2015
Sa ou Lagonaina le Mana o le Togiola a Iesu Keriso Ina Ua …
Setema 2015


Sa ou Lagonaina le Mana o le Togiola a Iesu Keriso Ina Ua …

Ua faasoa mai e le autalavou matutua o latou aafiaga o le faaaogaina o le Togiola a le Faaola.

Ata
Young woman kneeling by her bed praying. Shot in Brazil.

Luga: ata na pueina e Janae Bingham; taumatau pito i lalo: ata na saunia e Alexandre Borges

Sa Fesoasoani ia te Au le Faaola i Taimi Lelei ma Taimi Leaga

O le aso o lo‘u papatisoga sa pei o se miti—sa ou matua fiafia ma naunau lava e amata le olaga o se tagata atoatoa. Ae ui i lea, e lei umi ae matou misa ma nai o‘u tei i nai itula talu ona maea ona papatisoina. Ou te manatua le lagona faavaivai ona e lei leva ona ou papatiso ma faamauina ae o lea ua faasalaveia, ae sa ou manatua foi ina ua ou salamo, sa ou lagonaina lava lo’u toe atoatoa. O lea sa ou aoaoina ai i lo’u laitiiti o le Togiola a Iesu Keriso e aumaia le toomaga moomia mai le agasala.

A o faaauau ona ou tuputupu ae i lo‘u malamalama i le talalelei, sa ou aoaoina o le Togiola e le na o se mea e faaaoga i soo se taimi ou te agasala ai. E mafai ona avea le Togiola o se vaega o lo‘u olaga i le taimi o tofotofoga, olioli, lototiga, ma le manuia. Pe a ou tauivi ina ia lagona le taliaina e a’u uo, sa ou tatalo i le Tama Faalelagi ma sa ou maua se lagolelei i le iloa sa tauivi le Faaola ma nei lava faalogona e tasi. A lelei se mea sa ou faia, e faateleina lo’u olioli pe a ou mafaufau i le fiafia o le Faaola aua sa ia oo foi i nei lava lagona.

Abby McKeon, Iuta, ISA

Sa Ou Aoao e Faalagolago i le Alii

Mo le tele o tausaga sa ou lagonaina ai le tuuatoatasi ma le tuulafoaiina. Sa ou tauivi ma manaoga lē amiotonu na taitai atu ai au i le agasala, lea na iu lava ina tuu mai ia te au i se taamilosaga o le ta’usalaina ma le maasiasi. O le mea e faafetai ai, o se epikopo alofa na aoao mai ia te au e uiga i le matafaioi o le Togiola a le Faaola e ufita’i ai vaivaiga, tiga, ma faanoanoaga faapea foi ma le agasala. Sa fiafia lo‘u epikopo pe a ou alualu i luma ma faamafanafana ia te au pe a ou se’e.

Sa ou aoaoina o le i ai o se malamalama faale-manatu faavae i le Faaola sa le lava—e tatau ona ou tatalo i le Tama Faalelagi ma salamo ma le mataalia e ala i le Togiola a Iesu Keriso. A o ou faia, sa atili ona ou usiusitai i poloaiga a le Atua ma latalata atili i le Faaola.

A o ou tauivi pea lava ma faaosoosoga, sa ou aoaoina e mafai ona ou faalagolago atoatoa i luga o lo‘u Faaola ma Lana Togiola. A o ou tu i luga o le papa o lo‘u Faaola, e mafai ona malosi lo’u vaivaiga. Faatasi ai ma Paulo ou te mafai ona faapea atu, “O lea ua tele ai lava lo’u fiafia i le mitamita i mea ua ou vaivai ai, ina ia tumau i o’u luga le mana o Keriso. … aua pe a ou vaivai, ona ou malosi ai lea” (2 Korinito 12:9–10).

Iakopo H. Taylor, Idaho, ISA

Ata
Young adult male studying in Bolivia

Sa Ou Oo i se Suiga o le Loto

I le taimi o le aoga maualuga sa le’i matuai i ai lo’u loto i le talalelei. I le misiona sa ou aoaoina malie le uiga moni o le misiona ma sa ou manao ai i le mana ma le alualu i luma e mafai ona aumaia i lo’u olaga pe afai ou te agavaa moni. O le mea mulimuli, le tausalaina ma le faanoanoa mai solitulafono ua mavae na taofia ai au i lalo, ma sa ou manao i le saolotoga—ia mama ma avea ma se meafaigaluega e sili atu ona lelei i le aao o le Alii. Ina ua maea se talanoaga ma le peresitene o la‘u misiona, sa ou alu i le fale e faaalu se taimi e salamo ai.

O le toe foi mai i le fale o se tasi o taimi sili ona faigata o lo’u olaga. Sa amata ona ese lo’u faitauina o tusitusiga paia, malamalama moni i ai ma faaaogaina. E ui sa ou faia mea uma i le “sa‘o”, ae sa ou lagonaina lava se avega tele o le tausalaina. Ona amata lea ona taulai atu a‘u suesuega i a Keriso ma Lana Togiola, e faapefea ona avea o Ia ma lo’u Faaola ma pe mafai faapefea ona togiolaina e Lana Togiola lē i‘u lo’u agaga. I se tasi po a o mafaufau loloto i mea uma na ou aoao mai na suesuega e tumu i le tatalo, sa ou lagonaina le pa‘i mai o le Agaga i lo’u loto, e faamalolo ai lo‘u agaga, ma faamafanafanaina au. Sa ou lagona le saogalemu ma le alofaina, ma sa mou atu lo’u tausalaina.

Ina ua ou faatoa taunuu i le fale, sa ou manatu e na o se suiga lava o le loto sa ou manaomia mo le faagasologa o le salamo. O lenei ua ou iloa ou te manaomia se taimi e salamo ai—e oo mai le suiga i lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o se mea itiiti i le taimi. E manaomia ai taumafaiga faaumiumi e suia ai o tatou loto, manaoga, ma mausa ia avea atili e faapei o Keriso. E le mafai ona tatou faia ni suiga i le 180-tikeri i le taimi lava lea, ae ona o le Togiola, e mafai ai ona tutupu atoatoa.

Ua taofia le igoa, Iuta, ISA

Sa ou Aoao e Faamagalo Atu

Sa i ai se taimi i lo‘u olaga ina ua ou matua lagona le tiga lea na aafia ai le isi vaega uma o lo’u olaga. Sa le mafai ona ou taulai atu i le vasega po o ni meaaoga, na motusia le matou sootaga ma e sa matou potu faatasi, ma sa toetoe ina ou tagi i aso uma. Na sili atu i lo se isi lava mea, sa matua faigata ia te au ona faamagalo le tagata sa afua ai ona ou tiga i le taimi muamua—ma atili ai ona ou ita ona sa faigata ona ou faamagalo atu.

Mulimuli ane, sa ou filifili ai ua uma lo’u faanoanoa ma le ita. Ou te lei toe manao e tauaveina lena avega. Sa ou aioi atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani mai ia ou faamagalo atu. Ae ou te lei iloaina, sa mafai ona ou onosaia le tiga. E lei mavae atu, ae sa mafai ona ou onosaia. O lenei aafiaga sa ou aoao ai o le Togiola a le Faaola e le na ona faataga ai i tatou e salamo; ae e fesoasoani ai foi ia tatou malolo. Ina ua ou faalatalata atu i le Tama Faalelagi ma la‘u avega, i le lotomaualalo ma se loto faamaoni, sa Ia fesoasoani mai ia te au e tauaveina le tiga, manu’a, tiga, ma le lototiga sa ou tauaveina.

Dani Lauricella, Kalefonia, ISA

Sa ou Lagonaina le Faamoemoe mo le Lumanai

Ina ua tetea o‘u matua, sa ou lagonaina ua uma lo’u faamoemoeo le i ai o se aiga e faavavau. O se taimi sili ona faigata i lo‘u olaga. Ae peitai, e ui lava ina sa le faigofie ona ou iloa, o tofotofoga e aumaia faamanuiaga o le mavaaia i lo‘u aiga. O le tasi, na papatisoina lou tina!

Sa mafai ai ona ou iloa lelei lo‘u Faaola. Ina ia faagalo lo‘u faanoanoa, sa ou filifili e asiasi i se uso o tina i Peru, lea sa ou feiloai i se uo fou sa matuai faamalosia ai a’u. O lena uo ma e masani ona suesueina faatasi ia tusitusiga paia ma i se tasi taimi faapitoa a o matou talanoaina mataupu o le talalelei, sa ou lagonaina le alofa o lo‘u Faaola mo au ua matua malosi lava. O le lagona na pei lava o le siufofoga o lo‘u Faaola o ta’u mai ia te au, “sa ou i ai pea lava faatasi ma outou; ae sa le mafai ona e iloa.”

Ua ou iloa nei e finagalo lo tatou Faaola e fesoasoani ia i tatou ma e i ai lava o Ia faatasi ma i tatou e le aunoa. O nisi taimi tatou te faatagaina lo tatou faanoanoa e maualuga atu nai lo lo tatou faatuatua ma tatou te mafaufau ai ua Ia faagalo i tatou, ae o le mea moni lava, o Lana Togiola e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi uma.

Liliane Soares Moreira, Bahia, Pasila

O Lana Togiola Atoatoa

Sa masani ona ou talitonu

Sa i ai se pu

I le Togiola a Keriso—

Ina Ia mafai ona faaolaina tagata uma—

Sei vagana ai au.

Ae sa ou sese.

E le tasi se pu,

Ae e fitu.

E lua pu i

Ona Lima

Lea sa latou tutui ai o Ia

I se satauro

I le poloaiga a i latou

Ia maliu

E laveai,

E lua pu i

Ona tapulima

Lea sa latou faamautinoa ai

O le mamafa o Lona tino

O le a le mafai ai

E Ona lima

Ona masae

A o lei maea Lona

Faasalaga,

E lua pu i

Ona vae

Sa Ia Tu Ai

O se molimau i tagata uma

I le alofa mausali o le Atua

Mo tagata taitasi

O Ana fanau,

Ma se pu e tasi i

Lona itu

Lea sa latou tu‘ia ai o Ia

Ia faamaonia ai Lana galuega

Sa faia lenei mea.

E fitu.

Atoatoa.

E fitu pu atoatoa

I le na o le toatasi o le lalolagi

O Se Tagata Atoatoa.

O Le Togiola e atoatoa

E fonofono ai pupu i o tatou olaga.

O ona pupu ua fai ai i tatou ia

Atoatoa.

Sa ou sese.

O loo i ai se

Atoaga

I le Togiola a Keriso

Mo au

I Mea uma.

Kasey Hammer, Iuta, ISA

Ata
A young adult woman sitting at a table doing homework.

Sa ou Maua le Mafanafana i Lona Toetu

Ina ua 23 o’u tausaga, sa maliu lo‘u tinamatua. E ui ina sa ola o ia i se olaga matagofie, ae sa fai lava si ona talavou, ma sa vave ona oo mai lona maliu nai lo le mea sa mafaufauina Sa ou iloa e toatele sa sili atu ona latou misia nai lo a’u, ma sa filemu lo’u tinamatua, ae sa ou lagonaina lava le tiga i le iloa ai ou te le toe vaai lava ia te ia i lenei olaga.

Peitai, e ala mai i lenei faanoanoaga, sa ou lagonaina le aapa mai o le Tama Faalelagi ma le Faaola ia te au. Sa aumaia e faiaoga asiasi ma uo agalelei ni faamatalaga matagofie, ma tu mai se tuaoi pele i le fale o lo‘u aiga ma se tusi sa ia fai mai sa musuia o ia e faatau mai mo i matou. O le tusi o loo i ai i upusii mai aposetolo ma perofeta i le ata o le faaolataga ma le moni o le olaga i talaatu o le oti.

A o ma faitau leotele faatasi ma lo’u uso i upu a perofeta i lena afiafi, sa ou lagonaina le filemu matagofie i lo’u loto. Sa ou iloa ai ona o le Togiola a Iesu Keriso, e mafai e i tatou uma lava ona faamamaina ma mafai ona nonofo faatasi ma Ia i le isi olaga. Sa ou iloaina faapea “ua aumai e ia le toetutu o e ua oti” ma o mea uma—ma tagata—o le a toefuatai mai i lo latou tulaga e tatau ai (Alema 40:3; tagai foi i le Alema 41:2). Sa ou iloa ona o le Togiola, o tagata uma o lo‘u aiga, e aofia ai i latou o e ua maliliu, e mafai ona faatasia e faavavau, ma o le a ou faafetai e faavavau ona o lena mea.

Amanda Seeley, Iuta, ISA