Jeneral Konfrens
Ol Hom we Oli Nambawan Bitim Ol Narawan
Epril 2020 jeneral konfrens


Ol Hom we Oli Nambawan Bitim Ol Narawan

Sevya i enjinia ia, man ia blong bildim haos, mo man ia blong flasem insaed long haos, we hem i stret evriwan. Projek blong Hem i fasin blong kam stret evriwan mo glad we i blong oltaem blong ol sol blong yumi.

I no longtaem i pas wan bod long Sol Lek Siti i kasem ae blong mi. Hem i advataesem wan fenija mo insaed haos disaen kampani. I talem simpol nomo, “Wok blong Ol Hom we Oli Nambawan Bitim Ol Narawan long Sol Lek Siti.”

Mesej ia i bin interesting—?wanem i wan “hom we nambawan bitim ol narawan”? Mi faenem miwan i stap tingbaot kwestin ia, speseli wetem lukluk ia long ol pikinini we waef blong mi, Kathy mo mi i bin lukaotem mo ol pikinini we olgeta oli stap lukaotem tedei. Semmak olsem ol paren long evri ples, yumi wari abaot mo prea from famli blong yumi. Yumi stil mekem. Yumi wantem tru wanem we i moa gud blong olgeta. ?Olsem wanem olgeta mo ol pikinini blong olgeta oli save laef long ol hom we oli moa gud? Mi stap luklukbak long ol hom blong ol Jos memba we Kat mo mi i bin gat janis blong visitim. Oli bin invaetem mifala insaed long ol hom long Koria mo Kenia, long Filipin mo Peru, long Laos mo Latvia. Bae mi serem fo samting mi luksave abaot ol hom ia.

Faswan, long lukluk blong Lod, blong stap stanemap ol hom we oli nambawan bitim ol narawan, i dipen moa long wanwan kwaliti blong ol pipol we oli laef insaed long olgeta. Ol hom ia oli no mekem i moa gud long eni wei we i impoten o stap longtaem tru long ol fenija blong olgeta o valiu o mane blong ol pipol we hom ia i blong olgeta. Gudfala fasin blong eni hom i pikja blong Kraes we i kamaot long fes blong ol man we oli laef long hom ia. Wanem we i impoten i disaen blong sol blong ol man we oli laef insaed long hem, be i no strakja blong hem nomo.

Ol fasin ia blong Kraes oli save kasem folem “proses blong taem”1 we i tru long fasin blong wantem progres folem kavenan rod. Ol fasin blong Kraes oli flasem laef blong olgeta we oli traehad blong laef wetem gud fasin. Oli fulumap ol hom wetem gospel laet, nomata sapos flo i gat sofmad o i mabol. Iven sapos yu wan nomo long haos blong yu we i folem ol tingting ia blong “lukaotem olgeta samting ia,”2 yu save kontribiut long ol fenija long saed blong spirit insaed long hom blong famli blong yu.

Yumi folem kaonsel blong Lod blong “oganaesem [yumiwan]; priperem evri samting we yumi gat nid long hem; mo stanemap wan haos” taem yumi oganaesem, priperem, mo stanemap laef blong yumi long saed blong spirit, be i no propeti blong yumi. Taem yumi folem kavenan rod ia blong Sevya wetem longfala tingting, hom blong yumi i kam “wan haos blong blong glori, wan haos blong oda, [mo] wan haos blong God.”3

Seken, ol man we oli laef insaed long ol hom we oli nambawan bitim ol narawan, oli mekem taem blong stadi ol skripja mo ol toktok blong ol profet we oli stap laef evri dei. Presiden Russell M. Nelson i bin invaetem yumi blong “jenisim” mo “mekem gud bakegen” ol hom blong yumi tru long gospel stadi.4 Invitesen blong Hem i luksave se ol hom we oli nambawan bitim ol narawan, insaed oli wok strong wetem kaen fasin, blong wanwan insaed i save groap mo i winim ol wiknes. Blong sakem sin evri dei i wan tul blong jenis we i save mekem yumi gro i kam moa kaen, gat moa lav, mo kasem moa andastaning. Blong stadi long olgeta skripja i karem yumi kam kolosap moa long Sevya, we kaen lav mo sore blong hem i save helpem yumi blong gro.

Baebol mo Buk blong Momon i talem ol stori blong ol famli, so i wan sapraes se ol tabu buk ia oli save stap olsem gudfala hanbuk blong bildim ol hom we oli moa gud. Ol stori blong prea blong ol paren, ol taem blong temtesen, taem stret mo gud fasin i win, ol hadtaem blong nogat kakae mo fulap kakae mo nogud wo mo ol praes blong pis. Bakegen mo bakegen ol skripja oli soem yumi olsem wanem famli i save gat sakses tru long laef we i stret mo gud mo olsem wanem oli lus taem oli folem ol nara rod.

Nambatri, ol hom we oli nambawan bitim ol narawan oli folem plan we Lod i krietem blong hom blong Hem we i nambawan bitim ol narawan, we i tempol. Bildimap wan tempol i stat wetem ol simpol step—klinim bus mo mekem graon i stret. Olgeta efot ia long stat blong rere long graon, yumi save komperem long fasin blong kipim ol simpol komanmen. Fasin blong kam disaepol oli bildim long fandesen we oli ol komanmen. Fasin blong stap Disaepol we i no muvmuv i lidim yumi blong kam strong, stap stret mo no muvmuv,5 olsem aean frem wok blong wan tempol. Frem wok ia we i no muvmuv i letem Lod blong sendem Spirit blong Hem blong jenisim hat blong yumi.6 Blong eksperiensem wan bigfala jenis blong hat i olsem blong ademap ol naesfala samting insaed long wan tempol.

Taem yumi gohed wetem fet, sloslo Lod bae i jenisim yumi. Yumi kasem fes blong Hem long fes blong yumi mo stat blong soem lav mo naes blong fasin blong Hem.7 Taem yumi kam olsem Hem, bae yumi filim se yumi stap long hom insaed long haos blong Hem, mo bae Hem i filim se Hem i stap long hom, insaed long hom blong yumi.

Yumi save holemtaet koneksen blong hom blong yumi we i kolosap wetem hom blong Hem taem yumi kwalifae from mo yusum wan tempol rekomen oltaem folem ol situesen blong yumi. Taem yumi mekem olsem, holines blong haos blong Lod i stap insaed long haos blong yumi tu.

Sol Lek Tempol we i naes tumas i stanap kolosap Ol paeonia oli bildim wetem ol simpol tul, lokol materiol mo fulap had wok. Tempol oli bildim stat long 1853 go kasem 1893. Bes we oli eli memba blong Jos i save givim long saed blong wok blong enjinia, akitek, mo disaen blong insaed i krietem wan masta pikja we ol milian i luk save.

Kolosap 130 yia i bin pas stat long taem we oli bin dediketem tempol. Olsem we Elda Gary E. Stevenson i bin talem yestedei: Ol prinsipol blong enjinia we oli yusum blong disaenem tempol oli bin riplesem wetem ol niu standet we i moa sef. Blong no mekem gud wok blong enjinia mo riperem ol wik pat long saed blong strakja bae spolem gud strong tingting blong ol paeonia, we oli bin mekem evri samting we oli save mekem mo afta lego tempol long kea blong ol jeneresen we i stap kam.

Jos i statem wan fo yia restoresen projek blong mekem strakja blong tempol i kam moa strong mo etkwek paoa.8 Fandesen, ol flo, mo ol wol bae oli mekem i moa strong. Bes save long saed blong enjinia we i stap tedei bae i karem tempol i go long standet blong tedei. Bae yumi no save luk ol jenis blong strakja ia, be risal blong hem bae hem i ril mo impoten. Long evri wok blong hem, naesfala disaen insaed long tempol bae oli kipim.

Yumi mas folem eksampol we Sol Lek Tempol i givim long yumi mo tekem taem blong skelem wanwan wok blong enjinia long saed blong spirit blong yumi blong mekem sua se i apdeit. Taem yu skelem yuwan oltaem, i go wetem kwestin i go long Lod: “?Wanem yet mi no gat?”9 i save helpem yumi bildim ol hom we oli nambawan bitim ol narawan.

Nambafo, ol hom we oli nambawan bitim ol narawan oli wan ples blong haed long ol hariken blong laef. Lod i promes se olgeta we oli kipim ol komanmen blong God, “bae yu kam antap gud long graon ia.”10 Fasin blong kam antap blong God i paoa ia blong gohed strong no mata long ol problem blong laef.

Long 2002, mi lanem wan impoten lesen abaot ol problem. Taem mi stap long Asunsion, Paragwe, mi mit wetem ol siti stek presiden. Long taem ia, Paragwe i fesem wan nogud taem long saed blong mane, mo plante Jos memba oli stap safa mo no save winim eni mane blong laef. Mi no go yet long Saot Amerika afta long misin blong mi mo neva go long Paragwe. Mi stap givim seves nomo long Eria Presidensi ia blong sam wik. Mi luk save se mi no save gaedem ol stek presiden ia, mi askem olgeta blong talem long mi wanem we i stap go gud long ol stek blong olgeta. Fas stek presiden i talem long mi abaot ol samting we i stap go gud. Nekis wan i talem ol samting we i stap go gud mo sam problem. Kasem taem mifala i kasem las stek presiden, hem i talem nomo wan laen blong ol jalenj. Taem stek presiden i stap eksplenem hamas i situesen ia i bigwan, mi gat bigfala wari, kolosap mi no save wanem blong talem.

“Elda Clayton, askem olgeta kwestin ia: ‘Ol Presiden, ol memba long ol stek blong yufala we oli stap pem wan ful taeting, oli pem wan gudfala fas ofring, mekem gud koling blong olgeta long Jos, oli stap visitim ol famli blong olgeta olsem ol hom tija mo visiting tija11 evri manis, mekem famli haos naet, stadi ol skripja, mo gat famli prea evri dei, ?hamas long olgeta oli gat problem we oli no save fiksim olgetawan we bae Jos i no kam insaed mo fiksim problem blong olgeta?’”

Folem tingting blong spirit we mi kasem, mi askem ol stek presiden kwestin ia.

Oli lukluk wetem kwaet sapraes mo afta oli talem, “Pues, ninguno,” we i minim, “Ating, i no gat wan.” Afta oli talem long mi se i nogat wan memba we i mekem evri samting ia i gat ol problem we oli no save fiksim olgetawan. ?From wanem? From se oli laef long ol hom we oli nambawan bitim ol narawan. Fetful laef blong olgeta i givim long olgeta paoa, visen, mo help we i kam long heven we oli nidim blong stanap strong mo go tru long ekonomi had taem ia long graon blong olgeta.

Hemia i no minim se ol stret mo gud man bae oli no sik, kasem ol aksiden, fesem ol had taem long saed blong bisnis, o fesem plante nara had taem long laef. Laef long wol ia oltaem i karem i ol jalenj, be taem afta taem, mi bin luk se olgeta we oli traehad blong obei ol komanmen oli kasem blesing blong faenem rod blong olgeta i go fored wetem pis mo hop. Oli blesing ia oli stap blong evriwan long evri ples.12

Deved i talem, “Sapos nomo Lod i bildim haos ia, ol wokman w we oli bildim haos ia oli bildim blong nating nomo.”13 Long weaples we yu stap long hem, nomata olsem wanem haos blong yu i luk, mo nomata famli i setap olsem wanem, yu save bildim wan hom we i moa gud blong famli blong yu. Gospel blong Jisas Kraes we i kambak i givim plan blong kaen hom ia. Sevya i enjinia ia, man blong bildim, mo man blong mekem disaen we i stret evriwan. Projek blong Hem i fasin blong kam stret evriwan mo glad we i blong oltaem blong ol sol blong yumi. Wetem help blong Hem we i gat lav, sol blong yu bae i evri samting we Hem i wantem blong i kam olsem, mo yu save kam bes vesen blong yuwan, we yu rere blong stanemap mo laef long wan haos we i nambawan tumas.

Mi testifae wetem glad se God mo Papa blong yumi evriwan i stap laef. Pikinini blong Hem Jisas Kraes i Sevya mo Ridima blong blong evri kaen man. Tufala i lavem yumi fulwan. Jos Ia blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent i kingdom blong God long wol ia. Ol profet mo aposol we oli laef oli stap gaedem tedei. Buk blong Momon i tru. Gospel blong Jisas Kraes we i kambak i givim plan we i stret gud evriwan blong kaen hom ia. Long nem blong Jisas Kraes, amen.