‘Inisititiuti
6 Ko e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá


“Ko e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá,” vahe 6 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 6: “Ko e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá”

VAHE 6

ʻĪmisi
Inkwell

Ko e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá

ʻI he toe foki ʻa Siosefa ki Hāmoni ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828, naʻe toe hā mai ʻa Molonai kiate ia ʻo ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe talaange ʻe he ʻāngeló, “Kapau ʻe feʻunga hoʻo loto fakatōkilaló mo e  ongoʻi fakatomalá, te ke toe maʻu foki ia ʻi he ʻaho  uofulu mā ua ʻo Sepitemá.”1

Naʻe nofoʻia ʻe he fakapoʻulí e ʻatamai ʻo Siosefá.2 Naʻá ne ʻiloʻi kuo hala ʻene meʻa naʻe faí heʻene taʻetokanga ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ka ne fakafalala kia Māteni ʻa e ʻū lauʻi peesi kuo liliú. Ko ʻeni kuo ʻikai toe falala ange ʻa e ʻOtuá kiate ia ʻi he ʻū lauʻi peletí pe ongo meʻa fakatonuleá. Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa hangē naʻe tuha pē mo ia ha faʻahinga tautea ʻe ʻomi mei he langí.3

Naʻá ne mafasia he ongoʻi halaiá mo e fakameʻapangoʻiá, ko ia naʻá ne tūʻulutui ʻo vete ʻene ngaahi angahalá mo tautapa ki ha fakamolemole. Naʻá ne fakamanatu e meʻa hala naʻá ne faí mo e meʻa te ne lava ʻo fai ke lelei ange kapau ʻe toe tuku ʻe he ʻEikí ke ne toe fai ʻa e liliú.4

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi Siulai, ʻi ha lue lalo ʻa Siosefa ʻo mamaʻo siʻi atu pē mei honau ʻapí, naʻe toe hā ange kiate ia ʻa Molonai. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe he ʻāngeló ʻa e ongo meʻa fakatonuleá pea naʻe sio ʻa Siosefa naʻe ʻasi ai ha pōpoaki fakalangi: “ʻOku ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai lava foki ke iku noa ia.”5

Naʻe fakalotolahi e ngaahi lea ko iá, ka naʻe hoko atu ai ha valoki. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “Naʻe mamafa fau ʻa e ngaahi fekau naʻe fai kiate koé. He vakai, naʻe ʻikai totonu ke ke manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá.” Naʻá Ne fekau kia Siosefa ke fakatomala pea toe tokanga ange ki he ngaahi meʻa toputapú. Naʻe mahuʻinga ange e lekooti ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá ʻi he ongoongo ʻo Mātení pe holi ʻa Siosefa ke fakafiemālieʻi e kakaí. Kuo teuteu ia ʻe he ʻOtuá ke fakafoʻou ai ʻEne fuakava fakakuongamuʻá mo akoʻi ki he kakai kotoa pē ke nau fakafalala kia Sīsū Kalaisi ke maʻu ai honau fakamoʻuí.

Naʻe tapou e ʻEikí kia Siosefa ke ne manatuʻi ʻEne ʻaloʻofá. Naʻá Ne fekau ange ʻo pehē, “Fakatomala mei he meʻa kuó ke faí, … pea ʻoku kei fili pē koe.” Ko ia naʻá Ne toe ui ʻa Siosefa ke hoko ko ʻEne palōfita mo e tangata kikite. Ka naʻá Ne fakatokanga kiate ia ke talangofua ki Heʻene folofolá.

Naʻá Ne fakahā ange, “Kapau ʻe ʻikai te ke fai ʻeni, ʻe tukuange koe pea te ke hoko ʻo tatau mo e kau tangata kehe, ʻo ʻikai toe maʻu ha meʻa-foaki.”6


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe fononga fakatonga ai e ongomātuʻa ʻa Siosefá ki Hāmoni. Kuo meimei lava ha māhina ʻe ua e mavahe ʻa Siosefa mei hona ʻapí ʻi Manisesitā, pea kuo teʻeki ke nau maʻu ha ongoongo meiate ia. Ne na hohaʻa kuo hanga ʻe he ngaahi meʻa fakamamahi ne hoko he faʻahitaʻu māfaná, ʻo fakaloto-mamahiʻi ia. Hili ha ngaahi uike siʻi, kuo mālōlō hono ʻuluaki fohá, meimei mate hono uaifí pea toe mole mo e ʻū lauʻi peesi kuo liliú. Ne na fakaʻamu ke fakapapauʻi ʻokú na sai pē mo ʻEma.

ʻI he toe ha meimei maile ʻe taha mei he feituʻu ne na fakataumuʻa ki aí, naʻe fiefia lahi ʻa Siosefa ko e Lahí mo Lusi he vakai atu ʻoku tuʻu mai ʻa Siosefa ʻi muʻa he halá, ʻokú ne fofonga nonga mo fiefia. Naʻá ne fakamatala kiate kinaua ʻo kau ki he mole e falala ʻa e ʻOtuá, fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá pea mo hono maʻu ʻo e fakahaá. Naʻe oʻo moʻoni hono valokiʻi ia ʻe he ʻEikí, kae hangē ko e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá, naʻá ne tohi ia ke lau ʻe he niʻihi kehé. Ko e fuofua taimi ia ke ne tohi ai e folofola fakapatonu ange ʻa e ʻEikí kiate ia.

Naʻe talaange foki ʻe Siosefa ki heʻene ongomātuʻá kuo ʻosi toe fakafoki ange ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo meʻa fakatonuleá. Naʻe talaange ʻe Siosefa ne hā fiefia ʻa e ʻāngeló. “Naʻá ne talamai ʻoku ʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate au ko ʻeku faivelengá mo loto fakatōkilaló.”

Kuo tuku fakalelei ʻeni ʻa e lekōtí ʻi he falé, ʻo fūfuuʻi ʻi ha puha faʻoʻanga meʻa. Naʻe talaange ʻe Siosefa, “Ko ʻEma ʻokú ne fai ʻeku tohí he taimi ní, ka naʻe pehē ʻe he ʻāngeló ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha taha ke tohi maʻaku, pea ʻoku ou falala ʻe hoko ia.”7


ʻI he faʻahitaʻu failau hokó, naʻe fononga ai ʻa Māteni Hālisi ki Hāmoni mo ha ongoongo fakamamahi. Kuo fakahū ʻe hono uaifí ha lāunga ki he fakamaauʻangá, ʻo ne tala ko ha tangata kākā ʻa Siosefa naʻe fakapuli ʻo pehē ʻokú ne liliu ha ʻū lauʻi peleti koula. Naʻe fakatetuʻa ʻa Māteni he taimí ni ʻe ʻoange ha tohi fekau ke fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻangá. Kuo pau ke ne fakahā ai naʻe kākaaʻi ia ʻe Siosefa, ka ʻikai ʻe fakaʻilo foki ia ʻe Lusi ko e kākā.8

Naʻe vili ʻa Māteni ke ʻoange ʻe Siosefa ha toe fakamoʻoni ko e moʻoni e ʻū lauʻi peletí. Naʻá ne fie tala ki he fakamaauʻangá e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e liliú, ka naʻá ne hohaʻa he ʻikai tui ange ki ai e kakaí. He naʻe hakule foki ʻe Lusi ia e fale ʻo e ongomātuʻa Sāmitá ka naʻe ʻikai ke ne maʻu e lekōtí. Pea neongo naʻá ne hoko ko ha sikalaipe ʻa Siosefa ʻi ha māhina ʻe ua, ka kuo teʻeki ai pē sio tuʻo taha ʻa Māteni ia ʻi he ʻū lauʻi peletí ko ia he ʻikai lava ke ne fakamoʻoni kuó ne fai ia.9

Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí peá ne maʻu ha tali maʻa hono kaungāmeʻá. He ʻikai fakahā ʻe he ʻEikí ia kia Māteni ʻa e meʻa ke ne lea ʻaki ʻi he fakamaauʻangá, pe ʻoange ha faʻahinga fakamoʻoni kae ʻoua kuo fili ʻa Māteni ke loto fakatōkilalo mo fakahaaʻi ʻokú ne tui. Naʻá Ne folofola ange, “Kapau ʻe ʻikai te nau tui ki heʻeku ngaahi leá, ʻe ʻikai te nau tui kiate koe, ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá, ʻo kapau te ke lava ke ke fakahā kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni kuó u tuku kiate koé.”

Naʻe talaʻofa ange e ʻEikí ʻe fai manavaʻofa kia Māteni, kapau te ne fai e meʻa ne fai ʻe Siosefa he faʻahitaʻu māfana ko iá pea loto fakatōkilalo, falala ki he ʻOtuá mo ako mei heʻene ngaahi fehalākí. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí ʻe ʻi ai ha kau fakamoʻoni faivelenga ʻe toko tolu te nau sio ʻi he ʻū lauʻi peletí, pea ʻe lava ke kau ai ʻa Māteni kapau ʻe tuku ʻene feinga ke tali ia ʻe he niʻihi kehé.10

Kimuʻa pea fakaʻosi ʻe he ʻEikí ʻEne folofola angé naʻá Ne toe fakahā ange ha meʻa. Naʻá Ne pehē, “Kapau ʻe ʻikai fakafefeka ʻe he toʻu tangatá ni ʻa honau lotó, te u fokotuʻu ʻa hoku siasí.”11

Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ki he ngaahi leá ni ʻi hono tohi ʻe Māteni ʻa e fakahaá. Naʻá ne fanongo leva mo ʻEma kae toe lau mai ʻe Māteni ke fakapapauʻi pe ʻoku tonu. ʻI hono lau maí, naʻe hū mai e tamai ʻa ʻEmá ki he lokí ʻo ne fakafanongo. Hili hono laú, naʻá ne fehuʻi ange pe ko e ngaahi lea ia ʻa hai.

Naʻe tali ange ʻe Siosefa mo ʻEma, “Ko e folofola ia ʻa Sīsū Kalaisi.”

Naʻe talaange ʻe ʻAisake, “ʻOku ou lau ko ha fakamuna kotoa e meʻa ko iá.” “Tuku ʻaupito it.”12

Naʻe ʻikai tokanga ʻa Māteni ia ki he tamai ʻa ʻEmá, ka ne ʻave ʻe ia ʻene tatau ʻo e fakahaá peá ne heka he salioté ʻo foki ki ʻapi. Kuó ne haʻu ki Hāmoní ko e kumi ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peletí, pea naʻá ne mavahe mei ai mo ha fakahā kuo fakamoʻoniʻi ai ʻene moʻoní. He ʻikai lava ke ne fakaʻaongaʻi ia ʻi fale hopo, ka naʻá ne foki ki Palemaila mo e ʻilo pau ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí.

ʻI he tuʻu kimui ange ʻa Māteni he ʻao ʻo e fakamāú, naʻá ne fai pē ha fakamoʻoni mālohi. Naʻá ne hiki hono nimá ki he langí peá ne fakamoʻoniʻi e moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá mo ne fakahaaʻi naʻá ne foaki taʻetotongi e paʻanga ʻe nimangofulú kia Siosefa ke fai ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he ʻikai ko ia ha fakamoʻoni ke poupouʻi ʻaki e ngaahi tukuakiʻi ʻa Lusí, naʻe tāmateʻi ai ʻe he fakamaauʻangá e lāungá.13

Lolotonga iá, ne hokohoko atu pē ʻe Siosefa ʻa e liliú, mo lotua ʻe vave pē hano ʻomi ʻe he ʻEikí ha sikalaipe ʻe taha.14


Naʻe ʻi ai ha talavou ko ʻŌliva Kautele naʻe nofo ʻi he ongomātuʻa ʻa Siosefá ʻi Manisesitā. Naʻe siʻi ʻaki ʻe ʻŌliva ha taʻu ʻe taha ʻia Siosefa, pea naʻá ne kamata faiako ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1828 ʻi ha ʻapiako ne meimei maile ʻe taha ki he fakatonga ʻo e faama ʻa e fāmili Sāmitá.

Naʻe faʻa nofo pē ha kau faiako ʻi he ngaahi fāmili ʻo ʻenau fānau akó, ka ʻi he fanongo ʻa ʻŌliva he ngaahi talanoa ne sasala holo fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koula ʻa Siosefá, naʻá ne kole ai pe ʻe lava ke nofo mo e fāmili Sāmitá. ʻI he kamataʻangá, naʻe siʻisiʻi ha fakaikiiki ia naʻá ne maʻu mei he fāmilí. Kuo hanga ʻe hono kaihaʻasi e ʻū lauʻi peesi naʻe liliú, fakataha mo e ngutu lau e kakai ʻo e feituʻú, ʻo fakatupunga e ʻikai ke nau toe lea ki ha meʻa.15

Ka ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1828–29, ʻi hono akoʻi ko ia ʻe ʻŌliva e fānau Sāmitá, naʻá ne maʻu ai e falala e fāmili ne nofo aí. Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, kuo foki mai ʻa Siosefa ko e  Lahí mei haʻane fononga ki Hāmoni mo ha fakahā ne talaki ai ʻoku ʻamanaki ke fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngāue fakaofo.16 Ne ʻiloʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Siosefá he taimi ko iá ko ha tangata fekumi fakamātoato pē ʻa ʻŌliva, ko ia naʻá na talanoa ange ʻo kau ki he uiuiʻi fakalangi hona fohá.17

Naʻe toʻoa e loto ʻo ʻŌlivá heʻena fakamatalá pea naʻá ne fakaʻamu ke ne tokoni ki he liliú. Naʻe tatau pē ʻa ʻŌliva mo Siosefa ʻo taʻefiemālie ki he ngaahi siasi fakaeonopōní, peá ne tui ki he ʻOtua ʻo e ngaahi meʻa mana ʻokú Ne kei fakahā mai Hono finangaló ki he kakaí.18 Ka naʻe fuʻu mamaʻo ʻa Siosefa ia mo e ʻū lauʻi peleti koulá pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe ʻŌliva pe ʻe founga fēfē haʻane tokoni ki he ngāué kapau ʻe nofo pē ia ʻi Manisesitā.

ʻI ha ʻaho ʻe taha he faʻahitaʻu failaú, ʻi he lolo lahi e ʻuhá he ʻato ʻo e fāmili Sāmitá, naʻe talaange ai ʻe ʻŌliva ki he fāmilí ʻene fie ʻalu ki Hāmoni ʻo tokoni kia Siosefa he tutuku ʻa e akó. Naʻe poupouʻi ia ʻe Lusi mo Siosefa ko e  Lahí ke ne fehuʻi ki he ʻEikí pe naʻe totonu ʻene ngaahi holí.19

ʻI he ʻalu ʻa ʻŌliva ke mohé, naʻá ne lotu lilo ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e ngaahi meʻa kuó ne ongona fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻi ha meʻa-hā-mai e ʻū lauʻi peleti koulá mo e faifeinga ʻa Siosefa ke liliu iá. Naʻe nofoʻia ia ʻe ha ongoʻi nonga, pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonu ke ne loto fiemālie ke hoko ko ha sikalaipe ʻa Siosefa.20

Naʻe ʻikai fakahā ʻe ʻŌliva ki ha taha ʻene lotu naʻe faí. Ka ʻi he tutuku pē ʻa e akó, naʻá na fononga lalo leva mo Samuela ko e tokoua ʻo Siosefá ki Hāmoni, naʻe maile ʻe teau tupu hono mamaʻó. Naʻe mokoʻīʻī mo pelepela e halá ʻi he ʻuha ʻo e faʻahitaʻu matalá, pea naʻe mokoteilo mo e muʻa vaʻe ʻo ʻŌlivá he taimi naʻá ne aʻu ai mo Samuela ki he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEmá. Ka naʻá ne kei loto vekeveke pē ke feʻiloaki mo e ongomātuʻá mo ne mamata tonu ki he founga ne ngāue ai e ʻEikí ʻi he palōfita kei talavoú.21


ʻI he aʻu ʻa ʻŌliva ki Hāmoní, naʻe hangē ia naʻá ne ʻi ai maʻu peé. Naʻá na talanoa mo Siosefa ʻo aʻu ki he tuʻuapoó, fakafanongo ki heʻene talanoá mo tali ange ha ngaahi fehuʻi. Naʻe mahino pē naʻe ako lelei ʻa ʻŌliva, pea naʻe tali lelei ʻe Siosefa ʻene fietokoni ke hoko ko ʻene sikalaipé.

Hili e aʻu ki ai ʻa ʻŌlivá, ko e fuofua ngāue ʻa Siosefá ko hono ʻai ha feituʻu ke na ngāue ai. Naʻá ne kole kia ʻŌliva ke ne faʻu ha aleapau ʻoku palōmesi ai ʻa Siosefa ke totongi ki heʻene tamai-ʻi he-fonó ʻa e kiʻi fale naʻe nofo ai mo ʻEmá, kae pehē ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú, ngoueʻanga mo e kiʻi vaitafe naʻe ofi atu pē.22 Naʻe tokanga e ongomātuʻa ʻa ʻEmá ke moʻui lelei ʻa ʻEma ko ia ne na tali e aleapaú mo palōmesi ange te ne tokoni ke fakafiemālieʻi e manavasiʻi ʻa e ngaahi kaungāʻapí kia Siosefá.23

Ko ia naʻe kamata leva ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e ngāue liliu leá. Naʻá na ngāue lelei fakataha ʻo laui uike ʻi ha taimi ʻe taha, pea taimi ʻe niʻihi ne ʻi ai pē ʻa ʻEma he loki tatau ʻo fai ʻene ngāue fakaʻahó.24 Taimi ʻe niʻihi naʻe liliu lea pē ʻa Siosefa mei heʻene vakai ki he ongo meʻa fakatonuleá mo ne lau faka-Pilitānia e ngaahi mataʻitohi naʻe ʻasi he ʻū lauʻi peletí.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe faʻa tokoni ai e foʻi maka kikité. Naʻá ne faʻa faʻo e foʻi maka kikité ʻi hono tataá, ʻai hono matá ki he loto tataá ke taʻofi e hū ki loto ha māma, peá ne sio leva ki he foʻi maká. Naʻe ulo leva e maama mei he foʻi maká ʻi he fakapoʻulí, ʻo fakahaaʻi ange ʻa e ngaahi lea naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefa kae hiki fakavaveʻi ʻe ʻŌliva.25

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe ʻikai toe feinga ʻa Siosefa ia ke toe liliu e meʻa kuó ne fakamolekí. Ka naʻe hoko atu pē ʻena ngāue mo ʻŌliva ki he lekōtí. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí naʻe fakatauveleʻi ʻe Sētane e kakai angakoví ke nau ʻave ʻa e ʻū lauʻi pēsí, liliu honau fakaleá, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ke ngali fakaʻuliʻulilātai ai e ngāue liliu leá. Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia Siosefa kuó Ne ueʻi fakalaumālie e kau palōfita he kuonga muʻá ne nau teuteuʻi e ʻū lauʻi peletí ke nau fakakau mai ha fakamatala kehe mo kakato ange ʻo e nāunau kuo molé.26

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa, te Ne “veuveuki ʻa kinautolu kuo nau liliu ʻa ʻeku ngaahi leá.” “Te u fakahā kiate kinautolu ʻoku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló.”27

Naʻe fiefia ʻa ʻŌliva ke hoko ko ha sikalaipe ʻa Siosefa. Naʻá ne fakafanongo he ʻaho kotoa pē ki hono tala-kae-tohi ʻe hono kaungāmeʻá e hisitōlia faingataʻa ʻo ha ongo puleʻanga lalahi, ʻa ia ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Ne na ako ʻo kau ki he haʻa tuʻi angamāʻoniʻoni mo angakoví, kakai naʻe puke pōpula mo fakatauʻatāinaʻí, mo e palōfita fakakuongamuʻa naʻá ne fakaʻaongaʻi e ngaahi maka kikité ke liliu ʻaki e ngaahi lekooti ne maʻu mei he malaʻe ne fonu he huí. Hangē ko Siosefá, ko e palōfita ko iá ko ha tangata maʻu fakahā mo ha tangata kikite ia ne tāpuekina ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.28

Naʻe toutou fakamoʻoniʻi foki ʻe he lekōtí ʻa Sīsū Kalaisi pea naʻe mamata ai ʻa ʻŌliva ki he founga ne hanga ʻe he kau palōfitá ʻo tataki ha siasi fakakuonga muʻa, kae pehē ki he founga fakahoko ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻe ha kau tangata mo fafine angamaheni.

Ka naʻe kei lahi pē e ngaahi fehuʻi ʻa ʻŌliva ʻo kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne fuʻu fie maʻu ha ngaahi tali. Naʻe feinga ʻa Siosefa ke maʻu ha tali maʻana ʻo fakafou ʻi he ʻUlimí mo e Tumemí, pea naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha tali. Naʻá Ne folofola, “Ko ia, kapau te ke kole meiate au, te ke maʻu. Kapau te ke fehuʻi, te ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa ia ʻoku maʻongoʻonga mo fakaofo.”

Naʻe poupouʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva ke ne manatuʻi e fakamoʻoni naʻá ne maʻu kimuʻa pea haʻu ki Hāmoní, ʻa ia naʻe teʻeki ai fakamatala ʻe ʻŌliva ki ha taha. Naʻe fehuʻi ange ʻe he ʻEikí, “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá?” Kapau kuó u fakahā kiate koe ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻe toko taha, ʻikai kuó ke maʻu ha fakamoʻoni?”29

Naʻe ofo ʻa ʻŌliva. Naʻá ne fakamatala leva kia Siosefa ʻo fekauʻaki mo ʻene lotu liló pea mo e fakamoʻoni fakalangi naʻá ne maʻú. Naʻá ne talaange he ʻikai malava ke ʻilo ia ʻe ha taha tukukehe pē ʻa e ʻOtuá, pea kuó ne ʻiloʻi ʻeni he taimi ko iá ʻa hono moʻoni ʻo e ngāué.

Ne na toe foki ki he ngāué, pea kamata ke fifili ʻa ʻŌliva pe te ne lava foki ʻo liliu lea.30 Naʻá ne tui ʻe malava ke ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi meʻa hangē ko e ongo maka kikité, he kuó ne faʻa fakaʻaongaʻi ha tokotoko fakalangi ke kumi ʻaki ha vai mo ha makakoloa. Ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe naʻe ngāue hono tokotokó ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe kei misiteli kiate ia e founga maʻu ʻo ha fakahaá.31

Naʻe toe ʻave ʻe Siosefa e ngaahi fehuʻi ʻa ʻŌlivá ki he ʻEikí, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva naʻá ne maʻu ha mālohi ke maʻu ʻaki ha ʻilo kapau pē naʻá ne kole ʻi he tui. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí naʻe ngāue e tokotoko ʻo ʻŌlivá ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, hangē ko e tokotoko ʻo ʻĒloné ʻi he Fuakava Motuʻá. Naʻá Ne akoʻi lahi ange ʻa ʻŌliva ʻo kau ki he maʻu fakahaá. Naʻá Ne folofola ange, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá.”

Naʻá Ne fakahā foki kia ʻŌliva te ne lava ʻo liliu e lekōtí ʻo hangē ko Siosefá, kapau pē te ne fakafalala ʻi he tuí. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “Manatuʻi, ʻoku ʻikai te ke lava ke fai ha meʻa taʻe ʻi ai ʻa e tuí.”32

Naʻe vekeveke ʻa ʻŌliva ke liliu lea hili hono maʻu e fakahaá. Naʻá ne muimui ki he sīpinga ʻa Siosefá, ka ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne ʻilongofua ai e ngaahi leá, naʻá ne ʻita mo puputuʻu.

Naʻe mamata ʻa Siosefa ki he fefaʻuhi hono kaungāmeʻá peá ne fakaʻofaʻia ai. Naʻe taimi lahi ʻene feinga ke fenāpasi hono lotó mo e fakakaukaú pea mo e ngāue fakaliliu leá, ka naʻe fakakaukau ʻa ʻŌliva ia ʻe vave pē ʻene fakahoko leleiʻi iá. Naʻe ʻikai feʻunga pē hono maʻu ha meʻafoaki fakalaumālié. Naʻe pau ke ne tanumaki mo fakatupulaki ia ʻi ha taimi lahi ke fakaʻaongaʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ne ʻikai hano taimi kuo tuku e ngāue liliu lea ʻa ʻŌlivá peá ne fehuʻi kia Siosefa pe ko e hā ʻoku ʻikai ola lelei ai ʻene ngāué.

Naʻe fehuʻi ʻa Siosefa ki he ʻEikí. Naʻe tali ange ʻe he ʻEikí, “Naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au. Kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia.”

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva ke faʻa kātaki. Naʻá Ne folofola ange, “ʻOku ʻikai ʻaonga ke ke liliu lea he taimí ni. Ko e ngāue ʻoku ui koe ki aí, ke ke tohi maʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá.” Naʻá Ne talaʻofa kia ʻŌliva ha ngaahi faingamālie kehe ke liliu lea ai ʻamuiange, ka ko e taimi ní te ne hoko pē ko ha sikalaipe ka ko Siosefa ʻa e tangata kikité.33