2021
Aumai i Luma Siona
Setema 2021


Aumai i Luma Siona

A o faamanuiaina le Au Paia o Aso e Gata Ai i le talalelei toefuataiina, ua valaauina i tatou e faamalosia le Ekalesia ma fausia Siona.

Ata
map of the world

Ata o le Faafanua mai le Getty Images

I le talafaasolopito atoa, sa saili ai le nuu o le Alii e aumaia i luma se faalapotopotoga o le talalelei e mafai ona Ia afio ai. Ina ia avea ma se nuu faapena o le Au Paia, e tatau ona tatou aoao e faapaia ma tuufaatasia o tatou loto ma mafaufau, ia faia ma le amiotonu e aunoa ma finauga ma feeseeseaiga, ma nonofo i le amiotonu ma le leai o se mativa i totonu o i tatou (tagai i le Mose 7:18).

Mo se faataitaiga, ina ua auai Ioane ma Maria Linford i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Gravely, Egelani, i le 1842, sa avea Ioane ma peresitene o le paranesi i le lotoifale. Peitai, sa lei laumaua e tauaiga ma uo le olioli lea na maua e le aiga o Linford i le Toefuataiga. Afai na le mafai ona latou faatauanauina Ioane e lafoai lana lotu fou, ona latou “faamatelaina lea o ia i isi mea” e ala i le le faaaogaina o lana pisinisi faiseevae.

I le 1856 o le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga sa tuuina atu ai ia Ioane ma Maria se avanoa e malaga atu ai i le Vanu o Sate Leki. Sa latou folau atu i Niu Ioka faatasi ma o laua atalii e toatolu. Mai iina, sa latou malaga atu ai i le Aai o Iowa, Iowa, lea na latou malaga ai i le 1856 o Iulai ma le kamupani taavaletosolima le laki a James G. Willie.

I le taeao po o le aso 21 o Oketopa, e lata i auvai o le Vaitafe o Sweetwater i Wyoming, na tautala ai Ioane i ana upu mulimuli.

“Ua ou fiafia ua tatou o mai,” na ia fai atu ai ia Maria ina ua ia fesili atu ia te ia pe ua na salamo i le latou tuua o Egelani. “O le a ou le ola e taunuu atu i Sate Leki, ae o le a outou oo i ai ma tamaiti, ma ou te le salamo lava i mea uma na tatou oo i ai pe afai e mafai ona tuputupu ae le ta fanau tama ma tausia o latou aiga i Siona.”1

O Le A Siona?

Ata
group of pioneers

E itiiti ni nai autu i fafo atu o le soifua mai o le Alii o Iesu Keriso ua musuia ai perofeta anamua ma aso nei ma le au paia e sili atu nai lo le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu ma le fausiaina o Siona e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.2

Aisea e taua tele ai Siona i le Au Paia o Aso e Gata Ai—i na taimi ma le taimi nei, po o fea lava e i ai tagata o le Alii?

Na tautino mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “Mai lava i aso o Atamu e oo mai i le taimi nei—soo se taimi lava e i ai i le Alii sona lava nuu; soo se taimi lava sa i ai i latou o e sa faalogo ma usitai i lona siufofoga ma tausi ana poloaiga; soo se taimi lava e auauna atu ai lana au paia ia te ia ma le faamoemoe atoa o le loto—sa i ai iina Siona.”3

Ua faamatala mai e tusitusiga paia se nuu o Siona. O Enoka, o se perofeta o le faatuatua tele i ona po o Noa, “na fausia se aai sa taua o le Aai Paia, o Siona lava” (Mose 7:19). Na afio ai le Alii iina faatasi ma Lona nuu, ma faamanuiaina ai i latou ma o latou laueleele (tagai i le Mose 7:16–18). Sa fetalai mai le Alii ia Enoka, “Faauta, o au o le Atua; O le Tagata Paia o lou igoa lea” (Mose 7:35).

O se faamoemoega o Siona o le faatuina lea o se nofoaga lototasi o le faatuatua e faavae i mataupu faavae faaselesitila o le lagi, lea e mafai ai e le nuu o le Atua ona savavali faatasi ma Ia ma mafai ai e le Atua lava Ia ona afio ai.

O loo molimau mai le Tusi a Mamona ina ua uma ona asiasi atu le Faaola toetu i le Lalolagi Fou, “sa liliu tagata uma i le Alii, i luga o le laueleele atoa. …

“Ma sa latou tuutele mea uma i totonu ia te i latou; o lea sa leai se mauoa ma se matitiva, pologa ma se saoloto, ae sa tuusaoloto i latou uma, ma tofusia i le meaalofa mai le lagi. …

“Ma sa oo ina leai se finauga i le laueleele, ona o le alofa o le Atua sa mau i loto o tagata” (4 Nifae 1:2, 3, 15).

Faaauupegaina i le Amiotonu ma le Mana

O aso o Enoka o se taimi o taua, faamasaatoto, fefe, pogisa, ma le inoino—ina “ua i ai le mana o Satani i luga o le lalolagi atoa” (Mose 7:24; tagai foi fuaiupu 16, 17, 33). Ae sa faamaoni Enoka, ma sa valaauina o ia e le Alii e alaga atu le salamo.

Sa tau atu e le Alii ia Enoka e faapea, o “puapuaga tele” (Mose 7:61) o le a muamua mai i Lona Afio Mai Faalua. “E pei ona Ou ola, o le a faapea lava ona Ou alu atu i aso e gata ai, i aso o le amioleaga ma le tauimasui, e faataunuu le tautoga na Ou faia ia te oe e uiga i le fanau a Noa” (Mose 7:60).

I o tatou aso, na faailoa mai talu ai nei e Peresitene Russell M. Nelson, “Ou te vaai i le faama’i oti i le taimi nei [KOVITI-19] o se tasi o le tele o faama’i ua mafatia ai lo tatou lalolagi, e aofia ai le feitaga’i, vesiga faalemalo, faailogalanu, fetaua’iga, lē faamaoni, ma le leai o se vafeāloa’i.”4 Ae, ua ia i tatou le faamautinoaga faaperofeta. Na saunoa foi Peresitene Nelson:

“Ua tatou ola i le vaitaimi ‘sa faatalitali i ai o tatou muātamā mo le faamoemoe naunautai.’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:27.] Ua tatou vaai tino lava ma molimau moni i mea sa na o le faaaliga, na vaai i ai le perofeta o Nifae e faapena na afio ifo ‘le mana o le Tamai Mamoe a le Atua’ ‘i luga o tagata o le feagaiga a le Alii o e sa faataapeapeina i luga o le lalolagi; ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.’ [1 Nifae 14:14.]

O outou, o’u uso e ma tuafafine, ua i ai faatasi ma na alii, tamaitai, ma fanau ia na vaai i ai Nifae.”5

O le valaaulia e faapotopoto ma faamanuia i latou o loo i itu uma e lua o le veli, fausia Siona, ma saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Faaola, e aofia ai i tatou taitoatasi. “Mai i tagata uma ua ola ai i le paneta o le lalolagi,” na saunoa mai ai Peresitene Nelson, “o i tatou o tagata ua auai i lenei taualumaga o le faapotopotoina faaiu maoae.”6

E Faapefea ona Tatou O’o i Ai Iina?

A o faamanuiaina le Au Paia o Aso e Gata Ai i le talalelei toefuataiina, ua “valaauina i tatou e galulue i le tovine [o le Alii] ma ati ae i luga lana Ekalesia, ma aumai i luma Siona” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:13). O lena galuega e manaomia ai le alofa, lotogatasi, faatuatua, auauna atu, ositaulaga, ma le usiusitai.

Ata
group of women outside a church

“Pe a alolofa tagata i le Atua ma o latou loto atoa ma tauivi ma le amiotonu ia avea e pei o Ia, o le a faaitiitia fetaua’iga ma finauga i totonu o malo. O loo tele atu le tutu faatasi,” o le saunoaga lea a Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na ia faaopoopo mai: “O le lotogatasi o se … upu foi e malamalama i ai le lautele, ae mautinoa lava o loo faaalia ai poloaiga sili muamua ma le lona lua ia alofa i le Atua ma alofa i o tatou uso a tagata. Ua fai ma faatusa o se nuu o Siona o o latou loto ma mafaufau ua ‘fili faatasi i le lotogatasi’ [Mosaea 18:21].”7

Faatasi ai ma lena alofa ma le lotogatasi, tatou te faaaoga ai le faatuatua e utuvai ai i le Togiola a lo tatou Faaola, lea e mafai ona suia ai i tatou pe a tatou faamamaina o tatou loto ma olaga (tagai Mosaea 3:19: Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21). Tatou te faapotopoto i latou ua naunau e o mai i le Alii i le amiotonu. E ala i sauniga paia ma mataupu faavae faaselesitila, tatou te valaaulia ai le mana o le faaleatua i o tatou olaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 105:5). O le faapaiaina e ala i le osia o feagaiga ma le Atua ma le tasi ma le isi, tatou te fausia ai Siona ma saunia ai mo le Afio Mai Faalua.

“O le alofa mama o le alofa le pona lea o Keriso,” na saunoa mai ai Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili. “Ma o le faatuatua ia te Ia ma aafiaga atoatoa o Lana Togiola e le iu, o le a faaagavaa ai outou, ma i latou tou te alolofa ma auauna i ai, mo le meaalofa e sili ona matagofie ia nonofo i lena fegalegaleaiga ua loa ona faatalitali i ai ma folafolaina mai o Siona.”8

Saunia mo Aso o le a Oo Mai

Ata
group of young men sitting in a Church class

Ua aoao mai perofeta o ona po nei e faapea o le sau i le Faaola o se mataupu o le tautinoga a le tagata lava ia, ae le o le nofoaga faaletino.

“I uluai aso o le Ekalesia, o le liua e tele lava o lona uiga o le malaga atu foi,” na faamalamalama mai ai e Peresitene Nelson. “Peitai, i le taimi nei o loo ua faatino le faapotopotoina i totonu o atunuu taitasi. Ua poloaiina e le Alii le faatuina o Siona i malo taitasi lea ua Ia tuuina atu ai i Lana Au Paia atunuu ua fananau ai ma avea ai ma tagatanuu.”9

A o tatou taliaina le lui ma le faamanuiaga o le fausiaina o Siona i totonu o o tatou aiga, paranesi, uarota, siteki, ma nuu, tatou te vaavaai faatasi ma Ioane ma Maria Linford agai atu i le aso e mafai ai e a tatou fanau ma fanau o fanau “ona tuputupu ae ma tausia o latou aiga i Siona” i atunuu uma, ituaiga, ma gagana.

Ao tatou saili muamua le Alii ma aona amiotonu, tatou te tatalo “ina ia alu i luma lona malo i luga o le lalolagi, ina ia maua e e o nonofo ai, ma sauni mo aso o le a oo mai, lea o le a afio mai ai i lalo le Atalii o le Tagata o i le lagi, ua laei i le pupula o lona mamalu, e fetaiaʼi ma le malo o le Atua ua faatu i luga o le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:5).

Faamatalaga

  1. Tagai Andrew D. Olsen, The Price We Paid: The Extraordinary Story of the Willie and Martin Handcart Pioneers (2006), 45–46, 136–37.

  2. Tagai i le Russell M. Nelson ma Wendy W. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Bruce R. McConkie, “Come: Let Israel Build Zion,” Ensign, May 1977, 116–17.

  4. Russell M. Nelson, i le Sarah Jane Weaver, “Ua Valaaulia i Tatou e Peresitene Nelson e Avatu le Faafetai,” Nov. 20, 2020, thechurchnews.com.

  5. Russell M. Nelson, “Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 88.

  6. Russell M. Nelson ma Wendy W. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu.”

  7. Quentin L. Cook, “O Loto e Fusifusia i le Amiotonu ma le Lotogatasi,” Liahona, Nov. 2020, 18, 19.

  8. Henry B. Eyring, “Uso i Siona,” Liahona, Nov. 2020, 69.

  9. Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Liahona, Nov. 2006, 81.