2019
Ko e Tauhi Pau ki Heʻetau Ngaahi Palōmesí mo e Ngaahi Fuakavá
Nōvema 2019


Ko e Tauhi Pau ki Heʻetau Ngaahi Palōmesí mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he ngaahi palōmesi mo e ngaahi fuakava ʻoku mou fai mo e ʻEikí, pea mo e niʻihi kehé, ʻi he angatonuu lahi, ʻo ʻiloʻi ʻoku hoko homou leá ko homou palōmesi.

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻi heʻetau fakaʻosi e fakatahá ni, ʻofa ke tohitongi ʻi hotau lotó ʻa e ngaahi fakamoʻoni kuo fai he ʻahó ni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau monūʻia ke maʻu fakataha ʻa e taimi toputapú ni ke fakamālohia ʻetau palōmesi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ʻEne kau tamaioʻeiki kitautolu pea ko Ia hotau Fakamoʻuí.

ʻOku ou fakakaukau lahi ki he mahuʻinga ʻo hono fakahoko mo tauhi e ngaahi palōmesí mo e ngaahi fuakavá. Ko e hā hono mahuʻinga kiate koe ke ke fai pau ki hoʻo leá? ke ke falalaʻanga? ke fai e meʻa ʻokú ke pehē te ke faí? ke faifeinga ke tauhi totonu hoʻo ngaahi fuakava toputapú? ke ke faitotonú? ʻI hono tauhi totonu ʻetau ngaahi palōmesi ki he ʻEikí pea mo e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻaʻeva foki ai ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní pea tau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku hoko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi palōmesí mo e ngaahi fuakavá. Naʻá Ne hāʻele mai ki māmani ʻo palōmesi ke fai e finangalo ʻo e Tamaí. Naʻá Ne akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he lea mo e ngāue. Naʻá Ne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ke tau toe lava ʻo moʻui. Kuó Ne tauhi pau ʻa e kotoa ʻo ʻEne ngaahi talaʻofá.

ʻE lava nai ke fai ha lea tatau kiate kitautolu? Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki kapau te tau kiʻi kākā, kiʻi tō he ʻahiʻahí, pe ʻikai tauhi pau ʻetau ngaahi tukupaá? Fēfē kapau te tau tafoki mei heʻetau ngaahi fuakavá? ʻE haʻu [nai e niʻihi kehé] kia Kalaisi” koeʻuhí ko ʻetau tā sīpingá? ʻOkú ke fai-pau nai ki hoʻo leá? ʻOku ʻikai ko ha tōʻonga angamaheni hono tauhi e ngaahi palōmesí; ko ha ʻulungaanga ia ʻo e hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI hono manatua maʻu pē ʻe he ʻEikí hotau ngaahi vaivai ʻi he moʻui fakamatelié, naʻá Ne talaʻofa ai, “Ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí.”1 Kuó u ongoʻi ʻEne ʻi aí ʻi he taimi kuó u fie maʻu ai ha fakapapau, fakanongá, fakafiemālié, pe ha fakakaukau fakalaumālie pe ivi lahi ange pea kuó u ongoʻi loto-fakatōkilalo moʻoni mo houngaʻia ʻi Heʻene takaua fakalangí.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “ʻE hoko ʻo pehē ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne mamata ki hoku matá pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai.”2 Mahalo ko e tumutumu ia ʻo ʻEne talaʻofá.

Naʻá ku ako ʻi heʻeku kei siʻí ki he mahuʻinga ko ia hono tauhi pau ʻeku leá. Ko ha sīpinga pehē ʻe taha ʻa e taimi ne u tuʻu ai ʻo salute ke lau maʻuloto e Fakapapau ʻo e Sikautí. ʻE hoko maʻu pē hotau vā fetuʻutaki mo e Sikauti Tamaiki Tangata ʻo ʻAmeliká, ʻa ia kuo fakangata he taimí ni, ko ha tukufakaholo mahuʻinga kiate au pea mo e Siasi ko ʻení. Ki he kautaha Sikautí, kau tangata mo e kau fefine kuo nau ngāue līʻoa ko e kau taki ʻo e Sikautí, ki he ngaahi faʻeé—ʻoku ou salute moʻoni ai—pea ki he kau talavou kuo nau kau ki he Sikautí, ʻoku tau pehē, “Mālō ʻaupito.”

Kuo fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko hotau palōfita ʻofeiná, Lāsolo M. Nalesoni mo ʻEletā Kuenitini Kuki ʻi he fakatahá ni, ha ngaahi liliu ʻe nofo-taha ai ʻetau tokangá ʻi he toʻu tupú mo fakafenāpasi ʻetau ngaahi houalotú mo e moʻoni kuo fakahaá. ʻIkai ngata aí, ʻi he Sāpate kuo ʻosí pē, ne fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni Nalesoni mo Palesiteni M. Lāsolo Pālati ki he Siasí fakakātoa ʻa e polokalama foʻou ʻa e Fānau mo e Toʻu Tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha polokalama fakamāmanilahi ia ʻoku nofo-taha ʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku faaitaha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahinohino foʻoú ni, pea ʻoku ou fakamoʻoni fakatāutaha kuo tataki kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku ou fiefia ke aʻusia ʻe he fānau mo e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻa e tokanga taha ko ʻeni kiate kinautolu ʻi ʻapi pea ʻi he lotú fakatouʻosi—ʻo fakafou ʻi hono ako e ongoongoleleí, ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií, pea mo e fakalakalaka fakatāutahá.

ʻOku lave e kaveinga ʻa e toʻu tupú ki he taʻu 2020 ka hoko maí ki he palōmesi ʻiloa ko ia ʻa Nīfai ke ne “ʻalu ʻo fai iá.” Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Peʻa naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku pehē ange ki heʻeku tamaí: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.”3 Neongo ne lea ʻaki ia he ngaahi taʻu lahi he kuohilí, ka ʻoku tau tauhi pau ʻe kitautolu ʻi he Siasí ʻi he kuongá ni ki he palōmesi ko iá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ʻalu ʻo fai iá” ke mavahe mei he ngaahi founga ʻa e māmaní, ʻo maʻu pea ngāueʻi e fakahā fakatāutahá, moʻui angatonu ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui ki he kahaʻú, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ke muimui kia Sīsū Kalaisí, pea fakalahi ai ʻetau ʻofa kiate Ia, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Ko e fuakavá ko ha palōmesi ʻoku tafaʻaki ua ʻoku tau fakahoko pea mo e ʻEikí. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau fuakava ai ʻi he papitaisó ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke moʻui ʻo hangē ko Iá. Hangē ko e niʻihi ko ia ne papitaiso ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná, ʻoku tau fuakava ke hoko ko Hono kakai, “ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa; … ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; … fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”4 ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻetau ngāue fakaetauhi ʻi he Siasí ʻa ʻetau tukupā ke tauhi e ngaahi palōmesi ko iá.

ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai e fuakava ko ia ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá pea fai mo ha toe ngaahi palōmesi ke tau fakalakalaka. ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻetau ngaahi fakakaukau mo e angafai fakaʻahó, lahi mo siʻisiʻi fakatouʻosi, ʻa ʻetau tukupā kiate Iá. Ko ʻEne talaʻofa toputapu mai aí, “Kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu ʻa hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu.”5

Ko ʻeku fehuʻi ʻi he ʻaho ní pe ʻoku tau tauhi pau nai ki heʻetau ngaahi palōmesí mo e ngaahi fuakavá pe ko ha ngaahi tukupā ia ne ʻikai fai fakamātoato, ne fakahoko noa pē pea maumauʻi ngofua? ʻI heʻetau pehē ki ha taha, “Te u lotua koe,” ʻoku tau fai nai ia? ʻI heʻetau tukupā, “Te u ʻi ai ke tokoni,” te tau ʻi ai nai? ʻI heʻetau palōmesi ke totongi ha moʻuá, ʻoku tau fai nai ia? ʻI heʻetau hiki nima ke poupouʻi ha kaungā mēmipa ʻi ha uiuiʻi foʻou, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke poupouʻi, ʻoku tau poupou nai?

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi heʻeku kei talavoú, ne u tangutu mo ʻeku faʻeé ʻi mui ʻi hono funga mohengá pea talanoa fakamātoato ki he mahuʻinga hono moʻui ʻaki e Lea ʻo e Potó. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo mei he ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehe mei he ngaahi taʻu kuohilí, ʻa e mole e tuʻunga fakalaumālié mo e ongoʻi ngofua ʻo e Laumālié ʻi he ʻikai muimui ki he Lea ʻo e Potó.” Naʻá ne sio hangatonu mai kiate au peá u ongoʻi ʻa e tō mamafa ʻo ʻene ngaahi leá ki hoku lotó: “Palōmesi mai kiate au he ʻahó ni Loni [naʻá ne ui au ko Loni], te ke moʻui ʻaki maʻu pē ʻa e Lea ʻo e Potó.” Naʻá ku fakahoko molumalu e palōmesi ko iá kiate ia, pea kuó u tauhi pau ia ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení.

Naʻe tokoni e tukupā ko iá ʻi heʻeku feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi heʻeku kei talavoú pea ʻi ha ngaahi taʻu kimui ange ʻi heʻeku ʻi ha ngaahi tūkunga he ngāué ne inu kavamālohi ai e kakai kehé. Naʻá ku tomuʻa fai ha fili mahuʻinga ke muimui ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea kuo teʻeki fie maʻu ke u toe fakahoko ia. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.”6 Ko e hā ʻokú Ne folofola ʻaki kiate kinautolu ʻoku tauhi e Lea ʻo e Potó? Te tau maʻu e talaʻofa ʻo e moʻui lelei, mālohi, poto, ʻilo, pea mo e kau ʻāngelo ke maluʻi kitautolu.7

ʻI ha ngaahi taʻu kuo hili atú, naʻá ku ʻi he Temipale Sōlekí mo Sisitā Lasipeni ki he sila ha taha homa ngaahi ʻofefiné. ʻI heʻema tuʻu ʻi tuʻa he temipalé mo ha ʻofefine siʻisiʻi ange, ne teʻeki ke ne lahi feʻunga ke kau ki he ouaú, ne mau talanoa ki he mahuʻinga ʻo hono silaʻi ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Hangē ko ia ne akoʻi kiate au ʻe heʻeku faʻeé ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, naʻá ma talaange ki homa ʻofefiné, “ʻOkú ma loto ke ke sila ʻi he temipalé, pea ʻokú ma fiemaʻu ke ke palōmesi mai ʻi he taimi te ke maʻu ai ho hoa taʻengatá, te mo fokotuʻu ha ʻaho ke silaʻi ai kimoua he temipalé.” Naʻá ne palōmesi mai.

ʻĪmisi
Ko e ʻofefine ʻo ʻEletā Lasipení mo hono husepānití

Kuó ne pehē ne talu mei heʻemau talanoá pea mo ʻene palōmesí ne maluʻi mo fakamanatu ange ʻa e “meʻa naʻe mahuʻinga tahá.” Naʻá ne fakahoko kimuiange ha ngaahi fuakava toputapu ʻi hono silaʻi ia ki hono husepānití ʻi he temipalé.

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku tau … fakatupulaki … e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ngaahi fuakava toputapú mo faipau ki he ngaahi fuakava ko iá. ʻOku haʻi kitautolu heʻetau ngaahi fuakavá, kiate Ia mo ʻomi ha mālohi faka-ʻOtua.”8

ʻI heʻetau fetauhiʻaki ʻetau ngaahi palōmesí, ʻoku ngali te tau tauhi ange e ngaahi palōmesi ki he ʻEikí. Manatuʻi e folofola ʻa e ʻEikí: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”9

Tau fakakaukau angé ki he sīpinga ʻo ha ngaahi palōmesi ʻi he folofolá. Naʻe tukupā ʻa ʻĀmoni mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke “malangaʻaki [e] folofola ʻa e ʻOtuá.”10 ʻI he taimi ne puke ai ʻa ʻĀmoni ʻe he kongakau ʻa e kau Leimaná naʻe ʻave ia ki he ʻao ʻo e Tuʻi Leimana ko Lamonaí. Naʻá ne tukupā ki he tuʻí, “Te u hoko ko hoʻo tamaioʻeiki.”11 ʻI he omi ʻa e kau kaihaʻá ke kaihaʻasi e fanga sipi ʻa e tuʻí, naʻe tuʻusi ʻe ʻĀmoni honau nimá. Ne ofo ʻaupito ʻa e tuʻí peá ne fanongo ai ki he pōpoaki ʻa ʻĀmoni ʻo e ongoongoleleí pea ului.

Naʻe palōmesi ʻa Lute ʻi he Fuakava Motuʻá, ki heʻene faʻē ʻi he fonó, “Ko e potu ʻokú ke ʻalu ki aí, te ta ō ai.”12 Naʻá ne tauhi totonu ki heʻene leá. Naʻe palōmesi ʻe he Samēlia leleí, ʻi ha talanoa fakatātā he Fuakava Foʻoú ki he tauhi fale tali-fonongá kapau te ne tokangaʻi e tangata fononga naʻe kafó, “Ko ia kotoa pē te ke toe ʻange maʻaná, te u totongi kiate koe, ʻo kau ka toe haʻu.”13 Naʻe palōmesi ʻe Sōlami ʻi he Tohi ʻa Molomoná te ne ʻalu ki he feituʻu maomaonganoá mo Nīfai mo hono ngaahi tokouá. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “ʻI he hili ʻa e fai ʻe Sōlami ha fakapapau kiate kimautolú, naʻe ʻosi ʻemau manavahē ʻo kau kiate iá.”14

Fēfē ʻa e talaʻofa he kuongamuʻá “naʻe fai ki he ngaahi tamaí” hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he folofolá “ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí?”15 ʻI he taimi naʻa tau fili ai ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié, naʻa tau fakahoko ai ha fuakava ke tau tokoni ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻo pehē, “Naʻa tau lototaha ai ke fengāueʻaki mo e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke kei hoko hono ngāueʻi ʻo e palaní ko ha ngāue pē ʻa e Tamaí mo e Fakamoʻuí, ka ko ha ngāue foki ia ʻa kitautolu.”16

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene folaua e māmaní “[Ko e] tānaki fakatahá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi māmani he ʻaho ní.” “ʻI heʻetau talanoa ko ia ki he tānaki fakatahá, ʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fie maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.”17

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakaʻosi ʻaki ha fakaafe mo ha talaʻofa. ʻUluakí, ko e fakaafe: ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he ngaahi palōmesi mo e ngaahi fuakava ʻoku mou fai mo e ʻEikí, pea mo e niʻihi kehé, ʻi he faitotonu lahi, ʻo ʻiloʻi ʻoku mou haʻisia ki hoʻomou palōmesi. Ko hono uá, ʻoku ou palōmesi atu ʻi homou fai ʻení, ʻe fokotuʻu maʻu ʻe he ʻEikí homou leá mo tāpuekina homou ngaahi ngāué ʻi homou faifeinga ʻi he faivelenga lahi ke langaki homou moʻuí, mo homou fāmilí, pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Siʻoku kāinga ʻofeina, te Ne ʻiate kimoutolu, pea te mou lava, ʻi he loto-falala ʻo fakatuʻamelie ki hono “maʻu hake ʻa [kimoutolu] ki he langí koeʻuhi ke [mou] nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga … he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá.”18

ʻOku ou fakamoʻoni mo palōmesi atu ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.