2010–2019
Ambasada blong Jos
Oktoba 2016


Ambasada blong Jos

Mifala i stap askem yufala, olsem ol hom tija, blong stap olsem ol ambasada blong God long ol pikinini blong Hem, blong lavem mo kea mo prea from ol pipol we oli givim blong yufala i lukaot long olgeta.

I no longtaem i pas, i gat wan singgel sista, we bae mi singaotem hem Moli, i kambak long haos blong hem mo faenem 5 sentimeta wota we i kavremap andagraon floa blong haos blong hem. Kwiktaem hem i luksave se ol neiba blong hem, we oli serem paep blong doti wota, oli mas wasem plante klos mo swim long dei ia from ol wota ia, oli doti wota.

Nao Moli i ringim wan fren blong i kam mo help, mo tufala i stap blong karemaot mo mopem floa. Stret long taem ia, bel long doa i ring. Fren i singaot: “!Hem i ol hom tija blong yu!”

Moli i laf. Hem i talem se: “Hem i las dei blong manis, be mi save talem se i no ol hom tija blong mi.”

I drae leg, traoses i wetwet, i fasem hea antap long kaliko, mo wetem naes plastik hanglav, Moli i go openem doa. Be fes blong hem i no semmak long tufala ia we i stanap long fored blong ae blong hem. “Hem i ol hom tija blong hem!”

“Bae yu save kilim mi nomo wetem pam blong toelet! hem i talem afta. “!Hemia i wan hom tijing merikel—kaen ia we ol Brata oli stap tokbaot long jeneral konfrens ia!” Hem i gohed: “Nao mi stap traem blong disaed se bae mi kisim tufala o givim mop long tufala, be tufala i girap talem se: ‘Moli, sore tumas. Yu bisi tumas. Bae mitufala i no spolem yu, bae mitufala i kam wan nara taem.’ Nao tufala i go.”

“?Huia tufala?” fren blong hem we i stap long rum daon i singaot i kam.

“Mi bin wantem talem se: ‘I no olgeta Trifala Man blong Nifae’” Moli i talem, “Be mi holemtaet mi mo kwaet nomo mi talem: ‘hem i ol hom tija blong mi, be tufala i filim se i no wan stret taem blong serem mesej blong tufala.’”1

Ol brata, bae yumi lukluk smol long prishud diuti we oli tokbaot se hem i “fas tul blong Jos blong helpem” wanwan man, woman mo famli.2 Oli katemdaon wan bigfala dakbus blong mekem pepa blong oganaesem mo oganaesem bakegen hemia. Oli givim wan taosen toktok blong traem leftemap tingting from. Yes, mo i no gat wan aktiviti moa olsem hom tijing we i save mekem man i sem from. Be yet, yumi traehad yet blong kasem wanem i wan gudfala wok folem komanmen blong Lod i “blong lukaotem jos oltaem”3 tru long strong prishud hom tijing.

Pat blong jalenj we yumi stap fesem i ples we Jos i stap stanap long hem we i jenis oltaem. Yumi save se wetem membasip blong yumi we i go ova long 30,000 wod mo branj, we oli stap long 188 nesen mo teritri, hem i wan jalenj we i moa strong blong visitim ol hom blong ol brata mo sista blong yumi naoia bitim long stat blong Jos, taem we neiba i tijim neiba nomo long wanem oli singaotem wan “grup tijing.”

Antap long hemia, long plante yunit blong Jos, i gat wan smol namba blong ol prishud man nomo we oli stap blong mekem hom tijing, mekem se olgeta we oli save givim seves oli gat 18 o 20 famli—o moa blong kea long olgeta. I gat problem tu blong longfala ples blong travel long hem, bas fea we i sas, no gat inaf transpot, mo fasin we man i mas wok longfala dei mo wik. Ademap long hemia ol kastom tabu blong no save visit sapos yu no gat invitesen, mo ol sefti poen we i stap naoia long plante ples long wol—nao yumi stat blong luk se problem ia i bigwan tumas.

Ol brata. Long ol situesen we oli gud moa long wol, long ples we i save hapen, blong visitim wanwan hom long wan taem long wan manis, i wanem we Jos i wantem tumas. Be taem yumi luksave se long plante ples raon long wol blong kasem gol ia i no posibol, mo yumi stap mekem ol brata oli filim se oli no stap mekem wok taem yumi askem olgeta blong mekem wan samting we long ril laef i no save hapen, nao Fas Presidensi i bin raet i go long ol prishud lida blong Jos long Disemba 2001 mo givim advaes ia we i help mo gat insperesen. Oli raet olsem: “I gat sam ples insaed long Jos, we blong mekem hom tijing evri manis i no posibol from i no gat inaf namba blong ol aktiv prishud brata, mo sam moa jalenj. Yumi tokbaot sam long olgeta; “taem ol situesen oli strong olsem, ol lida oli mas traehad blong yusum gud risos we oli gat blong lukaot ova ol memba blong mekem olgeta oli kam strong moa.”4

Ol brata. Sapos long wod o branj blong mi, mi fesem kaen had situesen ia, bae Aronik Prishud kompanion blong mi mo mi, bae i yusum advaes blong Fas Presidensi (we i wan polisi blong hanbuk) long wei ia: Faswan, nomata hamas manis bae i tekem blong komplitim, bae mifala i folem tok blong skripja blong “visitim haos blong wanwan memba,”5 mo stanemap wan taemtebol we bae i mekem mifala i go long ol hom ia folem wan kalenda we i posibol mo i wok stret. Insaed long taemtebol ia, bae mifala i givim fas ples folem taem blong mifala long olgeta we oli nidim mifala moa—ol investigeta we ol misinari oli stap tijim, ol niu konvet, olgeta we oli sik, olgeta we oli stap olgetawan, ol lesaktiv, ol singgel papa o mama wetem ol pikinini long haos, mo ol narawan.

Taem bae mifala i wok tru long ol taemtebol blong visit evri hom, we bae i tekem sam manis blong finisim, bae mifala i mekem ol nara kaen kontak wetem ol wanwan man, woman, mo famli long list tru long ol nara wei we Lod i givim. Yes, bae yumi lukaotem ol famli ia long Jos, mo olsem we skripja i talem, bae yumi “storian wetem wanwan long yumi long saed blong gudlaef blong ol sol.”6 Antap long hemia, bae yumi ring long fon, sendem ol imel, mo ol teks mesej, o sendem wan griting tru long wan kaen sosol media we yumi gat. Blong help blong lukluk long ol spesel nid, bae yumi save sendem wan skripja o toktok blong jeneral konfrens, o wan Momon Mesej aot long ol tul long LDS. Org. Long toktok blong Fas Presidensi, bae yumi mekem evri bes folem situesen we yumi stap long hem wetem ol tul we yumi gat.

Ol Brata. Singaot we mi mekem i kam long yufala tedei, i blong yufala i leftemap visen blong yufala long hom tijing. Plis, long sam niu mo moa gud wei, luk yufala olsem ol ambasada blong Masta long ol pikinini blong Hem. Hemia i minim blong lego kastom we i olsem loa blong Moses, blong mekem hom tijing bifo en blong manis, we yufala i stap hariap long hem, mo livim wan mesej blong magasin blong Jos we famli ia i ridim finis. Mifala i stap hop se bae yufala i stanemap wan fasin blong gospel wari from ol memba, we yufala i lukaotem mo kea long wanwan long yufala wetem lav mo sore, stap lukluk long ol nid long spirit mo wol ia, long eni wei we i save helpem man.

Long saed blong wanem yu save “kaontem” olsem wan hom tijing, !evri gud samting yu “kaontem,” mo yu sendem ripot i go! Yes, ripot we i moa impoten i olsem wanem yu bin blesem mo kea long olgeta we yu gat wok blong lukaotem olgeta, mo hemia i no folem nating kalenda o ples we man i stap long hem. Wanem mi impoten moa i blong yu lavem ol pipol blong yu, mo yu stap mekem komanmen ia blong “lukaotem Jos oltaem.”7

Long 30 Mei long las yia, fren blong mi, Troe Rasel i rives long trak blong hem sloslo, i stap kamaot long garaj blong hem, i stap rere blong go givim sam samting long lokol Deseret Indastri. Hem i filim se wil blong trak blong hem i rol ova long wan samting. Hem i ting se wan samting i foldaon long trak; nao i kamaot mo faenem gudfala boe blong hem blong naen yia, Austen i slip, fes i go daon, long rod. Ol singsingaot, prishud blesing, paramedik tim, mo hospital nes oli no save mekem wan samting. Austen i go finis.

Hem i no save slip; hem i no save faenem pis. I no gat man i save mekem Troe i harem gud. Hem i talem se i moa bitim wanem hem i save tekem mo hem i no save gohed nomo. Be long bigfala trabol taem ia, i gat trifala paoa oli kam help.

Faswan, i lav mo gudfala spirit blong Papa we i stap long Heven, we tru long Tabu Spirit i leftemap tingting blong Troe, i tijim hem, i lavem hem, mo i talem slo long hem se God i save evri samting long saed blong lusum wan naes mo stret Pikinini. Sekenwan, i waef blong hem, Didra, we i holem Troe long han blong hem, mo i lavem hem mo i talem long hem se hem tu i lusum wan boe, mo hem i gat strong tingting blong no lusum hasban blong hem tu. Nambatri, long stori ia i Jon Maning, hom tija supa gud.

Mi rili no save hamas taem long dei Jon mo junia kompanion blong hem oli bin mekem ol visit i go long hom blong ol Rasel, o wanem mesej tufala i givim, o olsem wanem oli ripotem eksperiens blong olgeta. Wanem mi save se, long las springtaem, Brata Maning i go daon mo pikimap Troe Rasel mo mekem hem i girap, i kamaot long trabol blong aksiden ia, semmak olsem we bae i karem smol Austen ia. Olsem hom tija, gadman, o brata long gospel we hem i mas stap, Jon i tekova long prishud kea blong lukaot long Troe Rasel. Hem i stat i talem: “Troe, Austen i wantem yu blong yu girap bakegen—mo go plei basketbol—mo bae mi kam evri moning long kwota pas faef. Yu rere blong bae mi no kam blong wekemap yu—mo mi save se Didra bae i no wantem mi blong mekem hemia tu.”

“Mi no wantem go” Troe i talem afta, “from se mi stap tekem Austen i go wetem mi long ol moning mo mi save se ol memori ia bae oli soa. Be Jon i strong, mekem se mi go. Stat long fas dei ia, mitufala i toktok—o mi nao mi toktok—mo Jon i lisin. Mi toktok long ful rod ia i go long Jos, mo afta, ful rod i gobak long haos. Samtaem, mi stap toktok taem mitufala i pak long paking mo luk san i girap long Las Vegas. Fastaem, i bin had, be wetem taem, mi luksave se mi karembak paoa blong mi tru long wan slo 1.88 mita Jos balong pleya, we i gat wan fani wei blong sutum balong, be i lavem mi mo lisin gud long mi kasem we san i girap bakegen long laef blong mi.”8

Ol brata blong mi blong tabu prishud. Taem yumi tokbaot hom tijing, o lukaot mo kea, o prishud seves blong yuwan—singaot olsem wanem yu wantem—hemia nao yumi stap tokbaot. Mifala i stap askem yufala olsem ol hom tija blong stap olsem ol ambasada blong God long ol pikinini blong Hem, blong lavem mo kea mo prea from ol pipol we yufala i gat wok blong lukaot long ol, semmak olsem mifala i stap lavem, kea mo prea from yufala. Blong yufala i wok wetem strong tingting blong lukaotem ol sipsip blong God long ol wei we oli stret long situesen blong yufala, mi prea olsem, long nem blong Gudfala Man blong Lukaot long yumi evriwan, we mi witnes blong Hem, we i Masta Jisas Kraes, amen.