2021
Wan Pesen Gud Moa
Novemba 2021


Wan Pesen Gud Moa

Evri efot blong jenis we yumi mekem—i nomata se i smol hamas long yumi—i jes mekem bigfala samting i defren long ol laef blong yumi.

Blong moa long wan handred yia, nasonal baeskel tim blong Inglan i stap olsem wan tim we man i laf long ol, long wol blong ron long baeskel. Oli no save kam antap, nao Inglan i winim sam gol medol nomo long 100 yia blong Olimpik kompetisen, mo oli no bin stap mekem wan win nomo long top kompetisen blong ron long baeskel we i, Tour de France, we i blong 3 wik—i no gat Man Inglan i winim blong 110 yia. Nem blong Ol Man Inglan long spot ia i nogud tumas, mekem se ol kampani we oli mekem baeskel i no wantem salem baeskel long olgeta from se bae i spolem gudfala nem blong olgeta we oli hadwok from. Mo nomata long ol gud niu teknik long teknoloji, mo ol niu kaen trening, i no gat wan samting i wok.

Pikja
Ol Britis man blong ron long baeskel

I no gat samting kasem 2003, taem we wan smol jenis we man i no luk i hapen, we bae i jenisim wokbaot blong spot ia long Inglan. Niu wei blong mekem samting, i soemaot tu wan prinsipol we i no save finis—wetem wan moa gud promes—long saed blong ol go kam blong ol defren kaen wokbaot blong yumi blong kam gud moa. So ?wanem nao i hapen long spot blong baeskel long Inglan we i save go wetem wokbaot blong yumi blong stap ol moa gud gel mo boe blong God?

Long 2003, Sir Fave Brailsford, oli tekem hem long wok. Hem i no olsem ol fasfala koj we oli wantem bigfala jenis, defren samting ovanaet, be Sir Brailsford i komitim hem long wan fasin blong wok we hem i singaotem “hivimap ol smol win long ol defren eria.” Hemia i minim blong kam antap smol long evri samting we yu mekem. I minim blong oltaem skelem ol ki statistik, mo lukluk nomo long spesifik wiknes.

I kolosap semmak long tingting blong profet Samuel, Man blong Leman ia, “blong wokbaot sloslo.”1 Lukluk ia long wan moa big pikja, i mekem yumi stap longwe blong foldaon long fasin blong lukluk problem, o sin we i stap. Brailsford i se: “Ful prinsipol ia i kam long aedia ia se, sapos yu brebrekem evri samting we yu save tingting long hem we i go wetem wok blong ron long baeskel, mo afta mekem wanwan pis i kam antap long wan pesen, bae evri samting i kam antap bigwan taem yu putum tugeta.”2

Kaen wei ia, i ron i go stret gud wetem hemia blong Lod, we i tijim yumi hamas 1 pesen i impoten—iven sapos yu mas lego 99 pesen i stap. I tru, Hem i bin stap tijim gospel diuti long yumi blong lukaotem wanwan long nid. ?Be, olsem wanem sapos yumi yusum semfala prinsipol ia i go wetem swit seken prinsipol blong gospel, we i fasin blong sakem sin? So, blong yumi no stap kros wetem ol defren samting we oli no gat en, we oli stap daonem yumi bitwin sin mo fasin blong sakem sin long laef blong yumi, ?olsem wanem sapos yumi lukluk i kam smol—mo semtaem mekem i go bigwan? Bae yumi no traem blong mekem evri samting i stret evriwan,?be weswe sapos yumi stretem wan samting nomo?

Eksampol. ?Olsem wanem sapos, long niu bigfala lukluk blong yu, bae yu faenemaot se yu ting nating blong stap ridim Buk blong Momon evri dei? Okei. Bae yu no lusum hop blong traem ridim evri 531 pej long wan naet, ?be olsem wanem sapos yu komitim yu blong ridim 1 pesen—hemia i faef pej long wan dei, o wan nara namba we yu filim se yu save handelem long situesen blong yu naoia? ?Weswe? ?Bae fasin blong hivimap ol smol win long ol defren eria long laef blong yumi bae i win ova long ol samting we i pulumaot moa tingting blong yumi long ol wiknes blong yumi? Bae fasin blong stretem wan smol samting long wan taem blong katemaot ol rong fasin blong yumi, ?i save wok o no?

Popula man blong raet, James Clear, i talem se wei ia, i kalkuletem ol samting i stret mo i gud blong yumi. Hem i sapotem se “ol evri dei fasin oli ‘intres we i kam antap’ blong yumi kam gud moa. Sapos yu save mekem wan pesen i kam gud moa long wan samting evri dei, bae long en blong yia, bae yu 37 taem gud moa.”3

Ol smol win blong Brailford oli stat wetem wanem wan i luk klia, olsem ol tul blong baeskel, kaliko blong yunifom, mo ol trening paten. Be tim blong hem i no stop long ples ia. Oli bin gohed blong kam antap long 1 pesen long ol eria we oli no lukgud mo no ting long ol fastaem, olsem fasin blong kakae, mo iven fasin blong lukaotem gud baeskel. Wetem taem, olgeta samting ia mo plante nara smol rod blong kam antap oli hipap oli kamaot olsem ol bigfala gud risal we oli kam hariap moa bitim tingting blong man. I tru, oli bin stap folem prinsipol we i no save finis blong kasem “tijing folem tijing, rul folem rul, smol long ples ia mo smol longwe.”4

?Bae ol smol jenis ia oli wok blong mekem “wan bigfala jenis”5 we yu wantem? Sapos oli mekem stret olsem, !mi 99 pesen se bae i wok! Be wan woning wetem wei ia, i, blong mekem se ol smol win oli save hipap, hemia i mas gogohed oltaem, hadwok dei afta dei afta dei. Mo nating bae yumi no stret evriwan, yumi mas gat strong tingting blong mekem se hamas yumi gogohed i mas go tu wetem hamas longfala tingting blong yumi. Mekem hemia, mo ol swit praes blong gat stret mo gud fasin i kam antap, bae i tekem glad mo pis we yu stap lukaotem. Olsem we Presiden Russell M. Nelson i bin tijim: “Blong save progres, i no gat wan samting we i mekem yumi moa fri, gat moa gud fasin, o i moa impoten bitim blong stap lukluk evri dei long fasin blong sakem sin. Blong sakem sin, i no wan spesel taem; hem i wan rod blong folfolem. Hem i ki blong hapines mo pis long maen. Taem yumi yusum wetem fet, fasin blong sakem sin i openem doa blong yumi kasem paoa blong Atonmen blong Jisas Kraes.6

Pikja
Wan sid blong masted
Pikja
Wan Masted tri

Be long saed blong mas gat fet faswan, ol skripja oli klia. Mo evri samting we yu nidim, i “wan pis blong fet.”7 Mo sapos yumi save tekem “sid blong masted ia”8 long maen blong yumi, bae yumi tu, i save luk samting i kam gud long laef we yumi no ting long olgeta. Be tingbaot, semmak olsem bae yumi no traem blong stap Atila blong kam Mama Teresa ovanaet, yumi mas jenisim rod blong kam antap sloslo. Iven sapos ol jenis we yumi nidim long laef blong yumi oli bigbigwan, stat smol. Hemia i tru sapos yu filim se ol samting oli bigwan tumas o yu slakem tingting.

Rod ia, i no save kamtru folem wan stret laen. Iven olgeta we oli gat strong tingting, bae oli save stop smol long rod ia. Mi tu, mi gotru long kaen kros long tingting ia long laef blong mi, mi save se samtaem, i olsem yumi mekem 1 pesen fored, mo afta, 2 pesen i go biaen. Yet, sapos yumi no slakem tingting blong traem kasem ol 1 pesen win ia, Hem we i stap “karem ol harem nogud blong yumi”9 bae i tekem yumi i go.

I klia se, sapos yumi gat ol series sin, Lod i klia mo i tok stret; yumi nid blong stop, kasem help blong bisop, mo tanem raon long ol kaen praktis ia kwiktaem. Be, olsem we Elda David A. Bednar i talem: “Ol smol step we i hapen oltaem long saed blong spirit, oli ol step we Lod i wantem yumi tekem. Blong stap rere blong wokbaot we yumi no gilti long fes blong God, i wan long ol fas stamba tingting blong laef long wol ia, mo i blong gohed long ful laef; risal i no ol strong taem long spirit we oli blong sot taem.10

Pikja
Ol Britis man blong ron long baeskel

So, fasin blong tekem wan smol samting blong sakem sin mo rili jenis ?i save wok o no? ?Yu ting se pruf i stap taem yu wokem? Tingting long wanem i hapen long Inglis Baeskel tim long ol las twante yia stat long taem oli statem tingting ia. Ol Inglis man blong ron long baeskel oli winim Tour de France, sikis taem. Long las Olimpik Gem, Inglan i kantri we i gat moa sakses long baeskel spot. Mo laswan long Tokio Olimpik, Inglan i winim moa medol long baeskel resis bitim eni nara kantri.

Pikja
Ol Olimpik jampion

Foto blong ol Britis man blong ron long baeskel (folem raon blong klok, stat long top lefsaed) Friedemann Vogel, John Giles, mo Greg Baker/Getty Images

Be wanem i saen moa bitim silva o gol, naesfala promes blong yumi folem rod we i go long ol taem we i no save finis, i we bae yumi “win wetem Kraes.”11 Mo taem yumi komitim yumi blong kam antap sloslo be oltaem, yumi kasem promes blong kasem wan hat blong king we i no save go lus.12 Taem yu stap glad long laet ia we i saen olwe, mi invaetem yu blong luklukgud insaed long laef blong yu, mo luk wanem i mekem yu stap long sem ples, o wanem i mekem yu go slo long kavenan rod ia. Afta, lukluk i go bigwan moa. Lukaotem ol smol samting blong stretem long laef blong yu, we i save mekem yu gat swit glad ia blong stap gud smol moa.

Tingbaot. Deved i yusum wan smol ston blong kilim wan bigfala man we man i no save winim. Be hem i gat fo nara ston i rere tu i stap. Semmak, nogud fasin blong Yangfala Alma, mo fiuja blong hem i bin jenis from wan simpol, saelen tingting—hem i tingbaot ol tijing blong papa blong hem abaot gladhat blong Jisas Kraes we i sevem olgeta. Mo i semmak wetem Sevya blong yumi, we nomata i no gat sin, “i no bin kasem ful paoa mo glori long fas taem,— be hem i bin gohed blong kasem wan gladhat, mo i gro mo kasem moa gladhat, kasem taem hem i kasem ful paoa mo glori.”13

Pikja
Jisas Kraes

Hem nao i save wetaem smol pijin i foldaon; Hem i lukluk long ol smol taem, mo tu, ol bigfala taem blong laef blong yumi, we i rere naoia blong helpem yu long eni wan pesen we yu traehad from afta yu kamaot long konfrens ia. From se evri efot blong sakem sin we yumi mekem—i nomata se i smol hamas long yumi—i jes mekem bigfala samting i defren long ol laef blong yumi.

Blong kasem hemia, Elda Neal A. Maxwell i tijim: “Evri taem yu luksave wan stret mo gud samting we yu wantem, wanwan wok blong seves, wanwan aksen blong wosip, nomata i smol mo i gohed, i ademap paoa long spirit.”14 I tru, i tru long ol smol, simpol, mo yes, iven jes wan pesen long ol samting we ol bigfala samting oli kam blong hapen.15 Viktri long en i 100 pesen sua, “afta evri samting we yumi save mekem”16 tru long strong paoa, ol gudfala wok, mo sore blong Lod mo Sevya blong yumi, Jisas Kraes. Mi testifae long hemia, long nem blong Jisas Kraes, amen.