Potutusi
Lesona 19: O Le Aoaoga Faavae o Faaipoipoga e Faavavau ma Aiga


Lesona 19

O le Aoaoga Faavae o Faaipoipoga e Faavavau ma Aiga

Folasaga

O le talalelei a Iesu Keriso ua faamamafaina le aoaoga faavae o le faaipoipoga ma le aiga ua faauuina e le Atua. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita o ulugalii faaipoipo e mafai ona faaauau o se tane ma se ava pe a mavae le toetu. O le faaaliga mai le Alii ua faamatalaina faapea o le “feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga” (MF&F 131:2 e manaomia ina ia maua ai le faaeaga. O lenei lesona o le a faamanino ai i tamaiti aoga faapea mo se faaipoipoga ina ia tumau mo le faavavau, e tatau ona faamauina se ulugalii e se tasi o loo umia ki o le perisitua ona ola ai lea i le amiotonu.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17; 131:1–4

“O le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga”

Faamatalaga: Ao e aoaoina atu lenei lesona, ia iloa atonu o loo i ai ni tamaiti aoga na faigata o latou olaga i le aiga pe na i ai ni aafiaga faamomoiloto pe tiga i le fesootaiga ma le faaipoipoga ma le mauaina o fanau. Mafaufau i manaoga o nei tamaiti aoga ao e saunia ma aoao atu lau lesona.

Tau atu i tamaiti aoga faapea i le 1831 i Katelani, Ohaio, na auai Leman Copley i le Ekalesia. O se tagata o le Sosaiete Tuufaatasi o le Au Talitonu i le Faaali Faalua mai o Keriso sa masani ona ta’ua o le au Sieka, ona o la latou ituaiga o tapuaiga, lea e aofia ai le saaluuina o tino a’o latou pepese, sisiva, ma pati o latou lima i le musika. Ao talitonu Leman Copley i le talalelei, na ia talitonu pea i aoaoga a le Sieka. Na ia asiasi ia Iosefa Samita, ma o se taunuuga o le asiasiga, na tuuina atu ai e le Alii ia Iosefa le faaaliga ua taua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ia Me 7, 1831. (O autu o vaega o lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na tuuina mai lenei aso o Mati 1831. O tagata tusitalafaasolopito na faaalia mai talu ai nei faapea o se aso e sili le sao o Me 7, 1831.)

Sa teena e le au Sieka le faaipoipoga ma talitonu i le ola i se olaga e le faaipoipoina (taofia mai sootaga faalefeusuaiga). Na faasa’oina e le Alii lenei aoaoga faavae sese i le faaaliga ma poloaiina foi Leman Copley ma isi e talai atu le talalelei i le au Sieka.

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15-17, ma vaavaai mo le mea na tau mai e le Alii e uiga i le taua o le faaipoipoga ma le aiga. Fesili atu:

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a mea ua aoaoina mai e le Alii e uiga i le faaipoipoga? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga lenei aoaoga faavae: O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai ua faauuina e le Atua.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le faapea o le faaipoipoga ua faauuina e le Atua “ina ia mafai ona faataunuu e le lalolagi le faamoemoe o lona foafoaga”? (O tali a tamaiti aoga e tatau ona aofia ai upumoni nei: Ua poloaiina tane ma ava ina ia fai ni fanau. Na foafoaina le lalolagi ina ia saunia se nofoaga e mafai ona nonofo ai fanau a le Atua oni aiga.

  • E faapefea e le malamalama i upumoni ua aoaoina i nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou e faamatalaina ai aoaoga a le Ekalesia e uiga i le faaipoipoga?

Faamatala atu faapea i tausaga mulimuli ane, o le malamalama o le Au Paia i le taua o le aoaoga faavae o le faavavau o le faaipoipoga ma aiga na maoae le faatupulaia. Ia Me 16, 1843, na malaga atu ai Iosefa i Ramus, Ilinoi. A o nonofo i le aiga o Benjamin ma Melissa Johnson, na aoaoina i latou e le Perofeta e uiga i le faaipoipoga faavavau. O nisi o faatonuga a le Perofeta na tuuina mai i Ramus ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4, ona fesili atu lea:

  • O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le tikeri e sili ona maualuga o le malo selesitila? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga lenei aoaoga faavae: Ina ia maua lenei tikeri e sili le maualuga o le malo selesitila, e tatau ona tatou ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. Faamatala atu o le upu fou i lenei tusiga o lona uiga e faapea o lenei feagaiga e fou le toefuataiina i lo tatou tisipenisione. O le faaupuga faavavau o lona uiga e faapea o lenei feagaiga o loo i ai pea lava ma o le a tumau i le faavavau. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi nei faamatalaga i autafa o a latou tusitusiga paia.

  • I o tatou aso, e faapefea ona ulu atu se alii ma se tamaitai i lenei “feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga”?

Faamamafa atu faapea o alii ma tamaitai faatoa mafai ona ulu atu i le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga i totonu o malumalu paia. O tagata ua faaipoipo i fafo atu o le malumalu e mafai ona aofia ai faaupuga e pei o “faaipoipo mo le taimi nei ma le faavavau” ia latou tautoga o le faaipoipoga, ae o le a le faamamaluina e le Atua nei faaipoipoga i le faavavau.

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele: Uunaia tamaiti aoga e vaai mo mea ua aoaoina mai e Elder Nelson pe aisea e matuai taua ai le faaipoipoga faavavau:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O le mataupu o le faaipoipoga ua felafolafoai ai le lalolagi atoa, lea ua i ai faatulagaga eseese mo le nonofo faaipoipo. O lau manulauti o le talanoa atu e uiga i lenei autu, o le tautino atu lea o le avea ai ma se Aposetolo a le Alii, o se faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai e paia—ua faauuina e le Atua. Ou te faamautinoa atu foi le lelei silisili o se faaipoipoga i le malumalu. O se ituaiga faaipoipoga aupito mautu lea e mafai e lo tatou Foafoa ona ofo mai i Lana fanau.

“E ui o le faaolataga o se mataupu e patino i le tagata, ae o le faaeaga o se mataupu faaleaiga. …

“… Ina ia agavaa mo le ola faavavau, e tatau ona osia se feagaiga faavavau, faavavau lava mo lo tatou Tama Faalelagi [tagai i le MF&F 132:19]. O lona uiga o se faaipoipoga i le malumalu e le gata i le va o le tane ma le ava; e fusia ai se faiga paaga ma le Atua [tagai i le Mataio 19:6]” (“Faaipoipoga Faaselesitila,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 92–93).

  • O le a sou manatu i le uiga o lenei fuaiupu: “Ao avea le faaolataga o se mataupu faaletagata, o le faaeaga o se mataupu faaleaiga”?

  • O le a le uiga o le talia “o se faigapaaga ma le Atua” i se faaipoipoga faavavau? Aisea i lou manatu e taua ai le faigapaaga ma le Atua i le faaipoipoga? (Ua na o le faaipoipoga lava e mafai ai e se tagata ona osia se feagaiga ma se isi tagata ma le Atua. O isi feagaiga uma o le talalelei ua faia i le va o se tagata ma le Atua.)

  • E faapefea e le aoaoga faavae toefuataiina o le faaipoipoga ma aiga faavavau ona faateleina le manao o se tagata e fausia se faaipoipoga alofa ma faavavau?

Na faamatalaina e Elder Pale P. Palate (1807–57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le aafiaga o le malamalama o lenei aoaoga faavae toefuataiina ia te ia. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le tala lenei:

Ata
Elder Pale P. Palate

“Na ou aoao mai ia [Iosefa Samita] faapea o lau ava peleina e mafai ona faamauina ia te au mo le taimi nei ma le faavavau atoa. … O ia na ou aoao mai ai faapea e mafai ona tatou atiina ae nei uiga alofa, ma faatupuina ma faateleina tutusa lava i le faavavau; ao avea o se taunuuga o lo tatou faatasia faavavau ni fanau e toatele e pei o fetu o le lagi, po o oneone o le matafaga. … Na ou alofa muamua, ae ou te lei iloaina pe aisea. Ao lenei ua ou alofa—ma se mama aiai—o se lagona malosi ua faateleina ma faaeaina” (Autobiography of Parley P. Pratt, lol. Parley P. Pratt Jr. [1938], 297–98).

Ae lei faaauauina le lesona, atonu e lelei le talanoaina faapuupuu o lenei vaega:

“O nisi tagata o le Ekalesia o le a nofo toatasi pea e aunoa ma se mea e sese ai i latou, e ui lava latou te mananao e faaipoipo. Afai o e i ai i lea tulaga, ia mautinoa ‘e galulue faatasi mea uma e lelei ai i latou e alofa atu i le Atua’ Roma 8:28). A tumau pea ona e agavaa, o le a i ai se aso, i lenei olaga po o le olaga a sau, o le a tuuina atu ai ia te oe faamanuiaga uma o se sootaga o se aiga e faavavau” (Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 99).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1-21

O le faaipoipoga faaselesitila e taua mo le faaolataga

Faamatala atu faapea e lua masina talu ona tuuina atu le faaaliga o loo faamaumau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131, na ia tuuina mai le faaaliga ua taua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le autu o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132. Faamatala atu o le faiga o autaunonofo o le a tuuina atu i le isi lesona. Valaaulia se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3-6. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai upu ma fuaitau ua fautuaina mai ai le taua o le ulu atu i le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. Talanoaina fesili nei:

  • O a upu ma fuaitau i nei fuaiupu ua faamanino mai ai le taua o le faaipoipoga faavavau?

  • O a ni taunuuga o le teenaina o lenei aoaoga faavae? (Atonu e te manao e faamatala atu faapea o le upu faasalaina o lona uiga o se tagata ua taofia mai lona alualu i luma faavavau.)

Faamatalaga:Faaalu ni nai minute e faasino atu ai i tamaiti aoga le taua o le tomai faalesuesuega i tusitusiga paia o le matauina o upu ma fuaitau tatala, le tomai lea faatoa uma ona latou faaaogaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:3-6. E taua le mataituina ma malamalama i upu ma fuaitau pe a suesueina mau. Faatasi ai ma fuaiupu 3-6,, o fuaitau nei e taua le malamalama i ai: “talia ma usiusitai,” “e ao ina usiusitai,” “afai tou te lē mau i lena feagaiga, ona tausalaina lea o outou,” “e leai se tasi e mafai ona teena,” “e ao ma tatau.” O nisi o nei fuaitau o ni faataitaiga foi o fesootaiga i le va o manatu i tusitusiga paia. O fesootaiga e faaalia ai se faia po o se sootaga i le va o manatu. Mo se faataitaiga, fuaiupu 3 ua faaalia ai le sootaga i le va o manatu o le saunia, mauaina ma le usitaia.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7–8, ma vaai mo tulaga o le tulafono a le Alii e mafai ai e le tane ma le ava ona nonofo o se ulugalii faaipoipo pe a mavae lenei olaga.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a tulaga e manaomia mo se faaipoipoga ina ia tumau-faavavau? (A o tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: Pe a osia se feagaiga i le pule sao o le perisitua ma faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga, o le a tumau-faavavau.)

Faasoa atu le faamatalaga lenei o le Agaga Paia o le Folafolaga: “O le Agaga Paia ua folafolaina (Galuega 2:33). Ua ia faamauina ua taliaina e le Atua o faatinoga, sauniga, ma feagaiga a tagata ua amiotonu. O le Agaga Paia o le Folafolaga e molimau i le Tama faapea o sauniga faaola ua faia i le ala sao ma o feagaiga e faatatau i ai ua tausia” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Agaga Paia o le Folafolaga,”scriptures.lds.org).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, mafaufau e faaali atu le fuaitau lenei a Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“Ina ia faamauina o le faamaonia, ia tauamiotonuina, po o le faatagaina. O le mea lea o se faatinoga e faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga o lena ua faamaonia e le Agaga Paia; o lena ua faatagaina e le Alii; ma o le tagata ua tauaveina i ona luga ua tauamiotonuina e le Agaga i le mea ua ia faia. O le faamauina faamaonia o le faatagaga faatoa tuuina i luga o se faatinoga pe afai o i laua e ulu atu i le feagaiga e agavaa o se taunuuga o le amiotonu patino ina ia maua le taliaina mamana” (Mormon Doctrine, lom. 2 [1966], 361–62).

Na faaauau e le Alii ona otooto mai tulaga e manaomia ma faamanuiaga o le faaipoipoga faavavau, e pei ona faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19-21. Tofi ni tamaiti aoga e galulue i paga e suesue lenei fuaitau. Fai i paga e fai ni lisi se lua: (1) tulaga mo se faaipoipoga ina ia faavavau, ma (2) faamanuiaga e maua pe a tausia nei tulaga. A uma, o lisi e tatau ona aofia ai mea nei:

Tulaga mo se faaipoipoga ina ia faavavau

  • O le faaipoipoga e tatau ona faia e tusa ai ma le tulafono a le Alii ma “le feagaiga fou ma tumau-faavavau.”

  • O le faaipoipoga e tatau ona faamauina e le Agaga Paia o le Folafolaga.

  • O le faaipoipoga e tatau ona faia e se tasi ua umia ki o le perisitua.

  • O le ulugalii faaipoipo e tatau ona usitaia le feagaiga a le Atua.

E tatau ona maua faamanuiaga

  • O le ulugalii faaipoipo o le a toetutu mai i le Uluai Toetu.

  • O le ulugalii faaipoipo o le a mautofi i nofoalii, malo, malo tau tupu, mana, pueaga, ma tulaga maualuluga uma ma loloto.

  • O le faaipoipoga o le a faaaogaina atoatoa pe a mavae le oti faaletino.

  • O le a pasi atu le ulugalii faaipoipo i agelu.

  • O le ulugalii faaipoipo o le a faaeaina ma o le a maua le mamalu o mea uma.

  • O le ulugalii faaipoipo o le a maua le “faaauauina o fanau faavavau” (o lo la aiga ma fanau o le a faaauau i le faavavau atoa; o le a la maua le faateleina faavavau).

  • O le ulugalii faaipoipo o le a avea ma atua ma e leai se iuga.

  • O le ulugalii faaipoipo o le a i luga o mea uma ma maua le mana uma, ma o mea uma o le a la maua.

Talanoaina nei fesili e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama i tulaga manaomia ma faamanuiaga folafolaina o le faaipoipoga faavavau:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “mau” i le feagaiga o le faaipoipoga? (Atonu e te manao e faamatala atu o le tasi uiga o le upu mau o le tumau pe faaauau. E faauiga foi i le ola e tusa ai ma le feagaiga.)

  • Aisea e le lava ai le na o le faamau i le malumalu lava ia ina ia maua ai le faaipoipoga faavavau?

  • O a manatu ma lagona e te maua ao e mafaufau i mea ua folafola mai e Tama Faalelagi ia te oe?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo a Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O le faaipoipoga faaselesitila o se vaega taua o le sauniuniga mo le ola faavavau. E manaomia ai le faaipoipo o se tagata i le tagata sa’o, i le nofoaga sa’o, e le pule sa’o, ma ia usiusitai ma le faamaoni i lena feagaiga paia. Ona mafai lea ona faamautinoa le faaeaga i le malo selesitila o le Atua” (“Faaipoipoga Faaselesitila,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 94).

  • O le a faapefea ona e faamatalaina i se tasi e leo se tasi o le Ekalesia le taua o le faaipoipo “i le nofoaga sao, e le pule sao”?

  • I le tuuina mai o le taua o le aoaoga faavae o le faaipoipoga faavavau ma aiga, o a mea e mafai ona e faia nei e saunia ai mo se faaipoipoga faavavau ma fausia ni sootaga malolosi?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i mea atonu latou te manaomia e suia i o latou olaga ina ia sili atu ai le saunia mo se faaipoipoga e faamauina i le malumalu pe tausia feagaiga e faatatau i lena faamauga. Faasoa atu lau molimau o le saili o se faaipoipoga faavavau e aoga ai la tatou ositaulaga ma le taumafaiga.

Faitauga a Tamaiti Aoga