Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
16–22 Tesema. Kerisimasi: ‘Tala Lelei o le Olioli Tele’


“16–22 Tesema. Kerisimasi: ‘Tala Lelei o le Olioli Tele’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“16–22 Tesema. Kerisimasi,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
o le pepe o Iesu i se faatanoa vao

Saogalemu i se Fale o Manu, saunia e Dan Burr

16–22 Tesema

Kerisimasi

“Tala Lelei o le Olioli Tele”

O talanoaga e uiga i le talalelei e mamana faaleagaga pe a faatotonugalemu ia Iesu Keriso? A o e suesue i lenei vaiaso i le soifua mai ma le misiona a Iesu Keriso, saili ni musumusuga mai le Agaga Paia ia iloa ai ni auala e mafai ona e faaogatotonu lelei ai le talanoaga a lau vasega e uiga i le Faaola.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa atu mea o loo latou faia pe sa faia i le taimi ua tuanai o ni tagata taitoatasi po o ni aiga e faamanatu ai le soifua mai o le Faaola i ni auala e faapea ona latou latalata atili ai ia te Ia.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 1:18–25; Luka 1:26-38; 2:1-20

Na afio mai i lalo Iesu Keriso ina ia soifua mai i lenei lalolagi.

  • Ina ia sau i lalo, o lona uiga o le ofo e alu ifo mai se tulaga tofi po o le mamalu (tagai 1 Nifae 11:14–26). O le Kerisimasi o se taimi lelei lea e mafaufau loloto ma faamanatu ai le afio ifo o Keriso—Lona naunautai e tuua “afioaga mauluga o lona Tama, ae nonofo ma le tagata, ma maliu mo le tagata” (“Again We Meet around the Board,” Hymns, nu. 186). Ina ia musuia se talanoaga i lenei autu, e mafai ona e fesili atu i tagata o le vasega po o a ni mea na latou aoaoina i a latou suesuega patino po o suesuega faaleaiga i lenei vaiaso, po o ai Iesu Keriso ao lei soifua mai o Ia (tagai Ioane 17:5; Mosaea 7:27; MFF 76:12–14, 20–24; Mose 4:2). Ona e faaali atua lea o le ata o loo i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga a o faitau tagata o le vasega i le soifua mai o le Faaola (tagai Mataio 1:18–25; Luka 1:26–38; 2:1–20). O a ni o latou manatu ma lagona o i ai a o latou faatusatusaina le mamalu o le Faaola i le muai olaga ma le faatauvaa o Lona soifua mai?

  • O se fesili e pei o le fesili sa fai atu e le agelu ia Nifae i le 1 Nifae 11:16 e mafai ona avea o se auala lelei e amata ai se talanoaga a le vasega, e ui atonu e ese lou faaupuina. Atonu e mafai ona e tusia i le laupapa O le a le afio ifo o le Atua? ma fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i lenei fesili ao latou faitau i le 1 Nifae 11:17–33. Fai atu ia i latou e faasoa mai soo se manatu e uiga i le Faaola e musuia ai i latou e nei fuaiupu. O a ni ata e mafai ona e faaalia atu i le vasega e faapea ona faaalia ai vaaiga mai le soifuaga o le Faaola sa faamatalaina e Nifae? E mafai foi ona latou mafaufau i le afio ifo o le Faaola a o latou matamata i se vitio e uiga i Lona soifua mai, e pei o le “A Gift to the World,” “The Nativity,” “Infant Holy, Infant Lowly (Music Video)—Mormon Tabernacle Choir,” po o le “He Is the Gift” (e maua nei ata uma i le LDS.org).

  • O musika o se auala matagofie e valaaulia ai le Agaga i lau vasega. Mafaufau e tata ni viiga o le Kerisimasi na lagiina e le Aufaipese a le Tapeneko (tagai mormontabernaclechoir.org), valaaulia se tagata e usuina se pese Kerisimasi, pe faitau pe usu faatasi o se vasega ia ni nai viiga (tagai Viiga, nu. 110–23). E mafai e tagata o le vasega ona vaavaai mo fasifuaitau i nei viiga ma mau o loo lisiina faatasi ma viiga e faapea ona faateleina ai lo latou loto faafetai mo le Faaola ma Lona naunau e sau i le lalolagi.

Luka 4:16–21; Ioane 3:16

Sa faataunuu e Iesu Keriso Lana misiona, lea ua mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia talanoa i mafuaaga na fanau mai ai Iesu Keriso, e mafai ona e valaaulia i latou e sue ma faasoa mai ni mau e aoteleina ai Lana misiona (tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga mo ni faataitaiga). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona vaavaai mo, ma faitau ni fuaiupu i ni paga po o ni vaega toalaiti. O a ni mea ua latou aoaoina e uiga i le misiona a Keriso mai fuaiupu ua latou mauaina? O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i Lana misiona mai nisi o faalaniga ua tuuina atu ia te Ia i tusitusiga paia? (tagai Bible Dictionary, “Christ, names of”).

  • E mafai e tagata o le vasega ona aoao e uiga i le misiona a le Faaola e ala i le faitauina “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” (Ensign po o le Liahona, Me 2017, totonu o le faavaa o luma) ma faasoa mai faamatalaga latou te maua o loo faamatala mai ai le pogai sa afio mai ai o Ia i le lalolagi. Pe e mafai foi ona latou toe faamanatuina le savali a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i “Punaoa Faaopoopo” ma talanoa i mea ua latou aoaoina e uiga i le Faaola. E mafai faapefea ona tatou faia lenei vaitau o le Kerisimasi e “mafaufau loloto ma manatunatu filemu ai” i le Faaola ma Lana misiona?

  • Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e manatunatu ai ia latou molimau e uiga ia Iesu Keriso ma Lana misiona. E mafai ona latou faasoaina mai ni aafiaga patino po o ni tala mai le soifuaga o le Faaola sa faateleina ai lo latou faatuatua ia te, po o le alofa mo Ia? O faapefea ona saofaga le suesueina o le Feagaiga Fou i lenei tausaga i se vaitau o le Kerisimasi e sili atu le anoa? Ina ia toe faamanatu nisi o tala o le Feagaiga Fou sa aoaoina e tagata o le vasega i lenei tausaga, atonu e te manao e faaali atu vitio “For God So Loved the World” or “To This End Was I Born” (LDS.org).

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Fautua atu i tagata o lau vasega o le suesueina o le Faaaliga 12–22 i le vaiaso lenei e mafai ona faaloloto ai lo latou talisapaia o le matafaioi o le Faaola i le ata o le faaolataga ma faaopoopo atu ai le uiga i lo latou faamanatuina o le Kerisimasi.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Kerisimasi

O le uiga moni o le Kerisimasi.

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

“I le faaiuga, … e leai se mea e matuai matagofie, matuai mamalu, matuai tele e pei o lenei faatinoga o le alofa tunoa, ina ua tuuina mai e le Alo o le Silisili Ese, … o Le na afio ifo e sau i le lalolagi o se pepe meamea e fanau i Peteleema, ia Lona soifua i se ala faalumaina ma le tiga ina ia mafai e atalii ma afafine uma o le Atua i augatupulaga uma o taimi, o tagata uma o e e tatau ona oti, ona toe savavali ma ola e faavavau. Na Ia faia mo i tatou le mea sa le mafai e se tasi o i tatou ona faia mo i tatou lava. …

“O le tala ofoofogia ma moni lenei o le Kerisimasi. O le soifua mai o Iesu i Peteleema i Iutaia o le faatomuaga lea. O tausaga e tolu o le galuega a le Matai o le folasaga lea. O le aano mataina o le tala o Lana taulaga, o le galuega matuai le manatu faapito o le maliu ma le tiga i luga o le satauro i Kalevaria ina ia togiola ai mo agasala a i tatou uma.

Ata
Iesu o loo tootuli i le Togalaau o Ketesemane

Ketesemane, saunia e J. Kirk Richards

“O le faaiuga o le vavega o le Toetu, ua aumaia ai le faamautinoaga e faapea ‘aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso’ (1 Kori.15:22).

“O le a leai se Kerisimasi pe ana faapea e leai se Eseta. O le pepe o Iesu o Peteleema o le a pei o se isi lava pepe e aunoa ma le Keriso togiola o Ketesemane ma Kalevaria, ma le manumalo moni o le Toetu.

“Ou te talitonu i le Alii o Iesu Keriso, le Alo o le Atua Soifua Faavavau. E leai se tagata ua sili atu na femaliuai i le lalolagi. E leai lava se isi tagata na faia se taulaga e lata i ai ma tuuina mai se faamanuiaga e pei o lea. O Ia o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi. Tatou te talitonu ia te Ia. Ou te tautino atu Lona mamalu e aunoa ma le faa’alo’alo po o se fetuutuunaiga. Ou te alofa ia te Ia. Ou te tautala i Lona suafa i le migao ma le ofo. …

“Mo outou taitoatasi ia fai lenei mea o se Kerisimasi fiafia. Ae o le mea aupito taua, ou te manao ia taitasi outou ma faaavanoa se taimi, atonu pe na o se itula, e faaalu e manatunatu filemu ma tomanatu lemu i le maofa ma le mamalu o lenei, le Alo o le Atua. Tatou te olioli i lenei vaitau aua sa afio mai o Ia i le lalolagi. O le filemu e maua mai ia te Ia, o Lona alofa e le uma atonu ua tofu lagona e i tatou uma, ma se lagona lofituina o le agaga faafetai i le mea na Ia foaifuaina mai ia te i tatou i se tau maoae o Ia lava—o vaega taua moni ia o le Kerisimasi” (“The Wondrous and True Story of Christmas,” Ensign, Dec. 2000, 4–5).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaavanoa se taimi e fefaasoaai ai le au a’oa’o. “A faasoa atu e tagata aoao mea na latou aoaoina, e le gata ina latou lagona le Agaga na faamalosia a latou lava molimau, ae latou te uunaia isi tagata o le vasega ia iloa upumoni mo i latou lava. … Tuu ese se taimi mo tagata aoga e faasoa ai i lesona uma—i nisi tulaga, e te ono iloa ai o nei talanoaga o lesona lava” (Aoao atu i le ala a le Faaola, 30).