Potutusi
Lesona 20: O Autaunonofo


Lesona 20

O Autaunonofo

Folasaga

O le faaipoipoga i le va o le alii e toatasi ma le tamaitai e toatasi o le tulafono a le Alii sei vagana ua Ia poloaiina mai se isi [tulafono] (tagai i le Iakopo 2:27-30). O le Perofeta o Iosefa Samita na poloaiina e toefuatai mai le faia o autaunonofo, lea na faia e le Ekalesia i le silia ma le afa seneturi seia uunaia Uilifoti Uitilafi e le Alii e taofia le faiga lea. O autaunonofo o se suega maoae o le faatuatua mo Iosefa Samita ma le tele o i latou na faatinoina. Ao faatinoina e tamaiti aoga le faatuatua, o le a latou iloa o le faia o autaunonofo i aso e gata ai o se vaega o le Toefutaiga o mea uma.

Faitauga Faaopoopo

  • “Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Plural Marriage and Families in Early Utah,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics.

Faamatalaga: O nei faamatalaga o Autu o le Talalelei o le a saunia mo oe ni mea e sili atu nai le lena e mafai ona e aoaoina atu i le taimi atofaina. Faamolemole ia faaeteete i lenei mea i lau sauniuniga o le lesona ma faatonuga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iakopo 2:27–30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, 34–48, 54, 63

Na faaali atu e le Alii le faatinoga o autaunonofo

Faamatala atu faapea i le 1831, ao galue Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai, lea ua iloa nei o le Faaliliuga a Iosefa Samita, na ia faitau faapea o nisi o perofeta anamua na faatinoina le autaunonofo (ua taua foi o le faiava e toatele). O nei perofeta e aofia ai Aperaamo, Iakopo, Mose, ma Tavita. Na suesue Iosefa Samita ma mafaufau loloto i tusitusiga paia ina ia iloa pe na faapefea ona tauamiotonuina nei perofeta i lenei faatinoga (tagai i le MF&F 132:1-2). Na faaali atu e le Alii tali i ana fesili i se faaaliga ua iloa nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132. E ui o le aso o lenei faaaliga o Iulai 12, 1843, e foliga mai na maua e Iosefa Samita le faaaliga i mataupu faavae na faamaumauina i lenei vaega muamua, e amata mai lava i le 1831.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34-36. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai pe aisea na amata ai e Sara ma Aperaamo le faia o autaunonofo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 34, aisea na tuuina atu ai e Sara ia Aperaamo se isi ava? O a mea ua aoaoina i tatou e lenei mea e uiga i le faatinoga o autaunonofo? (Ao tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: O autaunonofo o se faiga faatoa taliaina pe a poloaiina e le Alii.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 2:27, 30. Faamamafa atu le mataupu faavae lenei: O le faaipoipoga i le va o le alii e toatasi ma le tamaitai e toatasi ua faatulagaina e le Atua sei vagana ua Ia poloaiga atu se isi [tulafono]. Faasino atu o nei fuaiupu e aofia ai foi se mafuaaga ua tuuina mai e le Alii mo le faia o autaunonofo—ina ia “faatutu mai ni fanau mo [le Alii]” i le faateleina o fanau e faananau mai i matua faatuatua (tagai foi i le MF&F 132:63).

Faamatala atu na faaalia e le Alii ia Iosefa Samita, e pei ona faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:37-43, e faapea afai e faia e Lona nuu le faatinoga o autaunonofo ona ua Ia poloaiina i latou ia faia, ua le agasala i latou i le agasala o le mulilua. Ae ui i lea, soo se tasi e faia le autaunonofo e aunoa ma le mauaina o se poloaiga mai le Alii e ala mai Lana perofeta ua agasala i le mulilua. Faasino atu i tamaiti aoga faapea o le upu faaumatia i fuaiupu 41 ma le 54 o lona uiga o i latou e solia a latou feagaiga paia, e aofia ai a latou feagaiga o le faaipoipoga, o le a tuliesea mai le Atua ma mai Lona nuu o le feagaiga (tagai foi i le Galuega 3:22-23;1 Nifae 22:20).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:40 ma faailoa mai nisi mafuaaga na tuuina mai e le Alii mo le faia o autaunonofo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 40, o le a le mea o le a faia e le Alii i le tisipenisione mulimuli? (“Toefuatai mea uma.”)

Faamatala atu faapea o upu “mea uma” e faatatau i tulafono ma sauniga o le talalelei na faaalia i tisipenisione talu ai. Tusi le upumoni lenei i le laupapa: O le poloaiga ia ola i le tulafono o le autaunonofo i aso e gata ai o se vaega o le Toefuataiga o mea uma (tagai foi i le Galuega 3:20-21).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:45, 48. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai pe na faapefea ona mafai e Iosefa Samita ona auai i le aumaia o le Toefuataiga o mea uma. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le mataupu faavae lenei: O le autaunonofo faatoa mafai ona faatagaina e ala mai i ki o le perisitua e tuuina atu i le Peresitene o le Ekalesia.

Tufa atu se kopi o le pepa e tufa atu o loo maua i le faaiuga o le lesona i tamaiti taitoatasi. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le vaega muamua ua faaautu “Autaunonofo.”

Ata
pepa e tufa atu, Malamalama i Autaunonofo
  • E faapefea e le iloaina o le faatinoga o autaunonofo na tuuina atu o se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita ia e malamalama atili ai i lona faatinoga i aso anamua o le Ekalesia?

O le faatinoga o autaunonofo o se suega o le faatuatua

Valaaulia le afa o le vasega e faitau le leoa le vaega o le pepa e tufa atu ua faaautu “O se Poloaiga Faigata.” Tuu atu i le isi afa o le vasega e faitau le vaega ua faaautu “O se Suega o le Faatuatua.” Ona talanoaina lea o fesili nei:

  • O a nisi mafuaaga na faigata ai i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi ona faataunuu le faia o autaunonofo?

  • O a aafiaga o Iosefa Samita, Lucy Walker, ma isi na fesoasoani ia i latou e manumalo i faigata tetele ina ia latou taliaina ma ola i le tulafono o le autaunonofo?

Fai i ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le vaega o le pepa e tufa atu ua faaautu “Iosefa Samita ma le Autaunonofo.”

Faamatala atu i tamaiti aoga e tele mea tatou te le iloa e uiga i le faia o autaunonofo i le popofou o le Ekalesia. Mo se faataitaiga, o lo tatou malamalama i le uiga o le faamauga e le tutusa tonu lava ma le malamalama o lenei upu i le vaitaimi o le 1840, ao fou lava le faia o faamauga ma o nisi o vaega o le faatinoga na le malamalama atoatoa i ai. Tatou te faalogo i le faaupuga faamauga ma vave lava ona mafaufau i le faaipoipoga, ae mo Iosefa Samita ma le Au Paia muamua, o le faamauga e le faapea o lona uiga i taimi uma o le faaipoipoga o le uiga atoatoa, o le uiga o le nonofo faatasi o se tane ma se ava. O le tele o faamatalaga o le faia o autaunonofo na le faalauaiteleina, ma o faamaumauga faaletalafaasolopito na le taliina uma a tatou fesili. Uunaia tamaiti aoga e suesue i Faitauga a Tamaiti Aoga ua lisiina i le faaiuga o le lesona mo faamatalaga faaopoopo e uiga i le faia o autaunonofo.

Atonu e te manao e faamanatu i tamaiti aoga faapea ao latou suesue i autaunonofo, e tatau ona latou manatua le mamanu na mulimuli i ai Iosefa Samita i lona aoaoina o le talalelei. Na ia suesue, mafaufau loloto, ma tatalo ia maua se malamalama. E tatau foi ona latou manatua o le tele o faamatalaga e le moni e uiga i autaunonofo e maua foi i le Initoneti ma le tele o punaoa ua lolomiina. O nisi o tusitala na tusitusi e uiga i le Ekalesia ma lona talafaasolopito na tuuina atu ni faamatalaga e le moni, po o lo latou faaaofia ai ni upumoni e afaafa na e taufaasese. O le faamoemoega o nisi o nei tusitusiga o le faaumatiaina lea o le faatuatua.

Folafolaga Aloaia 1

Na faaali mai e le Alii i le Au Paia o Aso e Gata Ai ua tatau ona faamuta le faatinoina o autaunonofo

Faamatala atu faapea o le faatinoina o autaunonofo na faateleina ina ua taunuu le Au Paia i le eria o Iuta ona faamutaina ai lea mulimuli ane e tusa ai ma faaaliga. Fai i tamaiti aoga e feauauai i le faitauga leotele o vaega o le pepa e tufa atu ua faaautu “Faafeagai i Autaunonofo” ma “O le Manifeso Lona Lua.”

  • O a taunuuga na feagai ma uluai Au Paia ona sa latou usiusitai i le poloaiga a le Alii e faia autaunonofo?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o parakalafa mulimuli e lua o le Folafolaga Aloaia 1 i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma parakalafa muamua ma le fitu o “O ni Upusii Mai ni Saunoaga e Tolu a Peresitene Wilford Woodruff e Uiga i le Manifeso,”lea e mulimuli mai le Folafolaga Aloaia 1. Ona fesili atu lea:

  • O a mea na aoao atu e Peresitene Uitilafi i le Au Paia? (O nisi o mataupu faavae na ia aoaoina e aofia ai mea nei: O le a le faatagaina e le Alii le Peresitene o le Ekalesia e taitai sese le Ekalesia. E taialaina e le Alii Lana Ekalesia e ala i faaaliga i le Peresitene o le Ekalesia.)

O mea nei atonu e fesoasoani i le faamatalaina atili o le faaiuga e faamuta le faatinoina o autaunonofo:

Ata
Peresitene George Q. Cannon

“Na manatua e Peresitene George Q. Cannon i le faagasologa o le faaaliga na aumaia le Manifeso e uiga: ‘O le Au Peresitene o le Ekalesia e tatau ona savavali e pei lava ona outou savavali,’ na ia saunoa ai. ‘Sa latou manaomia le faia o laasaga e pei lava ona outou faia. Latou te manaomia le faalagolago i faaaliga a le Atua ao oo mai ia i latou. Latou te le iloa atu le faaiuga mai le amataga, e pei ona silafia e le Alii.’ ‘Pau lava le mea e mafai ona tatou faia,’ na saunoa mai ai Cannon, agai i le Au Peresitene Sili, ‘o le saili i le manatu ma le finagalo o le Atua, ma pe a oo mai ia i tatou, e ui atonu e feteenai ma lagona uma na tatou mauaina muamua, e leai sa tatou filifiliga ae fai loa le laasaga ua faasino mai e le Atua, ma ia faatuatua ia te Ia’” (“The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Faaiu le lesona i le fesili atu i tamaiti aoga:

  • E tusa ai ma mea ua outou aoaoina, o le a faapefea ona e tali atu i se tasi e fesiligia oe pe e faatino e le Au Paia o Aso e Gata Ai le autaunonofo?

Mafaufau e faasoa atu le fuaitau lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008):

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Afai e i ai nisi o o matou tagata e maua o faatino ni autaunonofo, ua tape o latou igoa mai le Ekalesia, o le faasalaga aupito matuia lea e mafai ona faia e le Ekalesia. … E silia ma le seneturi talu ai na faaali manino mai ai e le Atua i Lana perofeta o Uilifoti Uitilafi o le faatinoina o autaunonofo, ua tatau ona faamutaina, o lona uiga ua le tusa ai ma le tulafono a le Atua. E oo lava i atunuu e faatagaina ai i tulafono faalemalo pe faale-lotu ua aoaoina e le EKalesia o faaipoipoga e tatau ona tasi le tane tasi le ava, ma e le taliaina e avea ma tagata o le Ekalesia i latou e faatino le autaunonofo.(“O a Mea o Tuufesili ai Tagata e Uiga ia i Tatou?” Liahona, Ian. 1999, 82-85).

O parakalafa nei e mafai ona fesoasoani ao outou talanoaina faatinoga a le Ekalesia i le taimi nei:

“I le ogatasi ai ma aoaoga a Iosefa Samita, e faataga e le Ekalesia se alii ua maliu lona faletua ia faamauina i se isi fafine pe a ia toe faaipoipo. Ma le isi, e faatagaina tagata e faia sauniga sui mo alii ma tamaitai ua maliliu o e na faaipoipo e sili atu ma le faatasi i le lalolagi, ma faamauina i latou i toalua uma na latou faaipoipo i ai i le tulafono. O le natura moni o nei sootaga i le isi olaga e leo mailoa, ma o le tele o sootaga faaleaiga o le a faavasegaina i le olaga a sau. O Le Au Paia o Aso e Gata Ai ua uunaia e talitonu i lo tatou Tama Faalelagi poto, o le e alofa i Ana fanau ma faia mea uma mo lo latou tuputupu ae ma le faaolataga” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Ae lei faaiuina le lesona, atonu e atamai le tau atu i tamaiti aoga o nisi tagata na liliuese mai le Ekalesia o loo faatino pea le autaunonofo i aso nei. Latou te uunaia tagata e tatalo ma mafaufau loloto pe sao le faatinoina o autaunonofo i aso nei. E le tatau ona tatou saili e maua faaaliga na e tetee atu i mea ua faaali mai e le Alii e ala mai i Ana perofeta. Ua faaalia mai e le Alii e ala mai i Lana perofeta o le faatinoina o autaunonofo ua faamutaina i le Ekalesia. O soo se tasi e faia le faatinoga o autaunonofo i le aso e le o se auauna a le Alii.

Faasoa atu lau molimau i le Perofeta o Iosefa Samita. Atonu e te manao e molimau atu na ia mauaina ma usitaia le faaaliga mai le Atua, e pei lava ona faia e perofeta anamua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (tagai i le MF&F 132:37).

Faitauga a Tamaiti Aoga

Malamalama i le Autaunonofo

O Faavae o le Toefuataiga—Lesona 20

O Autaunonofo

“Na talitonu le Au Paia o Aso e Gata Ai o le faaipoipoga o le alii e toatasi i le tamaitai e toatasi o le tulafono autu lea a le Alii o le faaipoipoga. I taimi o le Tusi Paia, na poloaiina e le Alii nisi e faatino le autaunonofo—le faaipoipoga o le alii e toatasi i tamaitai e sili atu ma le toatasi. E ala mai le faaaliga, na poloaiina e le Alii Iosefa Samita e faatuina le faiga o autaunonofo i tagata o le Ekalesia i le amataga o le 1840. Mo le silia ma le afa seneturi, na faia ai e nisi o le Au Paia ia autaunonofo i lalo o le taitaiga a le Peresitene o le Ekalesia” (“Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics).

O se Poloaiga Faigata

Eliza R. Snow (1804–87), o le peresitene aoao lona lua o le Aualofa, na faamauina i le Perofeta o Iosefa Samita. Na ia faamaumauina le aafiaga lenei lea na aoao atu e le Perofeta o Iosefa i le aoaoga faavae o le autaunonofo i lona tuagane o Lorenzo Snow.

“O le Perofeta o Iosefa na tatala atu lona loto [ia Lorenzo Snow], ma faamatala i ai le suega faalemafaufau faigata na ia oo i ai i le foiaina ma le tetee o ona lagona, o le taunuuga masani o le malosiaga faaleaoaoga ma tu faaagafesootai, e tusa ai ma le faailoaina mai o le autaunonofo. Na ia silafia le siufofoga o le Atua—na ia iloa le poloaiga a le Silisiliese ia te ia o le agai i luma—ma fai le faataitaiga, ma faatuina le autaunonofo faaSelesitila. Na ia iloa e le gata sa i ai ona lava le atoatoa ma uluai malamalama e tatau ona foia ma faatoilalo, ae o i latou o le lalolagi atoa o Kerisiano e faasagatau mai ia te ia; ae o le Atua, e sili atu i se isi, na tuuina mai le poloaiga, ma e tatau ona usitaia e Ia. Ae na faatuai le Perofeta ma na tolopoina mai lea taimi i lea taimi, seia oo ina tu mai se agelu a le Atua ia te ia ma se pelu ua sei, ma tau atu ia te ia, sei vagana ua ia agai i luma ma faatuina le autaunonofo, o le a aveesea lona Perisitua mai ia te ia ma o le a faaumatia o ia! O lenei molimau e le na o lona tuagane na ia tuuina atu i ai, ae o isi foi—o se molimau e le mafai ona le amanaiaina [teteeina]” (Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

O Se Suega o le Faatuatua

O le toatele na tauivi ma le mataupu faavae o le autaunonofo na faamanuiaina i se molimau faaleagaga i le moni o le mataupu faavae.

“E tusa ai ma le saunoaga a Helen Mar Kimball, ‘o le faatinoina o lenei mataupu faavae o se suega e sili le faigata o le a sueina ai le Au Paia i lo latou faatuatua.’ E ui lava o se tasi o suega ‘sili ona matuia’ o lona olaga, na ia molimau mai faapea na avea foi o se ‘tasi o faamanuiaga silisili.’ …

“Na manatua e Lucy Walker lona faaletonu i totonu ina ua valaaulia o ia e Iosefa Samita e avea ma ana ava. ‘O lagona uma o lou agaga na inoino atu i ai,’ na ia tusia. Ae, ina ua mavae ni nai po o le le moe ae tatalo i tulivae, na ia maua se faamama avega ao ‘faatumuina lona potu i se faatosinaga paia’ e pei o se ‘la susulu malosi.’ Na ia faapea mai, ‘Na tumu lou agaga i se filemu mafanafana matagofie ou te lei iloaina muamua lava,’ ma ‘na lagona uma e lou tino le olioli mamana’” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Iosefa Samita ma le Autaunonofo

E toatele tamaitai na faamauina ia Iosefa Samita, ae e le o iloaina le aofai sao.

“I le vaitau lea na faia ai autaunonofo, na iloa ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le eseesega i le va o faamauga mo le taimi nei ma le faavavau ma faamauga mo na o le faavavau. O faamauga mo le taimi nei ma le faavavau na aofia ai tautinoga ma faia i lenei olaga, e masani lava ona aofia ai le i ai o faia faalefeusuaiga. O faamauga mo-na o le faavavau na tau mai ai le sootaga i le na o le isi olaga.

“… O nisi o tamaitai na faamau ia Iosefa Samita na molimau mai mulimuli ane o a latou faaipoipoga sa mo le taimi nei ma le faavavau, ao isi na tau mai o a latou sootaga sa na o le faavavau lava.

“O le toatele na faamau ia Iosefa Samita na i le va o le 20 ma le 40 tausaga i le taimi o la latou faamauga ia te ia. O le sa sili le matua, o Fanny Young, sa 56 tausaga le matua. O le sa sili ona laitiiti o Helen Mar Kimball, … lea na faamau ia Iosefa ini nai masina ae lei oo i lona aso fanau lona 15. O le faaipoipoga i lena tausaga, e le talafeagai i tulaga o aso nei, sa aloaia i lena vaitau, ma o nisi tamaitai na faaipoipo i le ogatotonu o o latou tai-sefulu ma ona tupu tausaga. Na saunoa Helen Mar Kimball i lona faamauga ia Iosefa o le ‘mo na o le faavavau,’ ma taua ai faapea o le sootaga e lei aofia ai ni faiga faalefeusuaiga. …

“… Na faamauina Iosefa Samita i ni tamaitai ua uma ona faaipoipo. E leai nisi o nei tamaitai po o Iosefa Samita na faamatalaina tele nei faamauga, e ui o ni nai tamaitai na faapea mai sa na o mo le faavavau lava. O isi tamaitai e lei tuua ni faamaumauga, ua le iloa ai pe o a latou faamauga na mo le taimi nei ma le faavavau pe na o mo le faavavau lava.

“E i ai ni nai faamatalaga talafeagai mo lenei faiga. O nei faamauga atonu na saunia ai se auala e fatu ai le sootaga e faavavau pe sosoo ai le va o le aiga o Iosefa ma isi aiga i totonu o le Ekalesia. O nei sootaga na faalautele sao atu i luga, mai matua i le tamaitiiti, ma faalava, mai se tasi o le aiga i le isi. I le aso o ia sootaga faavavau e ausia e ala atu i faaipoipoga i le malumalu o tagata e faamauina i o latou lava aiga moni, i lenei auala ua sosoo ai aiga faatasi” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Ina ua mavae atu le maliu o le Perofeta, e toatele tamaitai na faamau ia te ia o e e lei i ai se sootaga faalelalolagi ma ia.

Faafeagai i Autaunonofo

E toatele taitai faalelotu ma le malo i le Iunaite Setete na tetee i le faiga o autaunonofo, lea na latou manatu e leaga ma faatuaupua. Na faitioina le Au Paia o Aso e Gata Ai i lauga faalauaitele, tusi, mekasini, ma nusipepa. Na pasia e le Palemene o le Iunaite Setete tulafono e faatapulaa ai le saolotoga o tagata o le Ekalesia ma faaleaga ai le Ekalesia i tulaga tautupe i le faatapulaaina lea o meatotino e mafai ona umia e le Ekalesia. “O lenei tulafono na mafua ai ona ave faapagota ma faafalepuipui ai e leoleo alii e sili atu ma le tasi a latou ava ma aveese mai ia i latou le aia tatau e palota ai, le aia o le nofo saoloto i o latou aiga, ma le fiafia i isi saolotoga faletagatanuu” (O lo Tatou Tupuaga: O se Talafaasolopito Otooto o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai [1996], 101). I le 1890, e faitau selau le Au Paia o Aso e Gata Ai faatuatua na auauna atu i le falepuipui. O isi na sosola ma lalafi e aloese ai mai le faafalepuipuiina. I nei tulaga, e tele aiga na puapuagatia mai le faanoanoa, faavauvau, mativa, ma le fiaaai.

E ui ina ulagia i latou mo le faia o autaunonofo, e toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai na puipuia le faatinoga ma molimau atu na latou iloaina na faaalia mai e le Atua i le Perofeta o Iosefa Samita.

O nei tulaga faigata na taitai atu ai Peresitene Uilifoti Uitilafi e saili i le agaga tatalo le taitaiga a le Alii e tusa ai ma le faatinoina e le Au Paia o le autaunonofo. I le 1889, na faatonuina ai e Peresitene Uitilafi taitai o le Ekalesia e faamuta le aoaoina o le mataupu faavae o le autaunonofo. I le 1890, na itiiti lava ni nai autaunonofo na faatinoina, ae o nei faiga na faia e faasaga i le fautuaga a Peresitene Uitilafi. Ae ui i lea, o nisi tagata na lolomiina ni lipoti faapea o loo faia pea e le Ekalesia le faatinoina o le autaunonofo. O nei lipoti na faateleina ai le tetee agai i le Ekalesia. Ia Setema 1890, na tuuina atu ai e Peresitene Uitilafi se Manifeso, lea ua iloaina nei o le Folafolaga Aloaia 1 i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

O Le Manifeso Lona Lua

“O le Manifeso [Folafolaga Aloaia 1 na folafola atu ai e Peresitene [Uilifoti] Uitilafi lona manao e usitai i tulafono o le Iunaite Setete. E lei taua ai lava tulafono a isi atunuu. Talu mai lava le tatalaina o kolone i Mekisiko ma Kanata, na faia e taitai o le Ekalesia ia autaunonofo i na atunuu, ma ina ua mavae Oketopa 1890, na faaauau ona faatino ma le filemu autaunonofo iina. … I lalo o tulaga faapitoa, na o ni nai autaunonofo na faatino i le Iunaite Setete i le va o le 1890 ma le 1904, e ui e leo manino pe na faatagaina le faia o ia faaipoipoga i totonu o setete” (“The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics).

I le konafesi aoao o Aperila 1904, na tuuina atu ai e Peresitene [Iosefa F.] Samita se saunoaga malosi, ua iloaina o le Manifeso Lona Lua, ua faasalaina ai autaunonofo i le tapeina o igoa” (“Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics).