2015
Tusitaulima o le Ekalesia — le Faatulagaga Tusitusia o Mea
Setema 2015


O Tusitaulima o le Ekalesia —le Faatulagaga Tusitusia o Mea

A o tatou mulimuli i tusitaulima ma faaaoga le poto tuufaatasi e ofoina atu, o le a fesoasoani le Alii ia i tatou ma i latou tatou te auauna atu i ai e “faaatoatoaina ia te ia.”

Ata
Illustration depicting a man reading scriptures.

Ata na tusia e Suat Gürsözlü/iStock/Thinkstock

O se faifeautalai ua maea misiona, e pisi i se aiga talavou ma sa‘u lava kamupani, sa valaauina a’u e avea ma peresitene o se paranesi e fai sina toatele o tagata faamaoni ma faatagata matua. Pe na ou lagona le saunia, ua aoaoina ma le aotauina e amata ona auauna atu? Leai! Sa ia te au ni fesoasoani lelei e mafai ona ou talanoaina ai faafitauli. Ae sa lava le la fesoasoani? Leai!

Ua faamoemoe mai le Alii “i tagata taitoatasi [e] aoao lona tiute” (MF&F 107:99), ma e Na te faamoemoe mai ia i tatou e “teu i o [tatou] mafaufau e le aunoa … afioga o le [Atua]” (MF&F 84:85). Ona Ia faamoemoe mai lea ia tatou faalagolago i le musumusuga a le Agaga Paia—o lena meaalofa faapitoa na tuuina mai i tagata uma faatasi ai ma le folafolaga o le taitaiga faifai pea ma le faaaliga.

Mafaufau i tua i lena valaauga ma isi valaauga, ua ou iloa e le gata i le Agaga Paia ma tusitusiga paia, o le mea o le a matuai fesoasoani mai ia te au o tusitaulima a le Ekalesia! O ni oa o faamatalaga—o se taiala mo le aoaoina muamua ma o se tusitaiala taua i le ala.

Aisea tatou Te Manaomia ai Tusitaulima a le Ekalesia?

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “E ui e le o i ai i tusitaulima [le] pule e pei o tusitusiga paia, ae o loo i ai faaliliuga aupito lata mai ma faatonuga o faiga faavae a le pulega aupito maualuga o le Ekalesia.”1 Ua faaopoopo mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o na pulega—o le Au peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua—o ni tamalii “matutua i le tofi, aafiaga, ma sauniuniga e tele.”2

O lea la, o tusitaulima a le Ekalesia e atagia ai le poto tuufaatasi—e sau mai le aafiaga suesueina, faamaonia—o perofeta ma aposetolo. Sa aoao mai e lena poto i tatou i le auala sili e ausia ai ni taunuuga lelei i le faataunuuina o le misiona a le Ekalesia i le aluga o taimi. Na fautua mai le Alii, “Ia outou saili ma le filiga ma aoao i le tasi upu o le poto; ioe, ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto” (MF&F 88: 118; 109:7). E moni, o le poto o loo i totonu o tusitaulima e agavaa ai i latou o “tusi sili ona lelei.”

O Tusitaulima e Fesoasoani ia i Tatou e Faatumauina ai Aiaiga, Faiga Faavae, ma Polokalama

Na tautino mai Peresitene Thomas S. Monson e aunoa ma tusitaulima, “e toetoe lava o le a le faigata ona tausisia le tonu o aiaiga, faiga faavae ma polokalama a le Ekalesia.” Sa ia faaopoopo mai, “I le aluga o tausaga sa matou faasa’oina le tele o taumafaiga na faia e taitai sa lelei foi o latou faamoemoega e suia ai nisi o polokalama a le Ekalesia.”

Na saunoa mai Peresitene Monson afai e le mulimulitaia ma sa’o ia faiga faavae, “ona tatau lea i le Au peresitene Sili ona faamaonia le mea ua fai, pe toe fai foi.” I se isi faaupuga, pe afai tatou te le amanaiaina le tusitaulima, e mafai ona iu ina faaopoopo i le galuega o le Au peresitene Sili.

“Toetoe o mea uma lava na tulai mai,” na ia saunoa, “maimau pe ana faitau e taitai, ma malamalama ma mulimuli i le tusitaulima, semanu e le tulai mai ia faafitauli. … O loo i ai le saogalemu i tusitaulima.”3

Na faaopoopo mai Peresitene Monson o soo se tatou valaauga faaleautaitai, o le tusitaulima o loo i ai se oa o faamatalaga ma le taitaiga e fesoasoani tatou te auauna atu ma le mataalia, ia malamalama i le faagaoioiga tatau o le Ekalesia, e aoao ma faataunuu lo tatou tiute (tagai i le MF&F 107: 99), ma saunia mo tulaga faaletaitai o le lumanai.

E Tau Atu e Tusitaulima Mea e Taua Tele

Ua aoao mai e tusitaulima e faapea e ui ina “e maua e matua le tiutetauave taua e fesoasoani ia latou fanau e toe foi atu i le Tama Faalelagi,” o le [Ekalesia] a le Faaola “Ua saunia e le Ekalesia le faalapotopotoga ma auala mo le aoaoina atu o le talalelei a Iesu Keriso i fanau uma a le Atua” E aoao foi e tusitaulima o le Ekalesia “o loo tuuina atu ai le pule o le perisitua e faatautaia ai sauniga o le faaolataga ma le faaeaga ia i latou uma o e ua agavaa ma naunau e taliaina ia sauniga.”4

O loo maua le faavaa o aoaoga faavae mo le taitaiina o le Ekalesia i mataupu muamua e tolu o le Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia:

  1. O Aiga ma le Ekalesia i le Fuafuaga a le Atua

  2. Mataupu Faavae o le Perisitua

  3. Taitaiga i le Ekalesia a Iesu Keriso

E tatau ona tatou suesueina nei mataupu e tolu ma le faaeteete. Latou te faamanatu mai ia i tatou o le Ekalesia “sa faatulagaina e le Atua e fesoasoani ai i Lana galuega ia faataunuuina le faaolataga ma le faaeaga o Ana fanau.”5 E na te faia lenei mea e ala i le gaoioiga, avanoa, ma polokalama mo le auaunaga, faamanuiaga, ma le tuputupu ae faaletagata lava ia e taulai atu i tiutetauave ua tofia mai le lagi lea e lagolago ai ma faamalolosia tagata taitoatasi ma aiga.

O nei tiutetauave “e aofia ai le fesoasoani i tagata o le ekalesia ia ola i le talalelei a Iesu Keriso, faapotopotoina o Isaraelu e ala i le galuega faafaifeautalai, tausiga o e matitiva ma e le tagolima, ma faataunuuina le faaolataga o e ua maliliu e ala i le fausiaina o malumalu ma le faatinoina o sauniga sui moi latou.”6

A o tatou malamalama i le faavaa o lenei aoaoga faavae, o le faamoemoega ma tiute o valaauga uma i le Ekalesia e manino: “E taumafai taitai perisitua ma ausilali e fesoasoani i isi ia avea ma soo moni o Iesu Keriso” E le gata i lea, “Ua i ai faalapotopotoga ma polokalama a le Ekalesia ina ia faamanuiaina ai tagata taitoatasi ma aiga ae ua le avea o ni taunuuga.”7

O tusitaulima e faavae i aoaoga faavae i tusitusiga paia, e aofia ai le apoapoaiga a le Faaola ia Peteru: “Pe a liua mai oe, ona e faamalosi ai lea i ou uso” (Luka 22:32).

O Tusitaulima e Fesoasoani i Faaaliga

Ata
Illustration depicting an open book of scripture.

A o fesoasoani i se tagata ua le toaga mai i le Ekalesia, e iloiloina e le epikopo o le tagata le mataupu i luga o le aoaiga a le Ekalesia i le Tusitaulima 1: Peresitene o Siteki ma Epikopo. Ona, a uma ona talanoa atu i lana au peresitene o le siteki, ona tonu ai lea i le epikopo e umia se fono aoai.

“Sa tatou feiloai muamua i le avea ai ma se au epikopo ma iloiloina le tusitaulima e faamanatu mai ia i tatou faagasologa o faiga tatau ma faailoa mai vaega e talafeagai i le tulaga o le mataupu ua i o tatou lima,” o le tala lea a le epikopo. “Sa tatou lagonaina malosi le Agaga o le Alii e fesoasoani ia i tatou a o tatou talanoa ma le tagata.”

Mulimuli ane, ina ua uma ona tatalo le au epikopo mo le fesoasoani a le Alii, o se tasi o fesoasoani sa lagona le uunaiga e tatau ona latou toe faitau leotele le vaega talafeagai o le Tusitaulima 1. Ina ua maea, e fesili atu le epikopo i fesoasoani taitasi i se mea e na te fautuaina mai.

“Epikopo, e mafai ona e maofa, ae o le mea lenei ua ou lagonaina,” o le tala lea a le fesoasoani muamua i le faia o lana fautuaga. Ua lagona foi e le fesoasoani lua lea lagona e tasi, e pei ona lagona e le epikopo.

“O le faitauina o le tusitaulima i le tasi i le isi na faataga ai le Agaga e faamalamalamaina o tatou mafaufau,” na manatua ai e le epikopo. “Na sili atu ona manino mataupu faavae i le auala na latou fesootai ai i lenei tulaga, ma sa taialaina i tatou taitoatasi i le tali lava lea e tasi. Sa tatou saunia lelei e tuuina atu fautuaga talafeagai e fesoasoani ai i lo tatou uso pele e toe foi mai ia Keriso.”

E pei ona iloaina e lenei au epikopo, o faatonuga o loo maua i totonu o tusitaulima a le Ekalesia “e fesoasoani i faaaliga pe afai e faaaoga ina ia maua ai se malamalamaaga i mataupu faavae, o aiaiga, ma faiga e faaaoga a o sailia le taitaiga a le Agaga.”8

O Tusitaulima e Fesoasoani ia i Tatou e Faamanuia i Latou Tatou te Auauna I Ai

A o tatou faitau, malamalama, ma mulimuli i tusitaulima, e avea ma se faamanuiaga ia i latou tatou te auauna i ai.9 O se suiga i aiaiga faavae o loo otooto atu i le Tusitaulima 2, mo se faataitaiga, na fesoasoani i se epikopo e faamanuia ma faamalosia se tasi o tama sa manatu e na te le mafai ona faauu lona atalii e 12-tausaga le matua i le Perisitua Arona.

Ua faapea mai le mataupu e 20, “Ua i ai i epikopo ma peresitene o siteki le faautautaga e faataga ai i latou e umia le perisitua, o e le o agavaa atoatoa mo le malumalu e faatinoina pe auai foi i nisi o sauniga ma faamanuiaga,” e aofia ai papatisoga ma faauuga i le Perisitua Arona.10 E aunoa ma se pepa faataga o le malumalu, sa mafaufau lenei tama o le a ia le mafai ona faauu lona atalii. Ae o lona epikopo, “a o taialaina e le Agaga,”11 na tuuina atu le faatagaina ina ua maea se faatalanoaga.

“O lena aafiaga na avea ma se suiga i lona olaga,” na ta‘ua ai e lona epikopo i le taimi nei. “Na avea o se vaega o le faagasologa o lona agavaa mo le malumalu, o le faamauina faatasi ma lona faletua i le malumalu, ma le faamauina o le la fanau ia i laua.”

Gafataulimaina ma Fetuunaiga—i totonu o Tuaoi Talafeagai

Ata
Several people, representing ward or branch leaders, sitting around a table having a meeting.

O le faatumauina o le laugatasia i mataupu faavae o le Ekalesia, o aiaiga, ma faiga faavae “o le a aumaia ai le uunaiga a le Agaga Paia i le soifuaga o taitai ma tagata o le ekalesia,” o le tala lea a Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.12 Ae i se Ekalesia i le lalolagi atoa lea e feagai ai tagata o le ekalesia i vaega eseese o tulaga faaupufai, faaleagafesootai, ma le tamaoaiga, e mafai e nisi o paranesi ma uarota ona le maua le lava o tagata auai, taitaiga, ma punaoa e faataunuu ai le polokama atoa a le Ekalesia. E ono feagai isi iunite ma ni faafitauli e faatatau i le saogalemu, femalagaaiga, fesootaiga, ma tulaga tau i le tamaoaiga o aiga.

O le mataupu 17 i le Tusitaulima 2 e faamanino mai ai “e manaomia ai le laugatasia” e oo foi i “tulaga e ono manaomia ai le fetuunaiga faalelotoifale” i tagata e galulue ma polokalama a ausilali ma le faatulagaga ma le taimi o fonotaga faaleautaitai ma gaoioiga. O fetuunaiga e tatau ona faia, o le mea moni, pe uma ona saili e taitai le taitaiga mai le Agaga Paia.13

A o latou faia, “o uarota uma lava ma paranesi, tusa lava po o le a le tele po o tulaga e i ai, e mafai lava ona tutusa le malosi o le Agaga o le Alii.”14

O Le Faatulagaga Tusitusia o Mea

O tusitaulima e tuuina mai ia i tatou mea e mafai ona valaauina o se “faatulagaga tusitusia o mea.”

I le tusitaulima 1, o loo maua e epikopo ma peresitene o siteki, o loo otooto ai “tiutetauave masani o peresitene o siteki ma epikopo” ma “faamatalaga auiliili e uiga i aiaiga faavae ma faiga faavae,” e maua ai15 amata mai i malumalu, faaipoipoga, ma le galuega faafaifeautalai i le uelefea, o aoaiga faale-Ekalesia, ma mea tau tupe.

I le tusitaulima 2, e maua (e aofia ai i le LDS.org) e taitai uma o le Ekalesia, e faaitiitia le lavelave o polokalama a le Ekalesia a o faatagaina, e pei ona tusia i luga, mo le gafataulimaina ma ni nai fetuunaiga i le lotoifale. “O se taiala mo tagata o le uarota ma aufono a siteki”16 ma a latou ausilali i le taitaiina o le Ekalesia ma lana galuega o le faaolataga.

O loo faatulaga ai le poto tuufaatasi o loo maua i tusitaulima i se auala e mafai ai ona faigofie ona maua ma faaaoga e fatuina ai se tu ma aga o auaunaga moni e tatau ona i ai i uarota ma siteki uma o le Ekalesia a le Faaola. Ae ina ia maua lena poto, e tatau ona tatou suesue i tusitaulima, aoao mai ia i latou, faaaoga o latou mataupu faavae, ma faatino na mataupu faavae! O le taunuuga o le a avea ma malamalama, malamalamaaga, ma se faamanuiaga faaumiumi o le iloaina o le auala sili e auauna atu ai i o tatou uso ma tuafafine.

E tusa ai ma la tatou auaunaga i le Ekalesia, na matauina e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili: “Ao aapa atu o tatou lima ma loto i le alofa faaKeriso i isi, o le a tupu ia i tatou se mea matagofie. O le a faamaloloina, ma toe faaleleia, ma sili atu ona malosi o tatou lava agaga. O le a sili atu ona tatou fiafia, sili atu ona toafilemu, ma sili atu ona mataala ma iloa musumusuga a le Agaga Paia.”17

O Tusitaulima e Fesoasoani ia i Tatou e Iloa ai le Ata Atoa

I le taimi o le konafesi aoao ia Aperila 2015, sa faamatala ai e Elder Rafael E. Pino o le Fitugafulu se tala e uiga i le auala na le fiafia ai se tasi o ona atalii a o tuufaatasia se paso jigsaw. “Sa iu lava ina ia iloa fai le paso,” na toe manatua e Elder Pino, “ina ua ia malamalama o vaega taitasi e tofu lava ma sona nofoaga i le ata faaiu.”18

I soo se tulaga tatou te auauna atu i le Ekalesia, i tusitaulima, e pei o le ata i luga o le pusa o se paso jigsaw, e tuu mai ia i tatou se vaaiga mamao—o le ata mulimuli. O lena ata o le a taialaina i tatou ma aumaia ia i tatou se malamalama sili atu o le mea e finagalo le Alii ia i tatou e faataunuu ai i Lana galuega. A o tatou mulimuli i le tusitaulima ma faaaoga le poto tuufaatasi ua latou ofoina mai, o le a fesoasoani le Alii ia i tatou ma i latou tatou te auauna i ai e “faaatoatoaina ia te ia” (Kolose 2:10).

O tusitaulima o le a tumau pea o se vaega taua o le taitaiina o le Ekalesia ma le faamanuiaina o ona tagata o le ekalesia ma taitai e tusa lava po o a suiga o le lumanai i le faatulagaga ma le anotusi. E pei ona tautino mai Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, o tusitaulima “o le a avea ma se oa ia te oe pe a e faaaogaina [i latou] e fesoasoani ai ia te oe e taitai isi e filifili le ala o le ola e faavavau. O le [latou] faamoemoega lena.”19

Faamatalaga

  1. Dallin H. Oaks, “O Se Vaaiga Aoao i Tusitaulima Fou,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa , 2010, www.lds.org/broadcasts/archive/worldwide-leadership-training/2010/11?lang=eng.

  2. Russell M. Nelson, “Lagolagoina o Perofeta,” Liahona, Nov. 2014, 75.

  3. Thomas S. Monson, “Saunoaga Amata,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa 2010.

  4. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 1.1.5.

  5. Tusitaulima 2,2.2.

  6. Tusitaulima 22.2.

  7. Tusitaulima 2, 1.2.2, 1.4.

  8. Tusitaulima 1: Peresitene o Siteki ma Epikopo, v; Tusitaulima 2, v; faaopoopo le faamamafa.

  9. Tagai Thomas S. Monson, “Saunoaga Amata,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa 2010.

  10. Tusitaulima 2, 20.1.2.

  11. Tusitaulima 2, 20.1.2.

  12. Quentin L. Cook, “Mataupu Faavae Filifilia ma Tusitaulima Fou,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa 2010.

  13. Tagai Tusitaulima 2, 17.1, 17.2.

  14. Tusitaulima 2, 17.

  15. Tusitaulima 1, v.

  16. Tusitaulima 2 v.

  17. Dieter F. Uchtdorf, “O Outou o O’u Lima,” Liahona, Me 2010, 75.

  18. Tagai i le Rafael E. Pino, “O Le Vaaiga e Faavavau i le Talalelei,” Liahona, Me 2015, 117 – 18.

  19. Henry E. Eyring, “Savali a le Au Peresitene Sili: Tusitaulima, Faaaliga, ma le Oa,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa 2011.(2011), www.lds.org/broadcasts/article/print/worldwide-leadership-training/2011/02/first-presidency-message-handbooks-revelations-and-treasures?lang=eng.