‘Inisititiuti
27 ʻOku Tau Malangaʻi ko e Kakai Tauʻatāina Kitautolu


“ʻOku Tau Malangaʻi ko e Kakai Tauʻatāina Kitautolu” vahe 27 ‘o e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 27: “ʻOku Tau Malangaʻi ko e Kakai Tauʻatāina Kitautolu”

Vahe 27

ʻĪmisi
Fononga Saliote ki Mīsulí

ʻOku Tau Malangaʻi ko e Kakai Tauʻatāina Kitautolu

ʻI he lotolotonga ʻo Sune ʻo e 1838, naʻe tuʻu ʻa Uilifooti Utalafi ʻi he matafale ʻo ʻene ongomātuʻá, ʻo fakapapauʻi ke ne toe vahevahe e ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí mo kinaua. Hili hono kamataʻi ha kiʻi kolo ʻi he ʻOtu Motu Fōkasí, naʻá ne foki ki he fonua lahí ke ʻaʻahi kia Fīpē, ʻa ia e vave pē ʻene fāʻeleʻi ʻena fuofua pēpeé. Naʻe tuku hano taimi ke malanga ʻi Positoni, Niu ʻIoke, mo ha ngaahi kolo lalahi ʻi he matāfangá. Ko feituʻu te ne afe fakamuimuitaha ai kimuʻa peá ne foki ki he tokelaú, ʻa e ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá.1

Naʻe ʻikai ha toe meʻa ʻe fie maʻu lahi ange ʻe Uilifooti ka ke sio ki hono fāmilí ʻoku nau tali e moʻoní. Ne fekumi ʻene tangataʻeiki ko ʻAfekí he kotoa ʻo ʻene moʻuí ki he moʻoní ka naʻe ʻikai hano ʻaonga. Ne fakaʻānaua hono tuofefine ko ʻIunisí ki ha maama lahi ange ʻi heʻene moʻuí.2 Ka ʻi he talanoa ʻa Uilifooti kiate kinautolu fekauʻaki mo e siasí ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ne taʻofi kinautolu mei heʻenau tali hono ngaahi akonakí.

Naʻe tohi ʻe Uilifooti ʻo pehē, “Ko ha kuonga ʻeni ʻo e veiveiua.”3 Naʻá ne ʻilo ʻe vavé ni pē e ʻosi hono taimi ʻi ʻapí. Kapau te ne nofo mo ʻene ongomātuʻá ʻo toe fuoloa ange, he ʻikai te ne ʻi ai ʻi hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé.

Naʻe lotu lahi ange ʻa Uilifooti maʻa hono fāmilí, ka naʻe fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻenau fie tali ke papitaisó. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo tākiekina ʻa e fāmilí ʻe he ʻita mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló.”4

ʻI he ʻaho 1  ʻo Siulaí, naʻá ne toe malanga fakaʻosi ki hono fāmilí ʻo fakahaaʻi e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi he fakamaatoato taha te ne lavá. Ne faifai pea ongo ki honau lotó ʻene ngaahi leá, pea naʻe mole atu ʻenau ngaahi hohaʻá. Naʻa nau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻiloʻi naʻe lea ʻaki ʻe Uilifooti ʻa e moʻoní. Naʻa nau mateuteu ke ngāue.

Naʻe tataki atu leva ʻe Uilifooti hono fāmilí ki ha kanali ofi ki honau falé. Naʻa nau hiva ha himi pea naʻe lotu ʻa Uilifooti ʻi he veʻe vaí. Naʻá ne aʻa atu ki he loto vaí ʻo papitaiso ʻene tangataʻeikí, mo e mali ua ʻo ʻene tamaí, ko hono tuofefiné, fakataha mo hano mehikitanga, taha naʻá ne tokoua ʻaki, mo ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí.

ʻI heʻene fokotuʻu hake ʻa e tokotaha fakaʻosí mei he vaí, naʻe hake hake ʻa Uilifooti mei he kanalí ʻokú ne fiefia. Naʻá ne pehē loto pē kiate ia, “ʻOua naʻa ngalo ʻeni, Lau ia ko e ʻaloʻofa ʻa ho ʻOtuá.”

Naʻe foki e fāmilí ki fale kuo pīponu honau valá pea viviku mo honau ʻulú. Naʻe hilifaki ʻe Uilifooti hono ongo nimá ʻi honau ʻulú takitaha, peá ne fakamaʻu kinautolu ko ha kau mēmipa ʻo e siasí.5

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻá ne lea fakamāvae ki heʻene ongomātuʻá peá ne fakavavevave ʻo foki ki Meini, mo ʻamanaki atu te ne aʻu kei taimi ke talitali ʻene fuofua pēpeé ki he māmaní.6


ʻI he faʻahitaʻu failau mo e faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe tānaki fakataha mai e Kāingalotú ki Mīsuli ʻi ha ngaahi kulupu lalahi. Naʻe kamata fononga atu ʻa Sione Peisi, ko ha faifekau naʻá ne aʻusia ha lavameʻa lahi ʻaupito ʻi Kānata, ki Saione ʻo ne tataki ha kulupu tokolahi ʻo e kau papi uluí mei he ʻēlia Tolonitoó.7 Naʻe ngāue ʻa e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi Ketilani, ke teuteuʻi e ngaahi fāmili masivesivá ke nau fononga fakataha ki Mīsuli. ʻI heʻenau vahevahe ʻenau ngaahi naunaú mo fetokoniʻaki ʻi he fonongá, naʻa nau ʻamanaki ke tūʻuta lelei ʻi he fonua ʻo e talaʻofá.8

Naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó ha laka ʻi he ʻaho 4  ʻo Siulaí, ke fakamanatua e ʻaho tauʻatāina ʻo e fonuá pea mo fakatoka e ngaahi makatuliki ʻo e temipale foʻoú. Naʻe taki atu e laká ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahi mo ha kiʻi ʻiuniti siʻisiʻi fakakautau. Ne ʻi honau tuʻá ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau taki kehe ʻo e siasí, ʻo kau ai ʻa e tokotaha tufunga ʻo e temipalé. Naʻe fakamuimui taha atu ha ʻiuniti fakakautau ʻoku nau tau heka hoosi.9

ʻI heʻene laka mo e Kāingalotú, naʻe lava pē ʻa Sitenei ʻo mamata ki heʻenau uouangatahá. Ka ʻi he ngaahi uike siʻi ne toki ʻosí, ne toe fakatonutonu ʻe he siasí ha kau angatuʻu lahi ange. Hili pē ha kiʻi taimi siʻi mei he hopo ʻa ʻŌlivá, naʻe tuʻusi ʻe he fakataha alēlea māʻolungá ʻa Tēvita Uitemā mo Laimani Sionisoni.10 Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo valokiʻi ʻe he fakataha alēlea ʻa e pīsopé ʻa Uiliami Makalelini ʻi he mole ʻene falalá mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo ʻene fakahōhōloto ki heʻene ngaahi holí.11

Talu mei ai mo e mavahe ʻa Uiliami mei he siasí pea ne hiki mamaʻo mei Hihifo Mamaʻo, ka naʻe kei nofo pē ʻa ʻŌliva, Tēvita, mo e kau angatuʻu kehé ʻi he ʻēliá. ʻI Suné, ne valokiʻi ai ʻe Sitenei ʻa e kau tangatá ni ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea mei he Malanga ʻi he Moʻungá, ʻo fakafehoanaki kinautolu ki he māsima kuo mole hono koná, ʻa ia ʻoku ʻikai hano ʻaonga ka ke kapusi ki tuʻa pea molomoloki ʻi he lalovaʻé. Hili iá, ne fakahaaʻi ʻe Siosefa ʻene poupou ki he valokí, neongo naʻá ne tapou ki he Kāingalotú ke nau talangofua ki he laó lolotonga ʻenau fāinga mo e kau angatuʻú.12

Ne fakaʻaiʻai ʻe he malanga ʻa Siteneí ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ne nau fakatahataha ʻi he uike kimuʻá ke maluʻi e siasí mei he kau angatuʻú.13 Naʻe ui ʻaki e kau tangatá ni ha ngaahi hingoa kehekehe, ka naʻe ʻiloa lahi kinautolu ko e kau Teinaití, ʻo tauhingoa ki he faʻahinga ʻo Taní ʻi he Fuakava Motuʻá. Naʻe ʻikai ke fokotuʻu ʻe Siosefa ʻa e kulupú, ka ʻoku ngalingali naʻá ne fakangofua ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi ngāué.14

ʻI heʻenau vekeveke ke maluʻi ʻa e siasí, naʻe palōmesi ʻa e kau Teinaití ke maluʻi ʻa e totonu ʻa e Kāingalotú mei he meʻa naʻa nau pehē ko ha ngaahi fakamanamana ʻi loto pea mei tuʻa ʻi he siasí. Ko e tokolahi ʻo kinautolu, kuo nau mamata ki he hanga ʻe he fakakaukau kehekehé ʻo fakaʻauha ʻa e komiunitī ʻi Ketilaní, tuku ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ʻi ha tuʻu fakatuʻutāmaki ki hono ʻohofi ʻe he kau fakatangá, pea hōloa mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo Saioné. Naʻa nau fakapapau fakataha ke maluʻi ʻa e komiunitī ʻi Hihifo Mamaʻó mei ha ngaahi fakamanamana pehē.

ʻI he taimi naʻe valokiʻi ai ʻe Sitenei ʻa e kau angatuʻú ʻi he ʻao ʻo e kakaí, kuo fakatokanga ʻe he kau Teinaití kia ʻŌliva, Tēvita, mo e niʻihi kehé ke nau mavahe mei he Vahefonua Kolotiuelá pe te nau fehangahangai mo ha nunuʻa fakatuʻutāmaki. ʻI loto ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe hola ʻosi ʻa e kau tangatá mei he feituʻú.15

ʻI he tūʻuta ʻa e kau laka ʻAho Fā ʻo Siulaí ʻi he loto koló, naʻe hiki ʻe he Kāingalotú ʻa e fuka ʻAmeliká ki ʻolunga ʻi ha fuʻu pou maʻolunga pea nau takatakai fuopotopoto ʻi he kelekele kuo keli ke tuʻu ai e temipalé. Naʻa nau mamata ki hono fakatoka fakalelei ʻe he kau ngāué ʻa e ngaahi makatulikí ki honau tuʻuʻangá mei he ngatangataʻanga ʻo e fakavaʻé. Naʻe kaka hake leva ʻa Sitenei ʻi ha tuʻunga malanga ofi ai ke lea ki he kāingalotú.16

ʻI heʻene muimui ki he tukufakaholo faka-ʻAmelika ko ia ʻo hono fai ha ngaahi lea fakamāfana mo ongo ʻi he ʻAho Tauʻatāiná, naʻe lea fefeka ai ʻa Sitenei ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e tauʻatāiná, ko e fakatanga kuo nau kātekiná, mo e fatongia mahuʻinga ʻo e ngaahi temipalé ʻi heʻenau ako fakalaumālié. Hili ʻene leá, naʻá ne fakatokanga ki he ngaahi fili ʻo e siasí ke nau tukunoaʻi ʻa e Kāingalotú.

Naʻá ne pehē, “He ʻikai toe tāmoloki ʻetau ngaahi totonú taʻe tauteaʻi. Ko e tangata pe kau tangata ʻoku nau feinga ke fai iá, ʻoku nau fai ia ʻi he taʻetokanga ki heʻenau moʻuí.”

Naʻá ne fakapapauʻi ki he kau fanongó, ʻoku ʻikai ko ha kau fakamālohi ʻa e Kāingalotú, ka te nau maluʻi ʻenau totonú. Naʻá ne kaila ʻo pehē, “Ko e kau fakatanga te nau ʻoho mai ke hohaʻasi kitautolú, ʻe hoko ia ko ha tau ke fakaʻauha ʻi hotau vahaʻá mo kinautolu, he te tau muimuiʻi kinautolu ʻo aʻu ki he fakatafe ʻa e tulutā fakaʻosi ʻo honau totó, pe ko ‘enau hanga fakaʻauha kitautolu.”

He ʻikai toe liʻaki ʻe he Kāingalotú honau ngaahi ʻapí pe ngoué. He ʻikai ke nau toe kātakiʻi ʻi he angamalū hono fakatangaʻi kinautolú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sitenei, “ʻOku tau malangaʻi he ʻahó ni ko e kakai tauʻatāina kitautolu, mo ha taumuʻa pea mo ha loto fakapapau he ʻikai teitei lava ʻo maumauʻi! ʻIkai, pea he ʻikai!!17

Naʻe kalanga fiefia ʻa e Kāingalotú, “Hosana!” “Hosana!”18


ʻI he fakatahataha ʻa e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻó, naʻe malanga ha faifekau ko ʻIlaisiā ʻAipolo ʻi he fakahahake ʻo Kānatá, ko ha maile ʻe laungeau mei ai. ʻI ha pō ʻe taha, naʻá ne hohaʻa koeʻuhi ko haʻane misi. Naʻá ne mamata kia ʻIunisi Felengilini, ko ha fefine naʻá ne papitaiso ʻi Niu ʻIoke, ʻoku mamahi hono lotó ʻi ha ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo Siosefa Sāmita. Naʻe hoko ʻene ngaahi ongoʻi taʻepauʻiá ke ʻikai toe lava ai ʻo mohe. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo kai. Naʻá ne ongoʻi naʻe kākaaʻi ia.19

Ne fononga fakavavevave atu leva ʻa ʻIlaisiā ki Niu ʻIoke. Naʻá ne fetaulaki mo ʻIunisi mo hono husepāniti ko Sālesí ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, lolotonga ʻene malanga ʻi honau koló.20 Naʻe faingataʻa pea ʻikai hokohoko lelei e malanga ʻa ʻIlaisiā kiate kinautolú. ʻI heʻene hoko ko ha tangata ʻuliʻuli ne fāʻeleʻi ʻi he masivesivá, naʻe siʻisiʻi hano ngaahi faingamālie ako.

Kae hangē ko e kau faifekau kehé, kuo fakanofo ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, peá ne kau ki he ngaahi ouau ʻi he temipale Ketilaní, mo maʻu e ʻenitaumeni ʻo e mālohí.21 Ko e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻi he akó, naʻá ne fakakakato ia ʻi heʻene tuí pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālié.

Naʻe fakafiefia ʻene malangá kia ʻIunisi, ka naʻe tuʻu hake ʻa Sālesi ʻi he hili iá ʻo feinga ke fakafekiki mo ia. Naʻe ʻunuʻunu atu ʻa ʻIlaisiā kia Sālesi ʻo hili hono nimá ʻi hono umá, peá ne pehē ange, “Te u haʻu ʻapongipongi ke sio kiate koe mo ta kiʻi talanoa.”

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻIlaisiā ki he ʻapi ʻo e fāmili Felengiliní mo akoʻi kinaua fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, ka naʻe kei taʻeueʻia pē ʻa Sālesi.

“ʻOkú ke fie maʻu nai ha fakaʻilonga ka ke toki tui?” Ko e ʻeke ange ia ʻe ʻIlaisiaá.

Naʻe tali ange ʻe Sālesi, “ʻIo.”

Naʻe talaange ʻe ʻIlaisiā, “Te ke maʻu ʻa e meʻa kuó ke kolé, ka te ne ʻai koe ke ke lotomamahi.”

ʻI he toe foki mai ʻa ʻIlaisiā hili ka kiʻi taimi nounou mei ai, naʻá ne ʻilo ai kuo aʻusia ʻe Sālesi ha ngaahi fakamamahi lahi kimuʻa peá ne toki lotu ke maʻu ha fakamolemolé. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne mateuteu mo ʻIunisi ke na kau ki he siasí, pea na’e papitaiso kinaua ʻe ʻIlaisiā.22

Naʻe fakapapauʻi ʻe ʻIunisi ʻa ʻene tuí ʻi he taimi ko iá. Ka ko e hā kuo hoko talu mei aí?


ʻI ha pongipongi Sāpate hili ha taimi nounou kimui ai, naʻe ʻohovale ʻa ʻIunisi ke mamata kia ʻIlaisiā ʻokú ne tuʻu ʻi tuʻa ʻi honau matafalé. Naʻá ne ʻosi tukulotoa ha ngaahi meʻa ke lea ʻaki kiate ia ʻi haʻane toe sio ki ai. Naʻá ne fie maʻu ke talaange kiate ia ko ha tohi faʻufaʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko ha palōfita loi ʻa Siosefa Sāmita. Ka ʻi heʻene mamata kia ʻIlaisiā he matapaá, naʻá ne fakaafeʻi ia ki loto.

Hili haʻana pōtalanoa naʻe pehē ange ʻe ʻIlaisiā, “Sisitā, ʻoku teʻeki ai ʻahiʻahiʻi koe ʻo lōloa ange ʻi he Fakamoʻuí hili hono papitaiso Iá. Naʻe ʻahiʻahiʻi Ia ʻi ha founga kehe pea ko koe ʻi he founga ʻe taha.” Naʻá ne talaange kia ʻIunisi mo Sālesi te ne malanga ʻi he hoʻatā efiafi ko iá ʻi ha ʻapiako ofi mai. Naʻá ne kole ange ke na tala ia ki hona ngaahi kaungāʻapí, peá ne pōpoaki fakamāvae kiate kinaua.

Naʻe ʻikai fie ʻalu ʻa ʻIunisi ki he fakatahá, ka ʻi he hoʻatā efiafi ko iá, naʻá ne tafoki ki hono husepānití ʻo pehē ange, “Te u ʻalu ʻo vakai pe ʻe fēfē.”

ʻI heʻene tangutu hifo he faleakó, naʻe toe ueʻi ʻa ʻIunisi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻIlaisiaá. Naʻá ne malanga ʻaki ha veesi mei he Fuakava Foʻoú. Naʻe pehē, “ʻE Kāinga, ʻoua te mou ofo ʻi he ʻahiʻahi vela ʻa ia ʻe ʻahiʻahi ʻaki ʻa kimoutolú.”23 Naʻe fakaava ʻe he leʻo ʻo ʻIlaisiaá mo ʻene pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻa e loto ʻo ʻIunisí ke ne ongoʻi ʻa e Laumālié. Naʻe toe foki mai ʻa e fakapapau naʻá ne ongoʻi kimuʻá. Naʻá ne ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe palōmesi ange ʻa ʻIlaisiā kia ʻIunisi te ne toe foki mai ʻi ha uike ʻe ua. Ka ʻi he hili ʻene mavahé, naʻe sio ʻa ʻIunisi ʻi ha fanongonongo ʻi kolo ʻo tukuakiʻi loi ai ʻa ʻIlaisiā ki hano fakapoongi ʻo ha fefine mo e fānau ʻe toko nima. Naʻe ʻoatu ʻi he fanongonongó ha totongi ko hono puke iá.

Naʻe ʻeke ange ʻe ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāʻapí, “Ko e hā leva hoʻo fakakaukau ki hoʻomou faifekau Māmongá?” Naʻa nau fuakava ʻe puke pōpula ʻa ʻIlaisiā kimuʻa peá ne toe maʻu ha faingamālie ke malanga ʻi honau koló.

Naʻe ʻikai tui ʻa ʻIunisi kuo fakapoongi ʻe ʻIlaisiā ha taha. Naʻá ne pehē, “Te ne haʻu ʻo fakakakato hono fatongiá pea ʻe maluʻi ia ʻe he ʻOtuá.”24

Naʻá ne mahaloʻi naʻe faʻufaʻu ʻe he kau fakafepaki ki he siasí ʻa e talanoá. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he kakai hinehiná ke nau fakamafola ha ngaahi loi fekauʻaki mo e kakai ʻuliʻulí, ʻo aʻu pē ki he ngaahi feituʻu naʻe taʻefakalao ai e nofo pōpulá. Naʻe ʻi ai ha ngaahi lao fefeka mo e angafai naʻe tapui ai e feohi ʻa e kakai ʻuliʻulí mo e kakai hinehiná, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ne faʻu ʻe he kakaí ha ngaahi founga taʻeʻofa ke fakamālohia kinautolu.25

Hangē ko ia naʻá ne palōmesí, naʻe toe foki mai ʻa ʻIlaisiā hili ha uike ʻe ua ke toe malanga. Naʻe fonu ʻa e ʻapiakó. Ne hangē ne fie maʻu ʻe he taha kotoa ke sio ʻoku puke pōpula ia—pe toe kovi ange ai.

Ne tangutu hifo ʻa ʻIlaisiā. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻá ne tuʻu ʻo pehē, “ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻoku tukuakiʻi au ki hano fakapoongi ʻo ha fefine mo ha fānau ʻe toko nima, pea ʻoku ʻi ai ha totongi lahi ki hono maʻu aú. Ko ia ai, ko au ʻeni.”

Ne sio takai ʻa ʻIunisi ʻi he lokí. Naʻe ʻikai ngaue ha taha.

Naʻe toe hoko atu ʻa ʻIlaisiā, “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻi ai haʻane meʻa ke fai kiate au, ko ho taimí ʻeni. Ka ʻi he kamata ʻeku malangá, ʻoua naʻa teitei pā mai ho nimá kiate au.”

Naʻe kiʻi fakalongolongo ʻa ʻIlaisiā ʻo tatali ki ha tali. Naʻe siofi fakalongomate ia ʻe he haʻofangá. Hili ha momeniti mei ai, naʻá ne hiva ha himi, fai ha lotu, peá ne fakahoko ha malanga mālohi moʻoni.

Kimuʻa peá ne mavahe mei koló, naʻe talanoa ʻa ʻIlaisiā mo ʻIunisi mo Sālesi. Naʻá ne faleʻi kiate kinaua ʻo pehē, “Fakatau atu homo ʻapí pea mo hiki fakahihifo ke mamaʻo atu.” Ne fakalalahi e tāufehiʻa ki he Kāingalotú ʻi he ʻēliá, pea naʻe ʻi ai ha kolo ʻo e siasí ʻi ha maile ʻe fāngofulu mei ai. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke nau moʻui tuenoa ʻi heʻenau tui fakalotú.

Ne muimui ʻa ʻIunisi mo Sālesi ki heʻene faleʻí pea naʻe vave pē ʻena tānaki mai ki he koló.26


Kae foki mai ki Mīsulí, naʻe fakatuʻamelie ʻa Siosefa ki he kahaʻu ʻo e siasí. Naʻá ne ʻai ke paaki ʻa e lea ʻAho Fā ʻo Siulai ʻa Siteneí ko ha tohitufa. Naʻá ne fie maʻu e taha kotoa ʻi Mīsuli ke ne ʻilo he ʻikai toe fakailifiaʻi ʻa e Kāingalotú ʻe he kau fakatangá mo e kau angatuʻú.27

Ka naʻe toe hohaʻasi ia ʻe he ngaahi palopalema kimuʻá. Naʻe teʻeki ke totongi ʻa e lahi taha ʻo e moʻua ʻa e siasí, pea naʻe masiva ʻaupito ha Kāingalotu tokolahi ʻi he hokohoko ʻa e fakatangá, ko e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika fakapuleʻangá, ko e holofa fakapaʻanga ʻi Ketilaní, mo e totongi mamafa ʻo e hiki ki Mīsulí. ʻIkai ko ia pē, ka kuo tapui ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mei hono toe nō mai ha paʻanga lahi ange.28 Naʻe fie maʻu ʻe he siasí ha paʻanga ka naʻe ʻikai ha founga falalaʻanga ke tānaki ʻaki ia.29

Naʻe fokotuʻu ʻe he ongo pīsope ʻo e siasí kimuí ni mai, ʻe ʻEtuate Patilisi mo Niueli Uitenī, ʻa e vahehongofulú ko ha founga ia ke talangofua ai ki he fono ʻo e fakatapuí. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻoku totonu ke fakatapui ʻe he Kāingalotú honau kelekelé, ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā hono lahi e meʻa naʻe fie maʻu ki he vahehongofulú.30

Naʻe hohaʻa foki ʻa Siosefa fekauʻaki mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he ʻaho ʻe ua kimuʻá, ne aʻu mai ai ha tohi meia Hiipa Kimipolo mo ʻOasoni ki Hihifo Mamaʻo, ʻo lipooti kuo tūʻuta lelei e ongo ʻaposetoló fakatouʻosi ʻi Ketilani hili ʻena ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻe toe feʻiloaki fakataha ʻa Hiipa mo Vilate mo ʻena fānaú, pea nau teuteu eni ke hiki ki Mīsuli.31 Ne ʻi ai ha kau ʻaposetolo kehe ʻe toko ono—ko Tōmasi Maasi, Tēvita Pāteni, Pilikihami ʻIongi, Paʻale mo ʻOasoni Pālati, mo Uiliami Sāmita—naʻa nau ʻi Mīsuli pe kei ngāue fakafaifekau, ne nau kei tuʻu maʻu ʻi heʻenau tuí. Ka ko e toenga ʻo e kau ʻaposetolo ʻe toko faá kuo nau mavahe mei he siasí ʻo tupu ai ha ʻatā ai ha ngaahi tuʻunga ʻi he kōlomú.32

ʻI he ʻaho 8  ʻo Siulaí, naʻe lotua ʻe Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e siasí e ngaahi palopalemá ni pea maʻu ha ngaahi fakahā lahi. Naʻe fili ʻe he ʻEikí ha tangata ʻi he Kāingalotú ko hono hingoá ko ʻŌliva Kelenisā ke ne fakafofongaʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono totongi e moʻua ʻa e siasí. Ko e ʻū konga kelekele ʻo e Kāingalotu kuo tuku ʻi Ketilaní naʻe fie maʻu ke fakatau pea fakaʻaongaʻi ia ki he moʻuá.33

Hili iá, naʻe tali leva ʻe he ʻEikí e ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa fekauʻaki mo e vahehongofulú. Naʻá Ne fakahā, “ʻOku ou fie maʻu ʻenau koloa hulu kotoa pē ke ʻoatu ia ki he nima ʻo e pīsope ʻo hoku siasí ʻi Saioné,ki hono langa ʻo hoku falé, pea ki hono ʻai ʻa e fakavaʻe ʻo Saioné.” Hili hono fai ha meʻa te nau lavá, naʻe hoko atu e ʻEikí ʻo pehē, naʻe fie maʻu ʻa e Kāingalotú ke totongi ha vahe hongofulu ʻe taha ʻo ʻenau tupú mei he taʻu ki he taʻu.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Kapau he ʻikai tauhi ʻe hoku kakaí ʻa e fono ko ʻení, ʻe ʻikai hoko ia ko ha fonua ʻo Saione kiate kimoutolu.”34

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí, fekauʻaki mo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa Tōmasi Maasi ke ne nofo ʻi Hihifo Mamaʻo ʻo tokoni ʻi he pulusi ʻa e siasí mo hono uiuiʻi ʻo ha kau ʻaposetolo kehe ke nau malanga. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí, “Kapau te nau fai ʻeni ʻi he fakatōkilalo kotoa pē ʻo e lotó, ʻi he angamalū mo loto-fakatōkilalo, mo e faʻa kātaki fuoloa, te u tokonaki maʻa honau ngaahi fāmilí; pea fakaava ha matapā kiate kinautolu ʻo fai atu mei heni.”

Naʻe fie maʻu ʻe he ʻEiki ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau ʻalu atu ki ha ngaahi fonua kehe ʻi he taʻu ka hokó. Naʻá ne fakahinohinoʻi e kōlomú ke nau fakataha mai ki he tuʻuʻanga ʻo e temipale ʻi Hihifo Mamaʻó ʻi he ʻaho 26  ʻo ʻEpeleli, 1839, ʻi ha taimi ne siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe tahá mei ai, pea ke nau ʻalu mei ai ʻi ha ngāue fakafaifekau ʻe taha ki ʻIngilani.35

Ko hono fakaʻosí, ne fakahā ʻe he ʻEikí e kau tangata ʻe toko fā ke nau fakakakato e ngaahi tuʻunga ne ʻatā ʻi he kōlomú. Ko e toko ua ʻo e kau ʻaposetolo foʻoú, ʻa Sione Teila mo Sione Peisi, naʻá na ʻi Kānata. Ko e taha ʻo e ongo ua kehé, ʻa Uiliate Lisiate, naʻá ne kei ngāue ʻi he kau palesiteni fakamisiona ʻi ʻIngilaní. Ko hono faá, ʻa Uilifooti Utalafi, naʻá ne ʻi Meini, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē peá ne hoko ko ha tamaí.36


Naʻe fāʻeleʻi ʻe Fīpē ha tama fefine ko Sela ʻEma ʻi Siulai  ʻaho 14. Naʻe fuʻu fiefia ʻa Uilifooti ʻi he moʻui lelei ʻa e pēpeé pea mo e moʻui hono uaifí hili e fāʻelé.37 ʻI heʻene fakaakeaké, naʻe tuku e taimi ʻo Uilifōtí ke fakahoko ha ngāue maʻa Sela, ko e tokoua ʻo Fīpeé ʻa ia ko ha uitou. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe fakamoleki hoku ʻahó ki hono kosi e musié. Koeʻuhí ko e meʻa ne ʻikai ke u faʻa fai, naʻá ku ongosia he poʻulí.”38

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe maʻu ha pōpoaki meia Siosefa Polo, ko ha faifekau naʻe ngāue ʻi he ʻOtu Motu Fōkasí, ʻo pehē ai kuo faitohi e kau angatuʻu ʻi Ketilaní ki he kau papi ului ʻa Uilifooti aí, ʻo feinga ke afeʻi ʻenau tuí. Ko e tokolahi taha ‘o e Kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Fōkasí naʻa nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tohí, ka kuo mavahe ha niʻihi tokosiʻi mei he siasí—ʻo kau ai mo ha niʻihi naʻe fie maʻu ʻe Uilifooti ke ʻomi ki Mīsuli ʻi he konga kimui ʻo e taʻu ko iá.39

Hili ha uike ʻe ua mei hono fāʻeleʻi ʻo Sela ʻEmá, naʻe fakavave ʻa Uilifooti ki he ʻOtu Motu Fōkasí ke fakamālohia e Kāingalotú mo tokoniʻi kinautolu ke nau teuteu ki he fononga ki Saioné. “ʻE  hoku ʻOtua, fakamonūʻia muʻa hoku halá,” ko e lotu ia ʻa Uilifooti ʻi heʻene mavahe mei he tafaʻaki ʻo Fīpeé. “Tāpuekina hoku uaifí mo e pēpē ʻa ia kuó Ke foaki mai kiate kimauá lolotonga ʻeku mavahé.”40

ʻI heʻene tūʻuta he ʻotu motú ʻi ha uike ʻe taha mei ai, naʻe tali mai ha tohi kiate ia meia Tōmasi Maasi ʻi Mīsuli. Naʻe pehē ʻi he tohí, “Kuo fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau fakataha mai ki he feituʻú ni ʻi he vave tahá. ʻI he meʻá ni, ʻe Misa Utalafi, te ke ʻilo ai kuo fokotuʻu koe ke ke maʻu ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ʻi he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.” Naʻe ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe haʻu ʻa Uilifooti ki Hihifo Mamaʻo ʻi he vave taha ʻe ala lavá ke ne teuteu ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani.

Naʻe ʻikai fuʻu ʻohovale ʻa Uilifooti ʻi he ongoongó. ʻI he ngaahi uike siʻi ki muʻá, naʻá ne maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻe ui ia ko ha ʻaposetolo, ka naʻe ʻikai ke ne tala ki ha taha. Ka ʻi he pō ko iá, naʻá ne kei tokoto pē ʻo ʻāʻā, mo ha ngaahi meʻa lahi kehekehe ʻi heʻene fakakaukaú.41