2015
O Le Malumalu ma le Faatulagaga Masani o le Faaipoipoga
Setema 2015


O Le Malumalu ma le Faatulagaga Masani o leFaaipoipoga

O le lona lua o tusiga e lua na saunia e Elder Hafen lea e fesoasoani i le faamanatuina o le 20 tausaga o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” Sa faasalalauina le uluai tusiga i le lomiga o Aokuso 2015 o le Liahona.

Mai se lauga o le, “Faaipoipoga, Tulafono o le Aiga, ma o le Malumalu,” na tuuina mai i le J. Reuben Clark Law Society Annual Fireside i Salt Lake City on Jan. 31, 2014.

O le malumalu o le faapona e fusia faatasi ai le lagi ma le lalolagi.

Ata
IMG_0792 maos bouquet.jpg

Agavale: ata na pueina e Gustavo Hartel; taumatau: ata o le Malumalu o Columbia River Washington na pueina e Russ May

Pe a i ai se aganuu e faafememea‘iina i tatou i le uiga o le faaipoipoga, e ono mafai ona vave faavaivaia ai i tatou. Ae o loo i ai le faamoemoe. E mafai ona fesoasoani ia i tatou le mamanu e faavavau o le malumalu e faatoilalo ai le vevesi o ona po nei.

O taimi uma lava tatou te o i le malumalu, e toe aoaoina lava i tatou e sauniga i le faatulagaga masani o le atulaulau, e aofia ai le faatulagaga masani o le faaipoipoga. E pei o tautai anamua o e, tatou te vaavaai atu i le lagi ina ia maua lo tatou faasinomaga—ma tatou te faia lena mea e ala i le malumalu. Na tusia e le sikola o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Hugh Nibley:

“E fausia le malumalu ina ia avea ma sui o le mataupu faavae o le faatulagaina o le atulaulau. O le aoga e aoao ai tagata e uiga i nei mea. …

“… O le malumalu i le lalolagi [o] i le ogatotonu o mea uma lava,… e faataamilomilo ai faatinoga uma faalelagi, o le faapona e fusia faatasi ai le lagi ma le lalolagi.”1

O lea la, o le malumalu ua i ai le mana e tusi ai tulafono faaletino masani a le Atua o le faaipoipoga ma le olaga faaleaiga i o tatou loto.

O Le Faaipoipoga a Atamu ma Eva

Tatou te muamua ona aoao i aoaoga a le malumalu e uiga i le faaipoipoga i le tala ia Atamu ma Eva—o le uluai o le tala a le malumalu. Sa fesili mai se uo ia te au, “Afai o Keriso e i le totonugalemu o le talalelei ma le malumalu, aisea la e le o aoao mai ai i le faaeega paia i le malumalu le tala e uiga i le soifuaga o Keriso? A o a nei mea uma e uiga ia Atamu ma Eva?”

Ua ou lagona ai o le soifuaga o Keriso o le tala i le tuuina mai o le Togiola. O le tala a Atamu ma Eva o le tala i le mauaina o le Togiola, i le lotolotoi o tetee taufaafefe i nisi taimi o le olaga faaletino.

O Atamu ma Eva o uluai tagata ia na taliaina le Togiola a Iesu Keriso. O i laua foi o uluai matua na iloa le alofa e aumaia e se tamaitiiti fou, le osigataulaga o le loto i la tausiga o se tamaitiiti, ma le tiga o le matamata atu i le fanau e faaaoga ma le le poto a latou faitalia.

Na toe tuu mai e le Tama Liae le matalalaga faaaoaoga faavae ia malamalama ai i lo latou aafiaga–ma tatou foi. Ua ia faamatala mai faapea a na le ’aia e Atamu ma Eva le fua o le laau e iloa ai, semanu “e tumau pea o ia [i laua] i le faatoaga o Etena. …

“Ma ua le maua e i laua ni fanau; o le mea lea semanu e tumau pea i laua i le tulaga o le le sala, e aunoa ma se olioli, ona sa laua le iloa se pagatia; la te le faia se mea lelei, ona sa laua le iloa le agasala. …

“Na pa’ū Atamu ina ia i ai tagata; ma ua i ai tagata, ina ia latou maua le olioli” (2 Nifae 2:22–23, 25).

O lea la, i se tulaga uiga ese, o le agasala, faanoanoa, ma le fanau ua fesoasoani e fausia le matalalaga mo le aoaoina o le uiga o le olioli—o se faagasologa ua mafai ona maua ona o le Togiola a Iesu Keriso.

Ona o le Togiola, ua mafai ai ona tatou aoaoina mai o tatou aafiaga e aunoa ma le tausalaina. Ma o le mauaina o le Togiola, pei o Atamu ma Eva, e le na o se aoaoga faavae e uiga i le tapeeseina o faailoga uli; ae o le aoaoga faavae autu e mafai ai ona atiina ae le tagata. O lea la, o le taulaga a Keriso sa le na ona toe faafoi atu ai o i laua i se Etena o le ta’umamaina. O le a avea lena o se tala e leai se auivi ma e le o agai i luma le tagata o le tala. Nai lo lena, sa la tuua le faatoaga a o pipii atu le tasi i le isi ma agai i luma, faatasi, i le lalolagi lea ua tatou nonofo ai nei.

O le uluai tala a le malumalu e fai lava si iloa lelei o le tala o se ulugalii ua faaipoipo, o loo fesoasoani le tasi i le isi e fetaiai ma tetee faifai pea o le olaga. Mo na o le feagai ai ma lena tetee, o nisi taimi na mafai ona la aoaoina ai e malamalama i le olioli moni.

Sei o tatou mafaufau i ni aafiaga se lua mai le tala ia Atamu ma Eva e uiga i lo tatou malamalama i le faaipoipoga. Muamua o le vaaiga lelei a le Toefuataiga e uiga i le Pau. Ua tatou iloa e Atamu ma Eva sa filifili ma le atamai i le faatoaga ona sa na o lenei olaga e mafai ona maua ai le poto masani na manaomia e faataunuu ai le fuafuaga a le Atua mo i latou—ma mo i tatou. I se faatusatusaga, o loo aoao e Kerisiano masani faapea o le filifiliga a Eva o se measese matautia, ua aumaia ai le toasa o le Atua i tagata uma. O loo aoao pea lava e nisi ekalesia Kerisiano faapea, talu ai o tamaitai o afafine o le vale o Eva, o lea e tatau ai i ava ona faalagolago i a latou tane.

O le tali tetee malosi atu i lenei manatu, o le toatele o tagata i le taimi nei o le a faapea mai e tatau i se ava ona tutoatasi mai lana tane. Ma, ina ia le faaituau, latou te faaopoopo mai ai, e tatau foi i se tane ona tutoatasi mai lana ava. Ae a tutoatasi uma taitoalua mai le tasi ma leisi, ona latou taliaina lea o “tautinoga e le noatia” o aso nei, ma tuua ai e tagata a latou faaipoipoga ma ua uma le malie—po o le pe a amata le faalavelave.

O le fea e sa‘o: faalagolago po o le tutoatasi? E lei se mea e sa’o. O le talalelei toefuataiina—e le pei o isi Kerisiano uma—o loo aoao atu o le filifiliga a Eva ma Atamu i le faatoaga e le o se measese po o se mea na tupu faafuasei; ae, o se vaega maoti, ma viia, o le ata o le faaolataga. O le mea lea, ua vaai atu ai le Toefuataiga ia Eva—ma tamaitai uma–o ni tagata tamalii e tutusa lelei lava ma alii.

O lea la, e le o faalagolago Eva ia Atamu; e le tutoatasi foi o ia mai ia te ia. Nai lo lena, o Atamu ma Eva e felagolagomai o le tasi ma le isi. O i la’ua o se “paaga tutusa” o e “fesoasoani le tasi i le isi” i mea uma la te faia.2

O le aumaia o se Loto Momomo i le Fatafaitaulaga

Ata
Adam (Old Testament prophet) and his wife Eve kneeling at an altar constructed of stones.

Atamu ma Eve o Loo Tootutuli i se Fatafaitaulaga, saunia e Del Parson; ata na tusia e Jerry L. Garns

Lona lua, ina ua tuua e Atamu ma Eva le faatoaga, sa faatonuina i la’ua e fau se fatafaitaulaga e osi atu ai taulaga i manu. Ina ua uma aso e tele sa fesili se agelu ia Atamu pe aisea ua ia osi atu ai taulaga. Sa ia tali mai, “Ou te le iloa, ae ua poloaiina ai au e le Alii.” Ona fai atu lea o le agelu ia te ia, “O se faatusa lenei o le taulaga a le Toatasi Na Fanaua” (Mose 5:6–7).

O lea la, o manu na ositaulagaina e Atamu ma Eva sa faasino atu i le taulaga togiola a le Tama i le lumanai o Lona Alo. Ona aoao atu lea o i laua e le agelu faapea, o le taulaga a Keriso ma le ata o le faaolataga o le a aumaia ai le uiga ma le faamoemoega o faafeagai uma—e moni, i o latou aafiaga uma faaletino.

O nisi o i tatou o i le malumalu i le taimi nei i le ala na uluai osia ai e Atamu ma Eva ia taulaga—ona ua poloaiina ai i tatou, e aunoa ma le iloa pe aisea. O le na o le usitai e sili mamao atu lena i lo le le faatinoina o sauniga. Ae, atonu ai na finagalo le Alii, o le na auina mai le agelu, ia la iloaina le mafuaaga–ma ou te talitonu e finagalo o Ia ia i tatou ia iloa le mafuaaga.

O sauniga foi o le malumalu i le taimi nei “o se faatusa … o le Toatasi Na Fanaua”? Mafaufau i auala e avea ai le fatafaitaulaga e faapei o le fatafaitaulaga a Atamu ma Eva, o fatafaitaulaga o le tatalo, ositaulaga, ma feagaiga. Mafaufau i vaega o le ositaulaga e ala i feagaiga uma o le faaeega paia.

Talu mai le taimi na faamaea ai e Keriso Lana misiona togiola, ua tatou le toe ofoina atu ni taulaga i manu, ae ua tatou osifeagaiga e ositaulaga. E faapefea? Na aoao atu e Keriso ia sa Nifae, “Ia outou osi mai mo se taulaga ia te au le loto momomo ma le agaga salamo” (3 Nifae 9:20; tagai foi i le 2 Nifae 2:7).

O taulaga i manu sa faatusa i le taulaga a le Tama o le Alo, ae o le taulaga o se loto momomo ma le agaga salamo e faatusa i le taulagaina e le Alo o Ia lava. Na tusia e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea “Na maliu Iesu i le loto momomo.”3 I se faatusa, tatou te ofoina atu nei i tatou lava—o tatou lava loto momomo—e fai ma taulaga a le tagata lava ia.4 Na saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O le taulaga moni, faaletagata lava ia, e le o se tuuina atu o se manu i luga o le fatafaitaulaga. Nai lo lena, o se naunautaiga e tuu atu le manu o loo i totonu o i tatou i luga o le fatafaitaulaga ina ia faamuina ai!5

A o avea talu ai nei o le Peresitene o le Malumalu o St. George Utah, sa ou aga atu e faamau se ulugalii talavou. A o ou valaaulia i laua i le fata faitaulaga ma sa aumai e le alii faaipoipo lana manamea i lona lima, ma sa ou iloaina o le a aga atu i la’ua e tuu i lua o lena fatafaitaulaga e osi ai taulaga o la’ua loto momomo ma agaga salamo—o se ofoina atu o i laua lava ma le le manatu faapito o le tasi i le isi ma le Atua o se faataitaiga o le taulaga na faia e Keriso mo i la’ua. Ma o le a le faamoemoega? Ina ia ositaulaga ai le tasi mo le isi i le olaga atoa—o lona uiga, taumafai e ola e pei ona sa Ia faia—ina ia mafai ai ona avea atili i la’ua e faapei o Ia.

O le ola ai faapena i aso uma, o le a tofu latalata atili ai i la’ua i le Atua, lea foi o le a aumaia faalatalata atu ai le tasi i le isi. O lea la, o le ola ai i feagaiga o le sauniga o le faamauga o le a faapaia ai e le gata i la la’ua faaipoipoga ae faapea foi o la’ua loto ma o la’ua lava olaga.

O lenei malamalama i faaipoipoga e matua ese lava ma e mamana foi mai le vaaiga o loo mafuli i ai i le faaipoipoga i le taimi nei. I Lana faataoto i le leoleo mamoe lelei, na faamatalaina ai e Iesu se auauna—o se tasi e totogi e vaaia mamoe. Pe a oo mai le luko, sa Ia fai mai, “ona tuua lea [e le auauna] ia mamoe ae sola.” Aisea e sola ai le auauna? Aua e le o ni ana mamoe. I se faatusatusaga, na fetalai mai Iesu e uiga ia te Ia lava, “O a‘u o le leoleo mamoe lelei. … Ou te tuuina atu foi lou ola e sui a’i mamoe.” (Tagai Ioane 10:11–15.)

E toatele tagata e mafaufau i le taimi nei o le faaipoipoga o se faatulagaga faasamasamanoa i le va o auauna e toalua. A lagona e se auauna ua faamata’uina e ni luko o faafitauli, e na o le sola ese lava. Aisea o le a le tuuina ai e le auauna le tulaga toafimalie poo le faigofie po o le ola i se tulaga lamatia?

Ae a tatou ofo atu i a tatou faaipoipoga se loto momomo ma se agaga salamo e faapei o le Leoleo Mamoe Lelei, ua tatou folafola atu e ofoina atu o tatou ola mo le mamoe o la tatou feagaiga, se aso po o se itula i se taimi. O lenei faagasologa ua valaaulia ai i tatou e tauave ma le le faalogologo tiga i luga o i tatou lava ia mafatiaga ma le olioli o a tatou soa ma fanau, faataitai i a tatou lava auala faatapulaa le ala na tauaveina ai e le Faaola i Ona lava luga o tatou mafatiaga.

“Ia e puapuaga i ona puapuagatia uma” (MF&F 30:6), sa fetalai atu ai le Alii ia Peter Uitimera e uiga i lana soa faamisiona o Oliva Kaotui. Sa ta‘ua foi e Isaia lena lava fuaitau e faamatalaina ai Keriso ma i latou na Ia togiolaina: “Sa puapuaga o ia i o latou puapuagatia uma,… ma sa ia… tauave ai i latou i aso uma anamua” (Isaia 63; tagai foi MF&F 133:53).

Sa ta’u mai e se tagata galue i le malumalu, o lona toalua sa maliu ina ua tele tausaga o mafatia i se ma‘i sa faavaivaia ai, “Sa ou manatu sa ou iloa le mea e igoa o le alofa—ua silia ma le 50 tausaga o fiafia faatasi. Ae na o le taumafai e tausia o ia i nai tausaga ua mavae atu nei, na ou iloa ai le mea moni e igoa o le alofa.”

O lona tauaveina foi o mafatiaga o lona toalua, na iloa ai e lea alii le vaipuna loloto o le mutimuti alofa i lona loto lea o le a le iloa lava e se auauna. O le faaputuga o ia mea, e maua mai ai le faagasologa paia o le avea e faapei o le Leoleo Mamoe Lelei—e ala i le ola ai ma le tuuina atu e faapei ona Ia faia. E le o se mea faafuaveta, o lena ituaiga o ola e manavaina mai ai le malosiaga e le masuia i naunauga faaagafesootai o la tatou aganuu.

Faaipoipoga ma le Olioli Moni

Ata
Elderly couple embracing. Shot in Ecuador.

Sa fesili mai talu ai nei se uo, “O le a le latalata i le atoatoa e tatau ona tatou ola ai, ina ia maua ai folafolaga faaeaina o se faamauga i le malumalu?” O tane ma ava ua masani lelei, ae maise lava o i latou o e saili mo faamanuiaga e faavavau, o nisi aso e mafai ona latou manatunatu ma le faamaoni pe o latou ola latalata ea i le atoatoa—ae pe o ola faapena o latou taitoalua.

Ou te fiafia i le tali na tuuina mai i upu faatofa a Moronae: “Afai tou te faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma alolofa i le Atua ma o outou manatu atoa, ona lava lea o lona tunoa mo outou, ma … e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso” (Moronae 10:32; faaopoopo le faamamafa). O se tasi o auala e aveesea i tatou lava mai le amioletonu, o le faalatalata atu i le malumalu, ona o ona sauniga e faaalia mai ai “le mana o le faale-atua” (MF&F 84:20; faaopoopo le faamamafa). E le gata i lea o le alofa i le “Atua ma o [tatou] loto atoa” o lona uiga o le alofa i le mea e gata ai lo tatou lava gafatia faaletagata, ae le o se fua aotele ma le le mafuatiaina o le atoatoa.

A tatou faafitia i tatou lava mai le amioletonu ma alolofa faamaoni i le Atua i le atoatoa tatou te mafaia, e mafai e le alofa tunoa atoatoa o Keriso ona faaatoa le faagasologa o le faaatoatoaina o i tatou. Ua fautua mai ai se tusi o le Au Peresitene Sili sa tusia i le 1902 le taulaga atoa a Keriso pe a tuufaatasi ma la tatou lava taulaga atoa o le a foliga mai faapea: “A uma ona tau i le tulaga faaatoatoaina o le olaga, o le a le toe i ai i tagata se isi manao nai lo le ola e tusa ai ma le [amiotonu], e aofia ai ma le mea ua soofaatasi ai i laua o se tane ma se ava. … O i latou o e mauaina le toetu muamua po o le selesitila e tatau ona mama ma paia, ma o le a atoatoa foi i latou i le tino. … O alii ma tamaitai e oo atu i lenei tulaga lē mafaamatalaina o le ola o le a matagofie e pei o agelu o loo siomia ai le nofoalii o le Atua;… aua ua uma ona faatoilaloina vaivaiga o le tino ma ua faagalo; ma [o le a] tusa ai i la’ua uma ma le tulafono lea e tuufaatasia ai i la’ua.”6

Sa faaipoipo se tamaitai ou te iloa pe tusa o le 50 tausaga talu ai i le malumalu. Ina ua toatele se la fanau ma lona toalua, o le olaga sousou o lana tane na iu ai ina tete’a ma tape ai le igoa o lana tane mai le Ekalesia. Ona ia lafoai lea o lona tulaga o se tagata o le Ekalesia ae filifili se isi auala matuituia. Mulimuli ane sa maliu lona toalua muamua. Sa ou feiloai ia te ia ina ua aumai o ia e lana tama teine i lo’u ofisa e fia iloa ai pe mata e toe foi mai lona tina i le malumalu.

Ina ua maea se talanoaga toafilemu e uiga i le auala e mafai ona tatou aoao ai mai aafiaga e aunoa ma le tausalaina ai, sa ma talanoaina le faagasologa o le salamo, papatisoina, ma le toefuataiga o faamanuiaga o le malumalu. Ona ou fai atu lea ia te ia o le sauniga o le toefuataiga o le a toefuatai mai ai foi lana faamauga i le malumalu. Pe na saunia o ia mo lena mea?

Na muamua tautala mai le afafine. “E i ai lo’u faaletonu faalemafaufau,” na ia fai mai ai. “O la’u tama tama e faaletonu foi le mafaufau. E tele naua mea ua tatou iloa e uiga i lena faaletonu nai lo le mea ua tatou masani ai, tatou te inu foi fualaau e fesoasoani ai. O le toe tepa i tua, ou te talitonu o lo‘u tama foi e faaletonu lona mafaufau, ma atonu o le mea lena sa tosinaina ai le tele o mea faigata i le olaga o lo matou aiga. Ou te le faamasinoina nei o ia.”

Sa tali lemu mai le tina, “Afai e mafai moni lava ona ou toe foi atu i le malmalu i se aso, o le a ou saunia mo lo’u faamauga ina ia toefuatai mai.”

A o ou vaavaai atu a o la savavali atu i le alasavali, sa ou iloaina ai o le malumalu ma le mana o faamauga a Elia o punavai ia o le toefaaleleia, e le gata ina liliu atu ai loto o le fanau ma matua o le tasi i le isi, ae e faaliliu atu ai foi loto o ava i tane o le tasi i le isi. Mulimuli ane, sa ou maua ai se tala na toe papatisoina le tina.

Ou te molimau atu o le faatulagaga o le faaipoipoga na tuu atu e le Atua ia Atamu ma Eva e taua po o le a lava le mea e tatau ona faia ai—ia maua ai, e fausia ai, ma tausisia i o tatou olaga. Ou te molimau atu foi o tane ma ava o e taumafai e ola faapei o le Leoleo Mamoe Lelei, o le a iloaina, ma o le a tuu atu e le tasi i le isi, se olaga e sili ona tamaoaiga i le olioli moni.

Faamatalaga

  1. Hugh Nibley, Eloquent Witness: Nibley on Himself, Others, and the Temple, in The Collected Works of Hugh Nibley, 19 vols. (2008), 17:312, 313; tagai foi Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), “Meanings and Functions of Temples,” 4:1458–59.

  2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  3. James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 669.

  4. “Ma sa faapotopoto i se nofoaga e tasi … se vaega le mafaitaulia o agaga o e amiotonu, o e na faamaoni i le molimau ia Iesu a o soifua i latou i la le tino; Ma o e na ositaulaga i le faatusa o le taulaga tele a le Alo o le Atua, ma sa mafatia i puapuaga i le suafa o lo latou Togiola” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:12–13).

  5. Neal A. Maxwell, “Deny Yourselves of All Ungodliness,” Ensign, May 1995, 68; faaopoopo le faamamafa.

  6. Iosefa F. Samita, John R. Winder, ma Anthon H. Lund tusi ia Christine Eggleston, Ian. 28, 1902, LDS Church History Library.