ueʻi e loto ʻo e tokolahi naʻa nau loto-holi ke ako ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Fāmili Polí

ʻI he malaʻe vakapuna Sōlekí, naʻe fetaulaki ʻeku faʻeé mo hoku tuongaʻané mo ha kiʻi taʻahine taʻu fitu naʻe foki ki ʻapi mei haʻane ʻalu mo hono fāmilí ʻo sikī. Naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa e fuoloa ʻo ʻene talanoa mo ʻeku faʻeé mo hoku tuongaʻané pea fakakaukau ke na kau atu ki ai. Naʻá na fakafeʻiloaki kinaua mo hona ʻofefiné ʻa ia ko ʻEtuate, Malia Sūsana pea mo Siata Poli. Naʻe fakamaheni ngofua mo fakamāfana ʻa e fetuʻutaki mo e fāmili angaleleí ni.

Naʻe fiefia fakatouʻosi e ongo fāmilí ke nau puna fakataha ki Puenosi ʻAealesi, ʻĀsenitina. ʻI he hoko atu ʻenau pōtalanoá, naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻi he momeniti ko iá kuo teʻeki ke nau fanongo ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua fehuʻi naʻe fai ʻe Sūsaná, naʻá ne pehē, “Te ke lava ʻo fakamatala mai kau ki he musiume fakaʻofoʻofa ko ē ʻoku ʻi ai e tā tongitongi koula ʻi ʻolungá?”

Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe heʻeku faʻeé naʻe ʻikai ko ha musiume ʻa e fale lahi mo fakaʻofoʻofa ko iá ka ko ha temipale ʻo e ʻEikí ʻoku mau fakahoko ai ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá kae lava ke tau foki ʻo nofo mo Ia ʻi ha ʻaho. Naʻe talaange ʻe Sūsana ki heʻeku faʻeé, ne kimuʻa ko ia pea nau ō ki Sōlekí, naʻá ne lotua ha meʻa ke fakamālohia hono laumālié.

Lolotonga e folaú, naʻe fai ange ʻe heʻeku faʻeé ʻene fakamoʻoni faingofua kae mālohi ʻo e ongoongoleleí mo fakaafeʻi ʻa Sūsana ke kumi ʻa e kau faifekau ʻi hono kolo tupuʻangá. Naʻe fehuʻi ange ʻe Sūsana ki heʻeku faʻeé, “Te u ʻilo fēfē kinautolu?”

Naʻe tali ange ʻe heʻeku faʻeé, “Te ke ʻilongofua pē kinautolu; ko ha ongo talavou ʻokú na tui sote hina mo hēkesi, pe ko ha ongo finemui ʻokú na vala lelei, pea ʻoku nau tui maʻu pē ha pine hingoa ʻoku hā ai honau hingoá mo e ‘Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.’”

Naʻe fakafetongi fika telefoni ʻa e ongo fāmilí pea nau fepōpoakiʻaki fakamāvae ʻi he malaʻe vakapuna Puenosi ʻAealesí. Kuo tuʻo lahi hono talamai ʻe Sūsana, ʻa ia kuó ne hoko ko hoku kaungāmeʻa leleí, naʻá ne ongoʻi lotomamahi ʻaupito ke māvae mo ʻeku faʻeé ʻi he malaʻe vakapuná. Naʻá ne pehē mai, “Naʻe malama e fofonga hoʻo faʻeé. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ia, ka ne hangē ne hā ha maama meiate ia naʻe ʻikai ke u fie mavahe mei ai.”

ʻI he aʻu pē ʻa Sūsana ki hono kolo tupuʻangá, naʻá ne ʻalu mo ʻene tama fefine ko Siatá ke vahevahe ʻa e aʻusiá ni ki heʻene faʻeé, ʻa ia naʻe nofo ofi pē ki honau ʻapí. ʻI heʻena fakaʻuli ki aí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Sūsana ha ongo talavou naʻá na lue he halá, naʻá na tui ʻa e teunga ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻeku faʻeé. Naʻá ne taʻofi e kaá ʻi he loto halá, hifo ki lalo, peá ne fehuʻi ange ki he ongo talavoú ni, “ʻOkú mo kau nai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?”

Naʻá na talaange, “ʻIo.”

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ongo faifekau?”

Naʻá na fakatou tali ange, “ʻIo, ko ia!”

Naʻá ne pehē ange leva, “Mo heka mai ki heʻeku kaá; te tau ō ki ʻapi ke mo akoʻi au.”

ʻĪmisi
Fāmili Polí

Hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe papitaiso ʻa Malia Sūsana. Naʻe papitaiso foki mo ʻene tama fefine ko Siatá ʻi he hoko hono taʻu hivá. ʻOku mau lolotonga ngāue kia ʻEtuate, ʻa ia ʻoku mau ʻofa ai ʻo tatau ai pē pe ko e hā.

Talu mei ai, kuo hoko ʻa Sūsana ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga taha kuó u feʻiloaki mo iá. ʻOkú ne hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻo ʻomi e ngaahi laumālie tokolahi kia Kalaisi.

ʻI ha taha ʻo ʻema ngaahi pōtalanoá, ne u fehuʻi ange kiate ia, “Ko e hā hoʻo fakapulipulí? ʻOkú ke vahevahe fēfē ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?”

Naʻá ne talamai, “ʻOku faingofua ʻaupito ia. ʻI he ʻaho kotoa pē kimuʻa peá u mavahe mei hoku ʻapí, ʻoku ou lotu, ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne tataki au ki ha taha ʻokú ne fie maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí. ʻOku ou ʻave ʻa e Tohi ʻa Molomoná he taimi ʻe niʻihi ke vahevahe mo kinautolu pe ko e ngaahi kaati-tufa mei he kau faifekaú—pea ʻi heʻeku kamata talanoa ki ha tahá, ʻoku ou fehuʻi ange pe kuo fanongo nai ʻi he Siasí.”

Naʻe pehē foki ʻe Sūsana, “ʻI ha ngaahi taimi kehe, ʻoku ou malimali pē lolotonga ʻeku tatali ki he lēlué. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe sio mai ha tangata kiate au mo ne pehē mai, ‘Ko e hā ʻokú ke malimali ki aí?’ Naʻá ku kiʻi ʻohovale.

“Ne u tali ange, ‘ʻOku ou malimalí he ʻoku ou fiefia!’

“Naʻá ne pehē mai leva, ‘Pea ko e hā ʻokú ke fuʻu fiefia aí?’

“Ne u tali ange, ‘Ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku ou fiefia ai. Kuó ke ʻosi fanongoai?’”

ʻI heʻene tali ʻikai angé, naʻá ne ʻoange ha kaati-tufa mo fakaafeʻi ia ki he lotú he Sāpate hono hokó. Naʻá ne talitali lelei ia he matapaá he Sāpate hono hokó.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe tolu ʻe lava ke tokoni ai e kāingalotu kotoa pē ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. …

ʻUluakí, te tau lava ʻo lotua ke maʻu e holi ke tokoni ʻi he konga mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ngāue [ʻo] e fakamoʻuí. …

Uá, te tau lava ʻo tauhi e ngaahi fekaú. … [ʻE] maʻu maʻu pē ʻe he kāingalotu faivelengá [ʻa e Laumālie ʻo e Fakamoʻuí … ke] tataki kinautolu ʻi heʻenau feinga ke kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Tolú, te tau lava [ʻo] lotua ha tataki fakalaumālie ki he meʻa te tau lava ʻo faí … ke vahevahe ai e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé … [pea] lotu mo tukupā ke ngāue ʻo fakatatau ki he ueʻi te [tau] maʻú.”3

Ngaahi tuongaʻane mo e tokoua, fānau, mo e toʻu tupu, ʻe lava nai ke tau hangē ko hoku kaungāmeʻa ko Sūsaná pea vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé? Te tau lava nai ʻo fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai kau ki hotau siasí ke tau ō ki he lotú he Sāpaté? Pe te tau lava ʻapē ʻo vahevahe ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha kāinga pe kaungāmeʻa? Te tau lava nai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau kumi ʻenau ngaahi kuí ʻi he FamilySearch pe vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa kuo tau ako lolotonga e uiké ʻi heʻetau ako ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú? Te tau lava nai ʻo hoko ʻo hangē ange ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefiá ki heʻetau moʻuí? Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi kotoa ko ʻení ko e ʻio! Te tau lava ʻo fai ia!

ʻOku tau lau ʻi he folofolá naʻe fekauʻi atu ʻa e “kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke ʻngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:56). ʻOku kau ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.”4

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. Kuó Ne folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou lea ʻakí; kae mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ko ia ʻe tufaki atu ki he tangata takitaha.”5

ʻIkai ngata aí, kuó Ne talaʻofa mai kiate kitautolu:

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!”6

Ko e foʻi hiva Palaimeli naʻá ku kamata ʻakí ʻoku fakaʻosi ʻaki ia ʻa e fakamatala mahuʻingá ni:

[ʻOku ou tui ki he Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.

Te u fakalāngilangiʻi Hono huafá.

Te u fai ʻa ia ʻoku totonú;

Te u muimui Heʻene māmá.

Te u talaki ʻEne moʻoní].7

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi leá ni pea ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻofa ʻoku tatali mai kiate kitautolu ke tau tafoki kiate Ia ke faitāpuekina ai ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Fakatauange te tau maʻu ʻa e holi ke ʻomi hotau kāingá kia Kalaisi, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.