2012
O Faleautu mo le Autalavou Matutua e Atinae ai le Tupulaga Faia’e
Ianuari 2012


O Faleautu mo le Autalavou Matutua e Atinae ai le Tupulaga Faia’e

O faleautu o le Ekalesia mo le autalavou matutua e le na ona puipuia ai o le tupulaga faia’e mai faaosoosoga o le lalolagi—ae o loo latou saunia foi taitai o le Ekalesia i le taimi nei ma le lumanai e sui le lalolagi.

I le avea ai ma ni faaopoopoga o le polokalama o le inisitituti, o faleautu mo le autalavou matutua—lea o loo tele ina i ai i Europa—o loo ofoina atu ai vasega faalelotu ma faapea foi ona avea ma se nofoaga e mafai ona faatasitasi i ai le autalavou matutua mo gaoioiga eseese e pei o le kukaina o se meaai o le afiafi, faiga o meaaoga, taaalo Ping-Pong ma le faasoaina atu o le talalelei.

Atinaeina o le Ekalesia e ala i le Autalavou Matutua

I le taufaaiuga o le 2003, na amata ai fuafuaga taulamua mo faleautu mo le autalavou matutua i faleautu e fa na tatalaina i Copenhagen, Tenimaka; ma Berlin, Hamburg, ma Leipzig, Siamani. Sa atili uunaia e Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faateleina o le taumafaiga taulamua ina ua valaauina e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) o ia e pulefaamalumalu i le Eria a Europa Tutotonu i le 2004.

Fai mai Erik Psota, o le faatonu lagolago o loo i ai nei a le eria mo seminare ma inisitituti i Europa, o le toatele o taitai perisitua i le taimi lenei i Europa sa i lalo ifo o le tai 30 tausaga o latou soifua i lena vaitaimi.

“O le musumusuga faaleagaga sa oo atu ia Elder Perry e faapea, o le tuputupu ae o le Ekalesia i Europa o le a auala mai i e e ta’i 18-i le-30 tausaga le matutua, na i ai se aafiaga loloto i le autalavou matutua ma taitai perisitua i tulaga uma i Europa,” o le saunoaga lea a Brother Psota. O loo talafeauga lava le uunaiga na oo ia Elder Perry i le autalavou matutua i aso nei, sa ia faaauau ai, “aua e fesoasoani ai ia latou malamalama i lo latou tiutetauave mo le tuputupu ae o le Ekalesia.”

O le aso, ua silia ma le 140 faleautu i Europa, ma se faaopoopoga e 30 o loo faagasolo. O nei faleautu uma e saunia ai le tupulaga faia’e e faasalalau atu le talalelei i le lalolagi.

Atinaeina o le Malo ma Faauoga i Nouei

O le faleautu o le autalavou matutua i Oslo, Nouei, ua na o le tasi lea o le tele o faleautu o loo aoao ai e le autalavou matutua auala e atinae ai le malo. Mo se faataitaiga o Mathilde Guillaumet, mai Farani. Sa amata ona aoaoina o ia e faifeautalai i le faleautu i Pale i le 2009 ina ua tuanai le valaauliaina o Sister Guillaumet e sana uo e aoao atili e uiga i le talalelei.

Sa papatisoina Sister Guillaumet i le 2010 ona siitia atu ai lea i Nouei mo se tausaga, lea sa faaauau ai pea ona saofaga ia faleautu i le lotoifale mo le autalavou matutua i le tuputupu ae o lana molimau.

“O le faleautu sa pei moni lava o se isi aiga. Sa mautinoa lava le mafanafana nai lo lo’u lava potu i le faleaoga,” o le tala lea a Sister Guillaumet. “Sa avea le ulugalii faamisiona i le faleautu o ni matua—o ni tagata lelei e o atu i ai mo faalaeiauga ma fautuaga. I Pale ma i Oslo, sa mafai ona ou alu atu i ulugalii faamisiona e talanoa i ai e uiga i le talalelei, lea e le mafai ona ou faia i le fale, pe a mafaufau atu e na o a’u le tagata o lo’u aiga e auai i le ekalesia.”

O Sam Basnet, sa papatisoina i le 2009, e na o ia foi le tagata o lona aiga e auai i le ekalesia. O le faia o le galuega faafaifeautalai i le faleautu i Oslo na fesoasoani ia te ia e faasoa atu ai le talalelei i tagata o lona aiga i taimi na toe foi atu ai e asi i latou i Nepal. Sa ia faamatala atu ia te i latou e uiga i le perisitua ma le Tusi a Mamona, ina ua uma ona ia fesoasoani i faifeautalai e aoao isi tagata i nei lava mataupu faavae i Oslo.

“Sa mananao lo’u aiga ia latou maua foi ia lagona sa ou lagonaina,” o le tala lea a Brother Basnet. “Sa latou vaaia le eseesega i le va o le ‘Sam-i aso la’ ma le ‘Sam-i aso nei.’ O aso la, sa leai so’u faamoemoe. Sa leai se lagona mautinoa sa ou mauaina. Ina ua uma ona ou papatiso, sa masani ona ou sau i le faleautu ma o mea uma sa maualuluga atu nai lo le taimi muamua.”

E le na o Brother Basnet le tagata na lagonaina le siitia ma le faagaeetia e le Agaga i le faleautu. O Benjamin Kerr o Sikotilani sa faaaluina ia taumafanafana e lua e faigaluega ai i Oslo ma na te ta’ua le faleautu o se nofoaga na te manatua ai mea e taua moni.

“O le faleautu o lo’u sulufaiga lea mai le lalolagi,” o le faamatalaga lea a Brother Kerr. “E mautinoa lava lo’u lagonaina ai o le toafilemu, le saogalemu, pe a ou i ai iina. Ou te manatu o nisi o o’u aafiaga e sili ona faamalosiauina na oo mai i le mafai ona ou saofai ai i totonu o le faleautu, ae maise lava i afiafi faaleaiga, ma talanoa e uiga i mea e faatatau moni ia i matou, o mea sa faafaigata ia i matou. O nei aafiaga ua faamanatu mai ai ia te au le taua o mataupu faavae faigofie o le talalelei.”

Atinaeina o le Autalavou Matutua ma Taitai o le Lumanai

E tele atu mea o loo faia e faleautu mo le autalavou matutua nai lo na o le fesoasoani i le autalavou e faamalolosia a latou uo ma aiga i le talalelei. O loo latou atinaeina ni taitai. E valaauina ia talavou matutua nofofua e faasolosolo ona auauna atu i aufono faaleautaitai i faleautu ma fuafua ni gaoioiga ma ni vasega eseese.

O se aafiaga faapena na tuuina atu ai ia Barbara Matovu, mai Uganda ae ua avea nei ma se tagatanuu o Nouei, “le avanoa e iloa ai le alofa o le Atua mo Ana fanau uma,” o lana tala lea. “Ua faamalosia ai la’u molimau i le faatulagaga o le Ekalesia. Ua aoaoina ai foi au e faapea, o le malo o le Atua e le mafai ona fausia toatasi e se tagata, ae o ni tagata se toataele, i le lotogatasi.”

A o maua e le autalavou matutua ni aoaoga faamasani e mafai ai ona latou auauna atu i le lumanai i valaauga o le Ekalesia, ua latou mauaina foi ni aafiaga o le a fesoasoani ia i latou e avea ai ma ni taitoalua ma ni matua lelei. O le a latou saunia e sui le lalolagi e le gata i le siosiomaga faitele ae faapena foi i totonu o le aiga.

“O mataupu faavae faaleautaitai na aoaoina i se aufono a le autalavou matutua nofofua, o mataupu faavae lava foi ia o le a aoga i le autalavou matutua nofofua pe a avea ma ni matua—onosai, fesootaiga, tuuina atu o le taitaiga ma le faatagaina o tagata e faaaoga o latou faitalia e faataunuu ai se galuega, ma mulimuli i musumusuga a le Agaga,” o le saunoaga lea a Gerald Sorensen, o lē, faatasi ai ma lona faletua o Nancy, o loo galulue i le faleautu i Trondheim, Nouei.

O faleautu mo le autalavou matutua o le a faaauau pea ona faasagatau atu i le faateleina o le agasala i le lalolagi e ala i le galulue ia mautinoa e sili atu ona vave le tuputupu ae o taitai o le Ekalesia i le lumanai.

“E o mai le autalavou matutua i faleautu ina ia latou iloa le talalelei e le gata i se auala faaleatamai ae faapea foi i le faatatauina o mataupu faavae o le faasoaina atu o le talalelei ma le auauna atu i a latou uo e le auai i la tatou tapuaiga,” o le saunoaga lea a Brother Psota. “E fesoasoani faleautu i se tupulaga fou ma le saunia lelei e auauna atu i le Alii ma le naunautai ma se vaaiga e faavavau.”

O faleautu mo le autalavou matutua o se nofoaga e faatasitasi ai, lea e mafai ai e le tupulaga faia’e ona saunia e uunaia le lalolagi i le savali o le talalelei.

© 2008 Robert Casey