‘Inisititiuti
34 Langa Hake ha Kolo


“Langa Hake ha Kolo,” vahe 34 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 34: “Langa Hake ha Kolo”

Vahe 34

ʻĪmisi
Presidential Mansion

Langa Hake ha Kolo

ʻI he konga kimui ʻo ʻEpeleli 1839, ʻi he hili ha ngaahi ʻaho ʻo e toe fakataha ʻa Siosefa mo e Kāingalotú, naʻá ne fononga fakatokelau ke siviʻi e kelekele naʻe fie maʻu ʻe he kau taki ʻo e siasí ke fakatau mai ʻi Komesí, ko ha kolo naʻe maile ʻe nimangofulu mei Kuinisī. Ko e toki fuofua taimi ia hili ha māhina ʻe ono ke fononga ʻa e palōfitá taʻe ʻi ai haʻane kau leʻo kuo ʻosi fakamahafu mo taʻemanavahē telia naʻa fakamamahiʻi ia ʻe he kakaí. Naʻe faifai peá ne ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai naʻá ne maheni mo ia, ʻi ha vahefonua naʻe talitali lelei ai ʻe he kakaí ʻa e Kāingalotú mo fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tuí.

Lolotonga e tukupōpula ʻa Siosefá, naʻá ne faitohi ki ha tangata naʻá ne fakatau atu ʻa e kelekele ʻi he feituʻu Komesí, ʻo ne fakahaaʻi ʻene fakaʻamu ke fakatau mai ha konga kelekele ʻi he feituʻu ko iá maʻá e siasí. Naʻe talaange ʻe Siosefa, “ʻKapau he ʻikai fie fakatau ʻe ha taha ʻa e kelekelé, pea te mau fakatau ia meiate koe.”1

Ka ʻi he hili e moveuveu ʻi he Hihifo Mamaʻó, naʻe fehuʻia ʻe ha Kāingalotu tokolahi ʻa e fakapotopoto ko ia ke fakataha ki ha feituʻu pē ʻe tahá. Naʻe fifili ʻa ʻEtuate Pātilisi pe ko e founga lelei taha nai ke fakaʻehiʻehi ai mei he fekeʻikeʻí mo tokoni ki he masivá ko ha movete ʻo fakataha ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻi he funga kotoa ʻo e fonuá.2 Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ne teʻeki ke fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fekau ki he Kāingalotú ke nau fakataha maí.

ʻI heʻene tūʻuta ʻi Komesí, naʻá ne mamata ki ha teleʻa kele naʻe fakatau atu ki ha lilifa vaotā ʻoku hanga hifo ki ha foʻi piko ʻi he Vaitafe Misisipí. Ne tuʻu takai ha tukui ʻapi ʻi he ʻēliá. Naʻe tuʻu ha ʻū ʻapitanga tau liʻaki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafe ʻi he Vahefonua ʻAiouaá ʻo ofi ki he kolo ko Monitilosé, ʻa ia ko ha konga kelekele lahi ange ia ne ʻatā ke fakatau atu.

Naʻe tui ʻa Siosefa ʻe lava ke langa ʻe he Kāingalotú ha ngaahi siteiki ʻo Saione ʻi he feituʻu ko ʻení. Naʻe ʻikai ko e kelekele lelei taha ia kuó ne mamata ki aí, ka naʻe hoko ʻa e Vaitafe Misisipí ke fakafaingofuaʻi ai ha fefolauʻaki tahi, pea hoko ai ʻa Komesi ko ha feituʻu lelei ke fakataha mai ki ai ʻa e Kāingalotu mei mulí mo fokotuʻu ai ha ngaahi pisinisi fakakomesiale. Naʻe ʻikai foki ke tokolahi hano nofoʻi ʻo e feituʻu ko iá.

Ka neongo iá, ʻe kei faingataʻa pē ke tānaki fakataha mai ki ai ʻa e Kāingalotú. Kapau ʻe tupulaki ʻa e Siasí, ʻi he founga ne fakatetuʻa ki ai ʻa Siosefa ʻe hokó, mahalo ʻe hohaʻa ʻa e kaungāʻapí pea te nau fehiʻa kiate kinautolu, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kakai ʻi Mīsulí.

Naʻe lotu ʻa Siosefa. “ʻEiki, ko Ho finangaló ke u fai ʻa e hā?”

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “Langa hake ha kolo pea ui mai ʻeku Kāingalotú ki he feituʻú ni.”3


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe hiki ʻa Uilifooti mo Fīpē Utalafi ʻo nofo ʻi he ʻapitanga fakakautau ʻi Monitilosé. Naʻe kau ʻi hona kaungāʻapi foʻoú ʻa Pilikihami mo Mele ʻAna ʻIongi pea mo ʻOasoni mo Sela Pālati. Hili ʻenau fetukutuku honau fāmilí, naʻe palani ʻa e toko toluʻi ʻaposetoló ke nau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki Pilitānia mo e toenga ʻo e kōlomú.4

Ne laui afe ha Kāingalotu ne nau hiki ʻo tānaki fakataha mai ki he potu foʻou ko iá, ʻo fokotuʻu ha ʻū tēniti pe nofo saliote lolotonga ia ʻenau ngāue ke langa ha ʻū ʻapi, maʻu ha meʻatokoni mo e vala mo fakaʻataʻatā ha konga kelekele ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e vaitafé ke tō ai ha ngoue.5

ʻI he fakaʻau ke tupulaki ʻa e kolo foʻoú, naʻe faʻa toutou fakataha ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mo Siosefa, ʻa ia naʻá ne malanga ʻi ha ivi foʻou ke teuteuʻi kinautolu ki heʻenau ngāue fakafaifekaú.6 Naʻe akoʻi ʻe he palōfitá he ʻikai fakahā ʻe he ʻOtuá ha meʻa kiate ia he ʻikai ke ne taʻe fakahā ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakahā ʻe Siosefa ʻo pehē, “Naʻa mo e Tokotaha Māʻoniʻoni siʻisiʻi tahá te ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau mo e meʻa te ne mafuesiá.”7

Naʻá ne fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻa e Toetuʻú mo e Fakamāú pea mo hono langa ʻo Saioné. Naʻá ne toe poupouʻi foki ke nau faivelenga ʻi heʻene manatuʻi ʻa hono lavakiʻi ʻo e kau ʻaposetolo kimuʻá. Naʻá ne pehē, “Fakapapauʻi ke ʻoua naʻa mou lavakiʻi ʻa e langí, ke ʻoua naʻa mou lavakiʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ke ʻoua naʻa mou lavakiʻi ʻa homou kau takí, ke ʻoua naʻa mou lavakiʻi ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá.”8

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakahā ʻe ʻOasoni Haiti ʻa ʻene fie foki ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ka naʻá ne mā he kuó ne fakaangaʻi ʻa Siosefa ʻi Mīsuli mo liʻaki ʻa e Kāingalotú. ʻI he manavahē ʻa Sitenei Likitoni telia naʻa toe lavakiʻi kinautolu ʻe ʻOasoni ʻi ha toe hoko mai ha faingataʻá, naʻe ʻikai ai ke ne fie fakafoki ange ʻa hono tuʻunga fakaeʻaposetoló. Ka neongo iá, naʻe talitali lelei ia ʻe Siosefa peá ne toe fakafoki ange ʻa hono tuʻunga ke kau ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá.9 ʻI Siulai, naʻe hola ai ʻa Paʻale Pālati mei he fale fakapōpula ʻi Mīsulí pea naʻá ne toe fakataha mo e kau ʻaposetoló.10

ʻI he taimi ko iá naʻe fakaʻau ʻo lahi ʻa e pupunga namu ne nau keina ʻa e kau nofo foʻoú, pea naʻe tokolahi ʻa e Kāingalotu ne nau puke ʻi he mofi malēliá mo e fakamokosiá. Naʻe tokolahi ʻa e niʻihi ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ne nau fuʻu mahamahaki ke ō ki Pilitānia.11

ʻI he pongipongi Mōnite ko hono 22 ʻo Siulaí, naʻe fanongo hake ʻa Uilifooti ki he leʻo ʻo Siosefá ʻokú ne ui mai mei he tuʻafalé: “ʻE Misa Utalafi, muimui ʻiate au.”

Naʻe hū atu ʻa Uilifooti kituʻa ʻo ne vakai kia Siosefa ʻoku tuʻu mai mo ha kau tangata. Kuo nau takai ʻi he pongipongí kakato mei he fale ki he fale mo e tēniti ki he tēniti ke fakamoʻui ʻa e mahakí. Hili hono tāpuakiʻi e Kāingalotu ʻi Komesí, ne nau heka vaka leva ʻo kolosi ʻi he vaitafé ke fakamoʻui ʻa e Kāingalotu ʻi Monitilosé.12

Naʻe lue takai ʻa Uilifooti mo kinautolu ʻi he koló ki he ʻapi ʻo hono kaungāmeʻa ko ʻIlaisiā Fōtihamí. Naʻe takaʻuli ʻa e foʻi mata ʻo ʻIlaisiaá pea naʻe tea mate mo hono kilí. Naʻe tangi ʻutuʻutufia pē ʻa hono uaifi ko ʻAná ʻi heʻene teuteuʻi hono vala maté.13

Ne ʻunu atu ʻa Siosefa kia ʻIlaisiā peá ne puke hono nimá. Naʻá ne fehuʻi ange ʻo pehē, “ʻE Misa Footihami kuo ʻikai nai haʻo tui ke fakamoʻui koe?”

Naʻá ne tali ange ʻo pehē, “ʻOku ou manavasiʻi kuo fuʻu tōmui.”

“ʻOku ʻikai nai ke ke tui ko Sīsū ʻa e Kalaisí?”

“ʻOku ou tui ki ai, Siosefa.”

Naʻe fakahā ange leva ʻe he palōfitá, “ʻE ʻIlaisiā, ʻoku ou fekauʻi koe ʻi he huafa ʻo Sīsū ʻo Nāsaletí, ke ke tuʻu hake peá ke moʻui.”

Ne hangē ne hanga ʻe he ngaahi leá ni ʻo luluʻi ʻa e falé. Naʻe tuʻu hake ʻa ʻIlaisiā mei hono mohengá, pea naʻe toe foki ʻa e lanu ʻo hono matá ki hono fōtunga totonú. Naʻá ne teuteu pea kole ha meʻakai ke ne kai, peá ne muimui ʻia Siosefa ke tokoni ki hono tauhi e niʻihi kehé.14

ʻI he efiafi ko iá, naʻe ʻohovale ʻa Fīpē Utalafi ʻi heʻene ʻaʻahi atu kia ʻIlaisiā mo ʻAná. Ko e ngaahi houa siʻi kimuʻa aí, ne mole meia ʻAna ʻa e ʻamanaki lelei ʻe toe moʻui hono husepānití. Ka ko ʻeni kuo talaange ʻe ʻIlaisiā ia naʻá ne ongoʻi mālohi feʻunga ke ngāue ʻi heʻene ngoué. Naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻa Fīpē ko e ngāue ʻa e ʻEikí naʻe toe moʻui ai [ʻa ʻIlaisiaá].15


Naʻe ʻikai ke hoko ʻa e ngaahi ngāue ʻa Siosefa ke tāpuakiʻi mo fakamoʻui e mahakí ke fakangata ai e mafola ʻa e mahakí ʻi Komesi mo Monitilosé, naʻe mālōlō ha Kāingalotu ʻe niʻihi. ʻI he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e kakai ne mālōloó, naʻe loto-hohaʻa ʻa e finemui taʻu hongofulu mā valu ko Sina Hanitingitoní telia naʻa mālōlō foki mo ʻene faʻeé ʻi he mahakí.

Naʻe tokangaʻi maʻu pē ʻe Sina ʻene faʻeé, naʻá ne fakafalala ki heʻene tamaí mo hono ngaahi tuongaʻané ke tokoni kiate ia, ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo puke kotoa e fāmilí ʻi he mahakí. Naʻe toutou ʻaʻahi maʻu pē ʻa Siosefa kiate kinautolu, ʻo vakai pe ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo tokoni ai ki he fāmilí pe fakafiemālieʻi e faʻē ʻa Siná.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ui ai e faʻē ʻa Siná kiate ia. Naʻá ne lea ange ʻi he leʻo vaivai, “Kuo hokosia e taimi ke u mate aí. Pea ʻoku ʻikai te u ilifia.” Naʻá ne fakamoʻoni kia Sina fekauʻaki mo e Toetuʻú. “Te u foki ikuna mai ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí mo e kau angatonú ki māmaní ke feʻiloaki mo e kau Māʻoniʻoní.”

ʻI he taimi naʻe mālōlō ai e faʻē ʻa Siná, naʻe lomekina ia ʻe he loto mamahí. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e ʻaʻahi ʻa Siosefa ki he fāmilí ʻi heʻene ʻiloʻi e faingataʻa ne nau fekuki mo iá.16

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻe taha ʻa Siosefa, naʻe fehuʻi ange ʻe Sina, “Te u ʻiloʻi nai ʻeku faʻeé ʻi he taimi te u ʻalu ai ki he tafaʻaki ʻe tahá?”

Naʻe tali ange [ʻe Siosefa] ʻo pehē, “ʻE mahulu hake ia ai, te ke feʻiloaki pea te ke maheni mo hoʻo Faʻē taʻengatá, ʻa e uaifi ʻa hoʻo Tamai ʻi Hēvaní.”

“He ʻoku ʻi ai haʻaku Faʻē ʻi Hēvani?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Siná.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “ʻOku pau ʻoku ʻi ai. “ʻE maʻu fēfē nai ʻe he Tamaí ʻa Hono huafá taʻe ʻi ai foki mo ha Faʻē ke Na vahevahe ʻa e fatongia fakaemātuʻa ko iá?”17


ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí, ne folau ai ʻa Uilifooti mo Sione Teila ki ʻIngilani, ko e ongo fuofua ʻaposetolo ia ke na mavahe ʻo ngāue fakafaifekau ki ha feituʻu foʻou. ʻI he taimi ko iá, naʻe lolotonga feitama ʻa Fīpē, pea naʻe puke ʻa e uaifi ʻo Sione ko Lionolá mo ʻena fānau ʻe toko tolú ʻi he mofí.18

Ko e ongo ʻaposetolo hono hoko ne na teuteu ke folau atú ko Paʻale mo ʻOasoni Pālati, neongo naʻe kei tengihia ʻe ʻOasoni mo Sela ʻa e mālōlō hona ʻofefine ko Litiá, ʻa ia ne mālōlō ʻi ha ʻaho ʻe hongofulu mā taha kimuʻa ai. Naʻe kau fakataha ʻa e uaifi ʻa Paʻale ko Mele ʻAna Pālatí mo e ongo ʻaposetoló ʻi he folau ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e ʻaposetolo siʻisiʻi tahá ko Siaosi A. Sāmita, naʻá ne kei puke pē ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo fakatoloi ai ʻene mali ki hono kaumeʻa ko Patisepa Pikilaá.19

Naʻe lea māvae ʻa Mele ʻAna ʻIongi kia Pilikihami ʻi he vaeuaʻanga ʻo Sepitemá. Naʻá ne toe puke pē, ka naʻá ne loto fakapapau ke fai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke ne faí. Naʻe puke mo Mele ʻAna pea naʻe ʻikai lahi feʻunga ʻa e paʻanga naʻá ne maʻu ke tauhi ʻaki ʻena fānau ʻe toko nimá lolotonga e mavahe ʻa Pilikihamí, ka naʻá ne fie maʻu ke fai [ʻe Pilikihami] hono fatongiá.

Naʻá ne pehē, “ʻAlu ʻo fakahoko hoʻo misioná, pea ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻEikí. Te u fai ʻa e lelei taha te u lavá kiate au mo e fānaú.”20

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he mavahe ʻa Pilikihamí, naʻe toki ʻiloʻi ʻe Mele ʻAna naʻe ngata pē [ʻa Pilikihami] ʻi he ʻapi ʻo Kimipoló, ʻa ia ne tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Misisipí, he naʻá ne tō ʻo pongia ʻi heʻene fuʻu ongosiá. Naʻe kolosi leva [ʻa Mele ʻAna] ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé ke ne tokangaʻi [ʻa Pilikihami] kae ʻoua leva kuó ne mālohi feʻunga ki he folaú.21

Ne ʻiloʻi ʻe Mele ʻAna ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Kimipoló naʻe puke ʻa Vilate mo hono ongo foha ʻe toko ua, pea naʻe ʻikai ha taha ka ko hona foha taʻu faá pē naʻá ne taki ʻa e sioki vai mamafá mei he vaitupú. Naʻe ʻikai malava ʻa Hiipa ʻo tuʻu ki ʻolunga koeʻuhí ko ʻene puké, ka naʻá ne tukupā kuo pau ke ne ʻalu mo Pilikihami ʻi he ʻaho ʻe tahá.

Naʻe tokangaʻi ʻe Mele ʻAna ʻa Pilikihami kae ʻoua kuo aʻu mai ha saliote ʻi he pongipongi hono hokó. ʻI he tuʻu hake ʻa Hiipa ke ne ʻalú, naʻá ne mataʻi taʻefiemālie. Naʻá ne faʻofua kia Vilate ʻa ia ne tokoto pē ʻi he mohengá ʻo tetetete ʻi he mofí, peá ne lea māvae ki heʻene fānaú mo kaka ngāluelue ki he salioté.

Naʻe feinga ʻa Pilikihami ke ne mataʻi moʻui lelei ʻi heʻene lea māvae kia Mele ʻAna mo hono tuofefine ko Fané, ʻa ia naʻá ne fakalotoʻi ia ke nofo kae ʻoua kuó ne sai leleí.

Naʻá ne pehē ange, “Kuo teʻeki ke u ongoʻi moʻui lelei ange ʻi heʻeku moʻuí.”

Naʻe pehē ange ʻe Fane, “‘Okú ke loi.”

Naʻe kaka ʻa Pilikihami ki he salioté ʻo tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo Hīpá. ʻI he mavahe atu ʻa e salioté mei he tafungofungá, naʻe ongoʻi tautea ʻa Hiipa ʻi heʻene mavahe mei hono fāmilí lolotonga ia ʻoku nau puke lahí. Naʻá ne tafoki ʻo talaange ki he tokotaha angi saliote ke taʻofi e salioté. Naʻá ne pehē ange kia Pilikihami, “Ko ha meʻa faingataʻa moʻoni ʻeni. Ta tuʻu ki ʻolunga ʻo tuetuē kiate kinautolu.”

Naʻe hoko e longoaʻa ne ongona mei he tuʻafalé ke tuʻu ai ʻa Vilate mei hono mohengá. Naʻá ne toketu mai ki he matapaá, ʻo ne sio fakataha mo Mele ʻAna mo Fane ki he mamaʻo siʻi atú. Naʻe hā ha malimali mei he fofonga ʻo Vilaté.

Ko Pilikihami ia mo Hiipa, ne na tuʻu ʻi mui ʻi he salioté ʻo na fepikinima ʻi heʻena feinga ke na tuʻu hangatonú. “Tuē! Tuē!” ko e kaila ia ʻa e ongo tangatá ʻi heʻena taʻalo hona tataá ʻi he ʻataá. “Tuē maʻa ʻIsileli!”

Naʻe kaila atu ʻa e kau fefiné, “Mo ō ā!” “ʻOfa ke tāpuakina kimoua ʻe he ʻOtuá!”22


Lolotonga e mavahe ʻa e kau ʻaposetoló ki Pilitāniá, naʻe faʻu ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouá ha fakamatala ʻoku fakaikiiki ai ʻa hono ngaohikovia kinautolu ʻi Mīsulí, ʻa ia ne fekau ʻe Siosefa ke nau fai ʻi he taimi naʻá ne ʻi he fale fakapōpulá aí. ʻI he aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlaú, kuo tānaki ʻe he kau taki ʻo e siasí ha ʻū fakamatala ʻe laungeau pea ne nau teuteuʻi leva ha tohi tangi. Ko hono fakakātoá, naʻe ʻeke ʻe he Kāingalotú ha paʻanga ʻe ua miliona tupu ke totongi ʻaki e tukui ʻapi, kelekele, fanga monumanu mo e ʻū koloa kehe ne molé. Naʻe palani ʻa Siosefa ke ne ʻave ʻa e tohi tangi ko ʻení ki he Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ki he Fale Aleá.

Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ko Palesiteni Mātini Veni Piulení ko ha tangata poto mo angatonu—ko ha taha ʻokú ne poupou fefeka ki he totonu ʻa e kakaí. Naʻe fakatetuʻa ʻa Siosefa ʻe lau ʻe he palesitení mo e kau faʻu lao ʻi Uasingatoni, DC, ʻa e mamahi ʻa e Kāingalotú pea poupou ke totongi kiate kinautolu ʻa ʻenau kelekele mo e koloa ne mole ʻi Mīsulí.23

ʻI he ʻaho 29 ʻo Nōvema, 1839, hili e fononga ʻa Siosefa ʻi ha meimei maile ʻe taha afe mei hono ʻapi ʻi ʻIlinoisí, naʻá ne tūʻuta ʻi he matapā ʻo e ʻapi nofoʻanga fakapalesitení ʻi Uasingatoní. Naʻá ne fononga fakataha mo hono kaungāmeʻa ka ko ha loea ko ʻIlaiase Hikipií, pea mo Sione Lainolo ko ha fakafofonga fale alea mei ʻIlinoisi.24

Naʻe fakafeʻiloaki kiate kinautolu ha tangata leʻo matapā peá ne kamo ange ke nau hū mai ki loto. Naʻe toki fakaleleiʻi ʻa e falé, pea naʻe ofo ʻa Siosefa mo ʻIlaiase ʻi he masani hono ʻū lokí, ʻa ia naʻe fehangahangai ʻaupito ia mo e ʻū nofoʻanga ʻa e Kāingalotú ʻi Hihifó.

Naʻe tataki kinautolu ki ha loki ʻi ʻolunga ʻa ia naʻe lolotonga lea ai ʻa Palesiteni Veni Piuleni ki ha kau ʻaʻahi. Lolotonga ʻenau talitali ʻi he matapaá mo e tohi tangí mo e ʻū tohi fakafeʻiloakí, naʻe kole ange ʻe Siosefa ki he Fakafofonga ko Lainoló ke ne fakafeʻiloaki ia ko ha “mēmipa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ne ʻohovale mo ngali fakaoliʻia ʻa e fakafofongá ʻi he kole ko iá, ka naʻá ne loto-fiemālie pē ke fai e loto ʻo Siosefá. Neongo naʻe ʻikai ke vekeveke ʻa e Fakafofonga ko Lainoló ke tokoni ki he Kāingalotú, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoni ʻenau tokolahí kiate ia ʻi he meʻa fakapolitikale ʻi ʻIlinoisí.25

Naʻe ʻikai ʻamanaki ʻa Siosefa te ne feʻiloaki pea mo e palesitení mo ha kau fakafofonga tokosiʻi. ʻI he taimi naʻá ne mavahe ai mei ʻIlinoisi ʻi ʻOkatopá, naʻá ne palani ke tuku kia Sitenei Likitoni ke ne tataki ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení. Ka naʻe fuʻu mahamahaki ʻa Sitenei ki he fefonongaʻaki holó pea naʻe iku ai ʻo ne nofo.26

Naʻe faifai pea fakaava mai ʻa e matapā ʻo e lokí, pea naʻe hū atu ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ki loto. Ko Mātini Veni Piulení ko ha foha ia ʻo ha tangata faama mei Niu ʻIoke ʻo hangē pē ko Siosefá, ka ko ha tangata ia ne matuʻotuʻa ange pea tapukupuku foʻi sino mo tetea hono kilí, pea naʻe hinā hono louʻulu ne takatakaiʻi hono fofongá.

Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Fakafofonga ko Lainoló ʻa Siosefa ko ha mēmipa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe mamali ʻa e palesitení ʻi he hingoa ngali kehe ko iá peá ne lulululu mo e palōfitá.27

Hili e feʻiloaki ʻa Siosefa mo e palesitení, naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e ʻū tohi fakafeʻiloakí mo talitali ki ha tali. Naʻe lau ia ʻe Veni Piuleni peá ne mata ʻita. Naʻá ne tali taʻefiemālie ange, “Ke tokoni atu? ʻE anga fēfē haʻaku tokoni atu?”28

Ne moʻutāfuʻua ʻa Siosefa ʻo ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ʻene tali ʻe faí.29 Ne ʻikai ke ne ʻamanaki ʻe fuʻu vave pehē hono fakasītuʻaʻi kinautolu ʻe he palesitení. Naʻá ne kole mo ʻIlaiase ki he palesitení ke ne lau pē muʻa ʻa e tangi ʻa e Kāingalotú kimuʻa peá ne toki fakakaukau ke taʻetali ʻenau kolé.

Naʻe kikihi ange pē ʻa e palesitení ʻo pehē, “ʻE kau tangata he ʻikai pē ke u lava ʻo tokoni atu. “Kapau te u poupouʻi kimoutolu, ʻe hangē pē ia haʻaku tauʻi ʻa e vahefonua Mīsulí hono kotoa, pea he ʻikai fili ʻe he vahefonua ko iá au ʻi he fili hono hokó.”30

Naʻe foki ʻa Siosefa mo ʻIlaiase mei he ʻapi fakapalesitení pea naʻá na ʻave ʻena tohi tangí ki he Fale Aleá mo e loto-mamahi ʻi heʻena ʻiloʻi ʻe hili ha ngaahi uike pea toki lau ia ʻe he kau faʻu laó mo aleaʻi iá.31

Lolotonga ʻena tatali ki aí, naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke ne ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he tafaʻaki fakahahaké. Te ne lava foki ʻo malanga ʻi Uasingatoni pea mo e tukui kolo takatakai ʻi aí.32


Naʻe tūʻuta ʻa Uilifooti Utalafi mo Sione Teila ki Livapulu, ʻIngilani ʻi he ʻaho 11 ʻo Sānuali, 1840. Ko e toki fuofua folau ia ʻa Uilifooti ki ʻIngilaní, ka ko e foki mai ia ʻa Sione ki hono kāingá mo e kaungāmeʻá. Hili ʻena maʻu ʻena kató, naʻá na ʻalu ki he ʻapi ʻo e tokoua ʻi he fono ʻo Sione ko Siaosi Kananí. Naʻe ʻohovale ʻa Siaosi mo hono uaifi ko ʻAná ʻi he feʻiloaki mo kinauá peá na fakaafeʻi kinaua ke nau maʻu meʻatokoni efiafi.

Naʻe maʻu ʻe he ongomātuʻa Kananí ha fānau ʻe toko nima. Naʻe ʻatamai poto ʻa hona foha lahi taʻu hongofulu mā tolu ko Siaosí, pea naʻá ne manako ʻi he laukongá. Hili e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe foaki ange ʻe Uilifooti mo Sione ki he fāmilí ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e A Voice of Warning, ko ha tohi tufa ʻa e kau faifekaú naʻe pulusi ʻe Paʻale Pālati ʻi Niu ʻIoke ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻe akoʻi ʻe Sione ki he fāmilí ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ongo tohí.33

Naʻe loto lelei ʻa e fāmili Kananí ke tauhi ʻa e kato ʻa e ongo faifekaú kae fononga lēlue ʻa Uilifooti mo Sione ki Pelesitoni ke fakataha mo Siosefa Filitingi pea mo Uiliate Lisiate.34 Naʻe fakatou mali ʻa Siosefa mo Uiliate mo ha Kāingalotu Pilitānia talu e mavahe ʻa Hiipa Kimipolo mo ʻOasoni Haiti mei he ngāue fakafaifekaú ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa ai. Hangē pē ko ia ne tomuʻa mahalo ki ai ʻa Hīpá, naʻe mali ʻa Uiliate mo Sēneta Lisiate.

Hili e fakataha ʻi Pelesitoní, naʻe foki ʻa Sione ki Livapulu kae fononga ʻa Uilifooti ki he tafaʻaki fakatonga hahaké ki he vahefonua Sitāfootisaeá, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ai ha kolo. ʻI ha efiafi ʻe taha, lolotonga ʻene fakataha mo e Kāingalotú, naʻe ongoʻi ʻe Uilifooti ʻa e nofoʻia ia ʻe he Laumālié. Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí, “Ko e fakataha fakaʻosi ʻeni te ke fakahoko mo e kakai ko ʻení ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.”

Naʻe ʻohovale ʻa Ulifooti ʻi he pōpoaki ko ʻení. Naʻe toki kamata pē ʻa e ngāué ʻi Sitāfootisaea, pea naʻe lahi mo ʻene ngaahi malanga naʻe ʻosi palani ke fakahoko ʻi he feituʻu ko iá. Ka naʻá ne lotua ha toe fakahinohino lahi ange ʻi he pongipongi hono hokó, pea naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne ʻalu mamaʻo atu ki he tafaʻaki fakatongá, naʻe tatali mei ai ha ngaahi laumālie ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ne ʻalu leva ʻi he ʻaho ʻe tahá mo Uiliami Penipou, ko ha taha ʻo e Kāingalotu Sitāfootisaeá, ʻo na fononga fakatonga ki he faama ʻo Sione mo Sēini Penipoú ko e tokoua mo e tuofefine ʻi he fono ʻo Uiliamí.35 Naʻe maʻu ʻe Sione mo Sēini ha fale piliki lahi lanu hinehina naʻe tuʻu ʻi ha faama naʻe ʻeka ʻe tolungeau. ʻI he tūʻuta ʻa Uilifooti mo Uiliamí, naʻa nau ʻā ʻo aʻu ki he uá hengihengi ʻi heʻenau pōtalanoa fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe tuʻumālie e ongomātuʻá ʻi he koloa fakamāmaní, ka naʻe ʻikai ke na koloaʻia fakalaumālie. Ne na kau fakataha mo ha niʻihi kehe ʻi heʻenau mavahe mei honau siasí ke fekumi ki he ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻa nau ui honau siasí ko e Kāinga kuo Fakatahatahaʻí, naʻa nau langa ha ʻū falelotu ʻi Ketifila ʻa ia naʻe lau maile ʻene mamaʻó mei he tafaʻaki fakatonga ʻo e faama ʻa e fāmili Penipoú, kae pehē foki ki ha ngaahi feituʻu kehe pē. Naʻa nau fili ʻenau kau faifekaú mei honau haʻofangá pē pea naʻa nau kole ki he ʻOtuá ha toe ʻilo fakalaumālie ʻoku lahi angé.36

ʻI he fakafanongo ʻa Sione mo Sēini kia Uilifooti ʻi he efiafi ko iá, naʻá na tui kuo faifai peá na maʻu ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fai ʻe Uilifooti ha malanga ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Penipoú ki ha kulupu tokolahi mei he tukui kaungāʻapí, pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai naʻá ne papitaiso ʻa Sione mo Sēini ʻi ha anovai ne ofi mai pē.

ʻI he ngaahi uike hoko maí, naʻe papitaiso ʻe Uilifooti ha kāingalotu ʻe toko teau nimangofulu tupu ʻo e siasi Kāinga kuo Fakatahatahaʻí, ʻo kau ai ha kau faifekau ʻe toko fāngofulu mā ono. Koeʻuhí ko e tokolahi ʻa e kakai ne nau kole ke papitaiso kinautolú, naʻe tohi ai [ʻa Uilifooti] kia Uiliate Lisiate ʻo kole ha tokoni.37

Naʻá ne pehē ange, “Kuo ui au ke u fai papitaiso tuʻo fā pe nima he ʻaho! He ʻikai ke u lava ʻo fakahoko toko taha pē ʻa e ngāué ni!”38


ʻI he ʻaho 5 ʻo Fepuelí, naʻe fanongo ʻa e tangataʻeiki taʻu onongofulu mā fitu ko Mātiu Tēvisí ʻe malanga ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita Māmongá, ʻi he efiafi ko iá ʻi Uasingatoni. Naʻe ngāue ʻa Mātiu ko ha faiongoongo maʻá e nusipepa ʻiloa ʻi Niu ʻIoke Siti. Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie ʻilo ʻa hono uaifi ko Melé ki he Siasí, naʻá ne vekeveke ai ke fanongo ki he lea ʻa e palōfitá mo fai ha fakamatala [kia Mele] fekauʻaki mo ʻene ngaahi akonakí.

Ne ʻiloʻi ʻe Mātiu ʻi he malangá ko Siosefá ko ha tangata faama naʻe teuteu angamaheni pē, naʻá ne sino lahi mo matamata lelei pea naʻá ne ʻulungaanga fakaʻeiʻeiki. Naʻe ʻilonga ʻi heʻene malangá naʻe ʻikai ke ne ako lelei, ka naʻe lava ke tala ʻe Mātiu naʻe mālohi hono ʻatamaí pea naʻe lahi mo ʻene ʻiló. Naʻe hā fakamātoato ʻa e palōfitá, ʻo ʻikai ʻilonga ha fakaʻaluma pe fakakatakata ʻi hono leʻó.

Naʻe kamata ʻe Siosefa ʻene malangá ʻaki ʻene pehē, “Te u fakahā atu ʻemau tui fakalotú, ʻo fakatatau mo e taimi kuo tuku maí.” Naʻá ne fakamoʻoni ki he ʻOtuá mo Hono ngaahi ʻulungāngá. Naʻá ne pehē, “ʻOkú Ne pule ki he meʻa kotoa pē ʻi he langí pea mo e māmaní. Naʻá Ne tomuʻa fakanofo ʻa e hinga ʻa e tangatá, ka ʻi Heʻene ʻaloʻofá, naʻá Ne tomuʻa fakanofo ai ʻi he taimi tatau mo ha palani ʻo e huhuʻí ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ou tui ki he faka-ʻotua ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻá Ne pekia koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e tangata kotoa pē, ʻa ia kuo nau hinga koeʻuhí ko ʻĀtama.” Naʻá ne pehē naʻe fāʻeleʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻoku nau maʻa mo haohaoa pea ko e longaʻi fānau kotoa pē ne nau mate ʻi heʻenau kei siʻí te nau ʻalu ki hēvani, he naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví pea naʻe teʻeki ke nau lava ʻo faiangahala.

Naʻe fakafanongo pē ʻa Mātiu, pea naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa ʻoku taʻengata ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai hano kamataʻanga pe ngataʻanga, pea ʻoku pehē pē mo e laumālie ʻo e tangata mo e fefine kotoa pē. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Mātiu naʻe siʻisiʻi ha lave ʻa e palōfitá ki he ngaahi pale pe tautea ʻi he moʻui ka hokó tuku kehe pē ʻene tui ʻe ʻi ai ʻa e kamataʻanga mo e ngataʻanga ki he tautea ʻa e ʻOtuá.

Hili ha houa ʻe ua, naʻe fakaʻosi ʻe he palōfitá ʻene malangá ʻaki ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakahā naʻe ʻikai ke ne faʻu ʻa e tohí, ka naʻá ne maʻu ia mei he ʻOtuá, ʻo fakahangatonu pē mei he langí.

ʻI he fakakaukauloto ʻa Mātiu ki he malangá, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ne fanongo ki ha meʻa ʻe ngali uesia ai ʻa e sosaietí. Naʻe faitohi ʻa Mātiu ʻi he ʻaho ʻe tahá ʻo fakamatala ki hono uaifí ʻo pehē, “Kapau ʻe muimui ki heʻene ngaahi akonakí, ʻe lahi e ngaahi meʻa ai te ne fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi loto-fefeka ʻa e tangata ki he tangatá, pea ʻe fakahehema ai ʻa e tangatá ke ne fakapotopoto ange.”

Naʻe ʻikai ha fakakaukau ʻa Mātiu ke ne tali ʻa e ngaahi akonaki ʻa e palōfitá, ka naʻá ne houngaʻia ʻi heʻene pōpoaki fakamelinó. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ha fakamamahi, ʻikai ha ʻita, ʻikai ha lea tukuhifo. ʻOku hangē ʻene tui fakalotú ko ha tui ʻo e angamalū, fakatōkilalo mo e feifeingaʻi ʻi he angavaivai.”

Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “Kuo liliu ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e kau Māmongá.”39


Lolotonga e tatali ʻa Siosefa ki he Fale Aleá ke toe vakaiʻi e tohi tangi ʻa e Kāingalotú, naʻe fakaʻau ke ne taʻelata ʻi he fuoloa ʻene mavahe mei hono fāmilí. Naʻá ne faitohi ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá ʻo pehē, “ʻE hoku ʻofaʻanga ko ʻEma, ʻoku ou ʻofa lahi atu kiate koe mo e fānau īkí. Talaange ki he fānaú ʻoku ou ʻofa atu kiate kinautolu pea te u foki atu ʻi he vave taha te u lavá.”40

ʻI he taimi naʻe mali ai ʻa Siosefa mo ʻEmá, naʻá ne tui ʻe ngata pē ʻena nofo-malí ʻi he maté.41 Ka naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ʻe lava ke kātekina ʻe he nofo-malí mo e fāmilí ʻa e maté ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.42 Lolotonga e ʻaʻahi ʻa Siosefa mo Paʻale Pālati ki he ngaahi kolo ʻo e siasí ʻi he vahefonua fakahahaké, naʻe talaange ʻe Siosefa [kia Paʻale] ʻe lava ʻe he Kāingalotu angatonú ʻo tanumaki ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo taʻengata, pea ʻe malava ai ke nau tupulaki mo fakalahi ʻenau loto-ʻofá. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e vā mamaʻo ʻa e ngaahi fāmili faivelengá ʻi he māmaní, ʻe lava ke nau falala ki he talaʻofa te nau toe fakataha pē ʻi he maama ka hoko maí.43

Lolotonga e tatali ʻa Siosefa ʻi Uasingatoní, naʻe fakaʻau foki ke ne pangoʻia ʻi he fanongo ki he ngaahi lea fakahekeheke mo e palōmesi loi ʻa e kau ngāue fakapolitikalé. Naʻá ne faitohi ki hono tokoua ko Hailamé ʻo pehē, “ʻOku fuʻu mālohi ʻenau feinga ke fakaʻaliʻali ʻenau pōtoʻi lea ʻi he ngaahi meʻa laulaunoá, pea ʻoku nau mohu founga ʻi he fakalai ki he kakai māʻolungá, ʻo nau fulifulihi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga totonú ke fakahaaʻi ʻenau olopotó. ʻOku hangē kiate kimautolu ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa fakavalevale ke mālieʻia ai e kakai kehé kae ʻikai ke nau fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku mafatukituki mo mahuʻinga angé.”44

Hili haʻanau fakataha ne ʻikai ola lelei mo Sione C. Kalahuni, ko e taha ʻo e kau fakafofonga fale alea ʻiloa ʻi he fonuá, naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻoku fakamole taimi ʻene nofo ʻi Uasingatoní peá ne fakakaukau leva ke ne foki ki ʻapi. Naʻe lave ʻa e tokotaha kotoa pē ki he tauʻatāiná mo e fakamaau totonú, ka naʻe ʻikai loto-fiemālie ha taha ia ke haʻisia ʻa e kakai Mīsulí koeʻuhí ko ʻenau tōʻonga ki he Kāingalotú.45

Hili e foki ʻa e palōfitá ki ʻIlinoisí, naʻe hokohoko atu pē ʻa e feinga ʻa ʻIlaiase Hikipī ke fekumi ki ha totongi ki he mole ʻa e Kāingalotú. Naʻe toe vakaiʻi ʻe he Fale Aleá ʻa e tohi tangi ʻa e Kāingalotú ʻi Māʻasi, pea naʻa nau fakaʻatā ʻa e kau fakafofonga mei Mīsulí ke nau taukapoʻi ʻa e ngaahi angafai ʻa honau vahefonuá. Hili ʻenau fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó, naʻe fakakaukau ʻa e kau maʻu mafaí ke ʻoua naʻa nau fai ha meʻa. Naʻa nau fakahaaʻi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú ka naʻa nau tui naʻe ʻikai ha mālohi ʻa e Fale Aleá ke kau noaʻia ʻi he ngaahi angafai ʻo ha vahefonua fakapuleʻanga. Ko e vahefonua Mīsulí pē te ne lava ʻo totongi ki he Kāingalotú ʻa ʻenau ngaahi molé.46

Naʻe loto-mamahi ʻa ʻIlaiase ʻi heʻene faitohi kia Siosefa ʻo pehē, “Kuo ngata heni ʻetau ngāué. Kuó u fai ʻa e meʻa kotoa pē kuó u lavá.”47