‘Inisititiuti
19 Kau Tauhi ʻo e Ngāué Ni


“Kau Tauhi ʻo e Ngāué Ni,” vahe  19 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 19: “Kau Tauhi ʻo e Ngāué Ni”

Vahe 19

ʻĪmisi
Langa Temipalé

Kau Tauhi ʻo e Ngāué Ni

Hili hono fakangata e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, ne mafola ha toʻu mahaki kōlela ʻo maʻu hono kau mēmipá. Ko e Kāingalotu ne moʻui lelei ʻi ha lau houa pē ki muʻá, ne nau pongia pea ʻikai toe lava ʻo ngaue. Naʻa nau toutou lua pea faingataʻaʻia ʻi ha langa lahi ʻo e keté. Ne fakafonu e ʻapitangá ʻe he toʻe ʻa e kau fokoutuá, pea naʻe tokolahi ha kakai tangatata naʻa nau fuʻu vaivai ke toe fakahoko honau fatongia leʻó.

Naʻe kau ʻa Nenisī Holopuluki ʻi he niʻihi ne fuofua puké. Ne taimi nounou pē mei ai kuo kau atu mo hono tokoua ʻi he fonó, ‘Iunisi, ʻi he ʻikai ke ne toe lavaʻi e mamahi lahi ʻo e mingi e uouá.1 Ko e konga lahi ʻo e pō ko iá mo e ʻaho hokó ne tokangaʻi ai ʻe Uilifooti Utalafi ha tangata ne puke ʻi heʻene kulupú.2 Naʻe faingāue ʻa Siosefa mo e kaumātuʻa ʻi he ʻapitangá ki he kau fokoutuá, ka naʻe vave pē hono maʻu kinautolu kotoa ʻe he mahakí. Naʻe puke ʻa Siosefa hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mavahe mei hono fale fehikitakí, pea ʻikai fakapapauʻi pe te ne toe moʻui.3

ʻI he kamata ke mate ʻa e kakaí, naʻe kofu honau ngaahi sinó ʻe Hiipa Kimipolo, Pilikihami ʻIongi, mo ha niʻihi kehe ʻaki ha ʻū kafu pea tanu kinautolu ʻi ha veʻe vai ofi ai.4


Naʻe hokohoko atu e kōlelá ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ʻo toki holo ki he kamataʻanga ʻo Siulaí. ʻI he taimi ko iá, kuo laka hake ʻi ha Kāingalotu ʻe toko onongofulu kuo nau puke. Naʻe toe sai ʻa Siosefa, pehē foki kia Nenisī, ʻIunisi, mo e lahi taha ʻo e kakai ʻi he kemí. Ka naʻe laka hake ʻi he toko hongofulu mā uá e Kāingalotu ne pekia lolotonga e toʻu mahakí, kau ai ʻa Sitenei Kilipate mo Petisī Peilisi, ko ha taha ‘o e kau fefine tokosiʻi ʻi he ‘apitangá. Naʻe tangi ʻa Siosefa koeʻuhi ko e kau pekiá mo honau ngaahi fāmilí. Ko e tokotaha fakamuimui taha ke pekiá ko hono kāinga ko Sesi Sāmitá.5

Naʻe hoko e mei mate ʻa Siosefá ko ha fakamanatu ʻa hono faingofua ke toʻo atu ʻene moʻuí meiate iá. Naʻá ne taʻu uofulu mā valu, peá ne toe hohaʻa lahi ange fekauʻaki mo hono fakakakato hono misiona fakalangí.6 Kapau naʻá ne pekia he taimí ni, ko e hā ʻe hoko ki he siasí? Naʻe mālohi feʻunga nai ia ke hoko atu hili haʻane pekia?

Naʻe ʻosi fakahoko ʻe Siosefa ha ngaahi liliu ki he tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he siasí, ke vahevahe ʻa e kavenga ʻo hono puleʻí ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne ngāue fakataha mo Sitenei Likitoni mo Feletiliki Uiliamisi ʻi he kau palesitenisī ʻo e siasí. Kuó ne ʻosi tuku foki ʻa Ketilani ke hoko ko ha siteiki ʻo Saione, pe ko ha feituʻu tānakiʻanga maʻá e Kāingalotú.7

Kimui ange hili haʻane mata meʻa-hā-mai ki hono fokotuʻu ʻe Pita e siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kuonga muʻá, naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa ha fakataha alēlea maʻolunga ʻo e kau taulaʻeiki lahí ʻi Ketilani ke tokoni kiate ia ʻi hono puleʻi ʻo e siteikí mo tataki ʻi haʻane puli.8

Hili pē ha taimi nounou mei he mōlia atu ʻa e kōlelá, naʻe toe fokotuʻutuʻu ʻo lahi ange ʻe Siosefa ʻa e siasí. Naʻá ne faʻu ha fakataha alēlea maʻolunga ʻi Mīsuli, ʻi haʻane fakataha mo e kau taki ʻo e siasí ʻi he Vahefonua Keleí ʻi Siulai 1834, pea fokotuʻu ʻa Tēvita Uitemā ke ne tokangaʻi e siasí ai pea tokoni ki ai ʻa Uiliami Felipisi mo Sione Uitemā ko hono ongo tokoní.9 Naʻá ne fononga leva ki Ketilani, ʻo vēkeveke ke fakaʻosi e temipalé mo maʻu ha ʻenitaumeni ʻo e mālohí ʻa ia ʻe tokoni ki he Kāingalotú ke huhuʻi ʻa Saione.

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻoku ʻi ai ha ngaahi palopalema lahi ʻoku ʻi he kahaʻú. ʻI heʻene mavahe mei Ketilani he faʻahitaʻu failau ko iá, ne fute ʻe fā e māʻolunga ʻo e holisi makaʻone ʻo e temipalé, pea ko e tūʻuta mai ʻa e kau ngāue taukei tokolahi ki he koló kuó ne ʻomi kiate ia e ʻamanaki lelei ʻe fakatokangaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e palani ʻa e ʻEikí ki Hono falé. Ka naʻe hoko ʻa e mole ʻi loto pea takakai ʻi Tauʻatāiná—ʻa e fale pākí, falekoloá, mo e ngaahi ʻeka lahi ʻo e kelekelé—ko ha faingataʻa fakapaʻanga ki he Kāingalotú. Naʻe toe ʻi ai foki mo ha moʻua lahi ʻo Siosefa, Sitenei, mo e kau taki kehe ʻo e siasí, ʻi haʻanau fai ha ngaahi nō lahi ke fakatau ha konga kelekele ki he temipale Ketilaní mo fakapaʻanga e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻI he tuʻu fakataimi pe faingataʻaʻia ʻa e ʻū pisinisi ʻa e siasí pea ʻikai ha polokalama falalaʻanga ki hono tānaki e ngaahi foaki mei he Kāingalotú, naʻe ʻikai lava ai e siasí ʻo fakapaʻanga ha temipale. Kapau he ʻikai totongi fakafoki kei taimi ʻe Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e siasí [ʻa e noó], ʻe lava ke mole ʻa e fale toputapú kiate kinautolu naʻa nau nō mei aí. Pea kapau ʻe mole ʻa e temipalé, ʻe fēfē haʻanau maʻu e ʻenitaumeni ʻo e mālohí mo huhuʻi ʻa Saione?10


Naʻe hohaʻa foki mo Sitenei Likitoni ʻi Ketilani ʻo hangē ko Siosefá, fekauʻaki mo hono fakaʻosi ʻo e temipalé. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú, “ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi e feinga kotoa pē ke fakakakato ‘a e fale ko ʻení ʻi he taimi kuo kotofá.” “ʻOku makatuʻunga ai e fakamoʻui ʻo e siasí pea pehē foki ki he māmaní.”11

Naʻe tokangaʻi ʻe Sitenei ʻa e laka ki muʻa e ngāua ʻo e temipalé lolotonga e ʻi Mīsuli ʻa Siosefá. ʻI he siʻisiʻi ha kau talavou ke fakahoko e ngāué, naʻe fakangāueʻi ai ʻe ʻAtemasi Milei, ko e pule ʻo e langá, ha kau tangata matuʻotuʻa ange pea pehē foki ki ha kakai fefine mo ha fānau ʻi he ngāue langá. Naʻe tokolahi ha kakai fefine naʻa nau fakahoko e ngaahi ngāue naʻe angamaheni ʻaki hono fai pē ʻe he kakai tangatá, ʻo tokoni ki he kau tā maká mo fakaʻuli ʻi he ʻū salioté ki he keliʻanga maká ke toho mai e maka ki he temipalé. ʻI he foki hifo ‘a Siosefa mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ki Ketilaní, kuo māʻolunga hake ʻa e ngaahi holisí mei he fakavaʻé ʻaki ha ngaahi fute lahi.

Naʻe tupu mei he foki mai ʻa e ʻapitangá ʻa hono kamataʻi ʻo e langá ʻi he faʻahitaʻu māfana mo e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1834.12 Naʻe keli ʻe he Kāingalotú e maká, fetuku ki he kelekele ʻo e temipalé, pea langa e ngaahi holisi ʻo e temipalé ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Naʻe ngāue ‘a Siosefa fakataha mo e kau ngāue kehé ke tuʻutuʻu ha ngaahi konga maka mei ha anovai ofi mai. Naʻe ngāue ha niʻihi ʻi he fahiʻanga papa ʻa e siasí ko hono teuteuʻi ʻo e papa ki he ʻū poú, ʻaofí, mo e falikí. Ne tokoni ha niʻihi kehe ke hiki e papá mo feingaʻi e ngaahi tuʻuʻangá ki he feituʻu ne fie maʻu ki aí.13

Lolotonga iá, naʻe ngaohi ʻe ʻEma mo ha kau fafine kehe ha vala maʻá e kau ngāué mo fafanga kinautolu. Naʻe vilohi ʻe Vilate Kimipolo, ko e uaifi ʻo Hīpá, ha pāuni ʻe teau ʻo e fulufuluʻi sipí ki ha filo, pea lalanga ia ko ha vala, mo tuitui ha vala maʻá e kau ngāué, ʻo ʻikai toe tauhi ha meʻa, naʻa mo ha sitōkeni maʻana.

Naʻe poupouʻi ʻe he loto vēkeveke ʻa e kāingalotú ʻa Sitenei, ka naʻe fakautuutu e moʻua ʻo e siasí he ʻaho kotoa, pea koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoni hingoa ki he ngaahi nō lalahi tahá, naʻá ne ʻilo te ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakapaʻanga kapau he ʻikai lava e siasí ʻo totongi fakafoki kinautolu. ʻI he taimi naʻá ne mamata ai ki he masiva ʻa e Kāingalotú mo e ngaahi feilaulau naʻa nau fai ke ʻosi e temipalé, naʻe toe manavasiʻi ʻa Sitenei naʻa ʻikai ke nau toe lava ʻo maʻu e naunau ne fie maʻú pe feinga ke fakakakato ia.

ʻI heʻene faʻa ongoʻi hohaʻá, naʻá ne faʻa kaka ai ki ʻolunga ʻi he ngaahi holisi ʻo e temipalé ʻo kole ki he ʻOtuá ke foaki ki he Kāingalotú e paʻanga tokoni naʻa nau fie maʻu ke fakaʻosi e temipalé. Lolotonga ʻene lotú, naʻe faʻa tō hono loʻimatá ki he ngaahi maka ʻi lalo ʻi hono vaʻé.14


ʻI ha maile ʻe nimangeau he tokelau hahake ʻo Ketilaní, naʻe tataʻo ʻi he tokanga lahi ʻe he taʻu uofulu mā taha ko Kalolaine Tipetí ha paʻanga lahi ʻi ha vala mo ha ngaahi naunau kehe pē naʻá ne ʻave mei Niu ʻIoke ki Mīsuli. Naʻá ne hiki fakahihifo mo hono kiʻi tuongaʻane siʻisiʻi ko Heulisoní, ʻo fakaʻamu ke nofo ʻi ha feituʻu ofi ki he Vahefonua Siakisoní. Kuó na fanongo ʻi hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotú aí, ka naʻá na fie maʻu ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke tānaki ki Mīsuli mo fakatau ha kelekele ʻi Saione ki muʻa pea fakatau ia ʻe he ngaahi fili ʻo e siasí.15

Ko e fekaú ko ha konga ia ʻo e fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa hili ʻene ʻilo fekauʻaki mo hono tuli ʻo e Kāingalotú mei Saioné. Naʻe pehē, “Fakatau mai ʻa e ngaahi konga fonua kotoa pē ʻa ia ʻe lava ʻo fakatau maí ʻi he Vahefonua Siakisoní, mo e ngaahi vahefonua takatakai aí.” Naʻe ʻamanaki ke maʻu e paʻanga tokoní ʻi ha ngaahi foaki. Naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí, “Tuku ke tānaki fakataha ʻe he ngaahi potu siasí kotoa pē ʻa ʻenau paʻanga kotoa pē pea tuku ke fili ha kau tangata angatonu, ʻio, ko e kau tangata fakapotopoto, pea fekauʻi atu ʻa kinautolu ke fakatau mai ʻa e ngaahi potu fonua ko ʻení.”16

ʻI hono ʻilo ʻe he kau tauhi kolo ʻa Kalolainé fekauʻaki mo e fakahaá, naʻa nau ui ʻa e kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ke nau ʻaukai mo lotu ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ki hono tānaki ha paʻanga ke fakatau mai ha konga fonua ʻi Mīsuli. Naʻe foaki ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e kiʻi koló ha paʻanga lahi mo ha kelekele ki he tānaki paʻangá. Naʻe foaki ʻe ha niʻihi kehe ha paʻanga siʻisiʻi pē.

Naʻe maʻu ʻe Kalolaine ha paʻanga ʻe meimei $250 ke foaki ki he tānaki paʻangá. Naʻe lahi ange e paʻanga naʻá ne foakí ʻi ha toe taha kehe ʻi he koló pea mahalo ne lahi hake ʻi he meʻa ne ʻamanaki atu ha taha te ne foakí, ka naʻá ne ʻilo ʻe tokoni ia ki he Kāingalotú ke toe maʻu e fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he taimi ne tānaki atu ai ʻene foakí ki he paʻanga tokoní, naʻe aʻu hono fakakātoá ʻo meimei $850, ko ha fuʻu paʻanga lahi ia.

Hili e fakatahá, naʻe fili ʻa Heulisoni mo hoho kāinga ko Sioné ke na fononga ki Mīsuli ke fakatau e kelekelé. Naʻe fakakaukau ʻa Kalolaine ke ne ʻalu mo kinaua pea maluʻi e paʻanga naʻá ne foakí. Hili hano totongi ʻe Sione ha ngaahi ngaahi meʻa fakapaʻanga pea teuteuʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha fanga hoosi mo ha saliote maʻanautolu, ne mateuteu e toko tolú ke fononga atu ki Mīsuli.

ʻI heʻene kaka hake ki he salioté, ne fakatuʻamelie ʻa Kalolaine ke kamata ha moʻui foʻou ʻi he Hihifó. Koeʻuhí naʻe palani ʻa e fāmili Tipetí ke tuʻu ʻi Ketilani ʻi heʻenau fonongá, naʻe ʻoange ʻe honau kau tauhi koló ha tohi fakafeʻiloaki ki he palōfitá, ʻo fakamatala ai e founga ne maʻu ai ʻenau paʻangá pea mo e meʻa ʻoku nau taumuʻa ke fai ʻaki iá.17


Naʻe fakaʻau ke tōmui ange hono totongi ʻe Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e siasí ʻa e kelekele ʻo e temipalé ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau kotoa ʻo e 1834, pea naʻe ʻalu ke lahi ange mo e totongi tupu ʻo e ngaahi noó. Naʻe loto fiemālie ha kau ngāue ke ngāue tokoni ʻi he temipalé, ʻo toʻo atu ai ha konga ʻo e kavenga fakapaʻanga ʻa e siasí. Kapau ne ʻi ai ha paʻanga pe koloa hulu ʻa e ngaahi fāmilí, naʻa nau faʻa foaki ia ki he siasí maʻá e ngāue fakatemipalé.18

Naʻe foaki ʻe he kakai kehe, ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he Siasí, ha fakalahi ki he noó ʻo nō mai ha paʻanga ke hoko atu ʻaki e langá. Ne totongi leva ʻe he ngaahi foakí mo e paʻanga noó e ngaahi naunaú mo ʻoange ha faingamālie ngāue maʻá e kakai ne ʻikai mei lava ʻo fakangāueʻí.19

Naʻe tokoni ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ke toe māʻolunga ange e ngaahi holisi ʻo e temipalé, pea ʻi he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e taʻú, naʻa nau māʻolunga feʻunga ke kamata ngāue e kau tufunga papá ko hono fakatoka ʻo e ʻū pou ki he fungavaka ʻi ʻolungá. Ka naʻe siʻisiʻi maʻu pē ʻa e paʻangá, pea naʻe lotu maʻu pē ʻa e kau taki ʻo e siasí ke maʻu ha paʻanga lahi ange.20

ʻI he konga kimuʻa ʻo Tīsemá, ne tūʻuta e fāmili Tipetí ʻi Ketilani, pea naʻe ʻoatu ʻe Heulisoni mo Sione e tohi ʻa e koló ki he fakataha alēlea maʻolungá. Naʻa nau fehuʻi ki he fakataha alēlea maʻolungá pe ʻoku totonu nai ke hoko atu ʻenau fononga ki Mīsulí pe te nau nofo ʻi ha faʻahitaʻu ʻi Ketilani, ʻi he vave mai ʻa e faʻahitaʻu momokó. Hili ha ngaahi fealeaʻaki, ne fokotuʻu atu ʻe he fakataha alēlea maʻolungá ke nofo ʻa e fāmilí ʻi ʻOhaiō ʻo aʻu ki he faʻahitaʻu failaú.

Naʻe toe kole foki ʻe he fakataha alēleá, ʻi heʻenau fie maʻu vivili ha paʻanga tokoní, ki he ongo talavoú ke nō ʻe he siasí ha konga ʻo e paʻangá, mo palōmesi ange ke totongi ia kimuʻa pea nau mavahe he faʻahitaʻu failaú. Naʻe loto ʻa Heulisoni mo Sione ke nō ʻe he siasí ha konga ʻo e $850 mei honau koló. Koeʻuhí ko ha konga lahi ʻo e paʻangá ko ha paʻanga ʻa Kalolaine, naʻe ui ia ʻe he fakataha alēleá ʻo fakamatala ange ʻa e ngaahi tūkunga ʻo e noó, ʻa ia naʻá ne tali loto fiemālie.

Naʻe fiefia ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he ʻaho hono hokó peá na fakamālō ki he ʻEikí koeʻuhi ko e tokoni fakapaʻanga ko ʻeni ne ʻomi ʻe he fāmili Tipetí.21


Ne maʻu mai ha toe ngaahi nō mo ha ngaahi foaki ki he siasí ʻi he faʻahitaʻu momokó, ka naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻe ʻikai feʻunga ia ke totongi ʻaki e tupulaki ʻo e fakamole ki he temipalé. Ka neongo ia, kuo fakahā ʻe Kalolaine Tipeti mo hono fāmilí, ʻa e fie maʻu ʻe he Kāingalotu tokolahi mei he tukui kolo mamaʻo ʻo e siasí ke fai honau fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he kamata ʻa e taʻu foʻoú, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa naʻá ne fie maʻu ke kumi ki ha founga ke fakamālohia e ngaahi kolo ko ʻení pea fekumi ki heʻenau tokoní ki hono fakaʻosi e temipalé, koeʻuhí kae lava ʻo fakakoloa ʻaki e mālohi ʻa e Kāingalotú.

Ne maʻu e talí mei ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa ʻa ia naʻe fekau ai ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke na kumi ha kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā ua ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní. Hangē ko e kau ʻaposetolo ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe fie maʻu ke ngāue ʻa e kau tangatá ni ko ha kau fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi, ʻo papitaiso ʻi Hono huafá mo tānaki ha kau papi ului ki Saione mo hono ngaahi koló.22

ʻI heʻenau hoko ko ha kōlomú, ʻoku toe ngāue ai ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu mā uá ko ha fakataha alēlea māʻolunga fononga holo mo ngāue ki he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai aʻu ki ai e pule ʻa e fakataha alēlea māʻolunga ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí.23 ʻI he fatongiá ni, te nau lava ʻo tataki e ngāue fakafaifekaú, tokangaʻi e ngaahi koló, mo tānaki ha paʻanga maʻa Saione mo e temipalé.

ʻI ha Sāpate ʻe taha ʻi he konga kimuʻa ʻo Fepuelí, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa Pilikihami ko Siosefa ʻIongi ki hono ʻapí. Naʻá ne talaange ki he ongo tautehiná, “ʻOku ou fakaʻamu ke mo fetuʻutaki ki he ngaahi tokoua kotoa pē ʻoku nofo ʻi he ngaahi koló, ʻo ʻikai fuʻu mamaʻo mei he feituʻú ni, ke nau fakataha ki ha konifelenisi lahi ʻi he Sāpate kahaʻú.” Naʻá ne fakamatala ange, ʻi he konifelenisí, ʻe fili ai ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ki he kōlomu foʻoú.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa kia Pilikihami, “Pea te ke hoko koe ko ha taha ʻo kinautolu.”24


ʻI he uike hono hokó, ʻi Fepueli  ʻaho 14, 1835, naʻe fakataha mai ʻa e Kāingalotu ʻi Ketilaní ki he konifelenisí. ʻI he fakahinohino ʻa Siosefá, naʻe fakahā ai ʻe ʻŌliva, Tēvita, mo hona kaungā fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, Māteni Hālisi, ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e tangata takitaha ne uiuiʻí kuó ne ngāue fakafaifekau malanga, pea ko e toko valu ʻo kinautolu naʻa nau laka ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.25

Ko Tōmasi Maasi mo Tēvita Pāteni, ʻi hona taʻu tolungofulu tupú, naʻá na lahi taha ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe kau ʻa Tōmasi ʻi he kau fuofua papi uluí, ʻo ne maʻu ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná lolotonga hono kei paaki ʻo e ngaahi ʻuluaki tataú. Naʻe hokohoko e ʻalu ʻa Tēvita ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he taʻu ʻe tolu talu mei heʻene papi uluí.26

Hangē ko ia naʻe tala ʻe Siosefa ʻi ha uike ʻe taha kimuʻá, naʻe ui foki mo Pilikihami ki he kōlomú. Pea pehē foki ki hono kaungāmeʻa lelei taha ko Hiipa Kimipoló. Naʻe ngāue faivelenga ʻa e ongo tangatá fakatouʻosi ko ha taki kulupu ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Ko ʻeni ʻe toe mavahe ʻa Pilikihami mei hono sea tufungá pea mo Hiipa mei heʻene veʻeteka ngaohi ipú, ke ʻalu ʻi he fekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe ui ha hoa tautehina ʻe ua ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo hangē ko e kau ʻaposetolo ko Pita mo ʻAnitelū mo Sēmisi mo Sione ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe fakamafola ʻe Paʻale mo ʻOasoni Palati ʻa e ongoongoleleí ki he hahaké mo e hihifó pea naʻá na fakatapui eni kinaua ke ngāue maʻá e ngaahi kolo ʻo e siasí he feituʻu kotoa pē. Naʻe malanga ʻa Luke mo Laimani Sionisoni ki he tongá mo e tokelaú pea te na toe ʻalu pē, ka te na ʻalu eni mo e mafai fakaeʻaposetolo.27

Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e kau akó mo e taʻe-akó. Naʻe faiako ʻa ʻOasoni Haiti mo Uiliami Makalelini ʻi he ʻAkoʻanga ʻo e Kau Palōfitá pea naʻá na ʻomi ʻena taukei lahí ki he kōlomú. Neongo naʻe taʻu uofulu mā tolu pē ʻa Sione Poinitoni, kuó ne mātā e lavameʻá ko ha faifekau pea ko e tokotaha pē ia ʻo e kau ʻaposetoló kuó ne ako ʻi ha ʻunivēsiti. Naʻe ʻikai maʻu ʻe he tehina ʻo e palōfitá ko Uiliamí ha faingamālie tatau ke ako, ka naʻá ne hoko ko ha tokotaha lea loto-māfana, taʻe ilifia ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí, pea vave ke taukapoʻi ʻa e masivá.28

Hili hono uiuiʻi e kau ʻaposetoló, naʻe ʻoange ʻe ʻŌliva ha tukupā makehe kiate kinautolu. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOua naʻa taʻofi hoʻomou feingá kae ʻoua kuo mou mamata ki he ʻOtuá, ko e mata ki he mata.” “Fakamālohia hoʻo tuí, liʻaki hoʻo veiveiuá, ngaahi angahalá, mo hoʻo taʻe tui kotoa pē, pea he ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻo taʻofi koe mei hoʻo haʻu ki he ʻOtuá.”

Naʻá ne palōmesi ange te nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga mamaʻo, pea tānaki mai ʻa e tokolahi ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ki he malu ʻo Saioné.

Naʻá ne fakamoʻoniʻi, “Te mou hoko ko ha kau tauhi ʻo e ngāué ni.” “ʻOku ʻi ai ha ngāue ke tau fai ʻa ia he ʻikai lava ʻe ha toe tangata ke fai. Kuo pau ke mou malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he faingofua mo e maʻa, pea ʻoku mau fakahikihikiʻi kimoutolu ki he ʻOtuá mo e folofola ʻo ʻEne ʻaloʻofá.”29


Hili ha uike ʻe ua mei hono fokotuʻu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa ha toe kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke kau fakataha mo e kau ʻaposetoló ʻi hono fakamafola ʻo e ongoongoleleí, fakamālohia ʻo e ngaahi koló, mo hono tānaki ʻo e ngaahi foaki maʻá e siasí. Ko e kau mēmipa kotoa ʻo e kōlomu foʻou ko ʻení, naʻe ui ko e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, ko ha kautau kotoa kinautolu ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe fie maʻu ke nau fononga ki he funga ʻo e māmaní, ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e kau ākonga fitungofulu ʻi he Fuakava Foʻoú, pea fononga tautau toko ua ki he kolo kotoa ke malanga ʻaki e folofola ʻa Sīsuú.30

Naʻe fili ‘e he ʻEikí ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau tokangaʻi e kōlomú, ʻo kau ai ʻa Siosefa ʻIongi mo Silivesitā Sāmita, ʻa e taki kulupu naʻe fakafekiki mo e palōfitá lolotonga e laka ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. ʻI he tokoni ʻa e fakataha alēlea māʻolungá, ne fakaleleiʻi ai ʻe he ongo tangatá hona ngaahi faikehekehé he faʻahitaʻu māfaná peá na fefakamolemoleʻaki.31

Hili pē ha taimi nounou mei honau uiuiʻí, ne lea ʻa e palōfitá ki he ongo kōlomu foʻoú. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mamahi kiate au, koeʻuhí naʻe ʻikai ke mou tau ʻi Mīsuli. Kae tuku ke u tala atu kiate kimoutolu ha meʻa, naʻe ʻikai finangalo e ʻOtuá ke mou tau.” Naʻe fakamatala ʻe Siosefa, naʻe uiuiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ki Mīsuli ke siviʻi ʻenau loto fiemālie ke feilaulau mo fakatapui ʻenau moʻuí ki Saione, pea ke fakatupulaki e mālohi ʻo ʻenau tuí.

Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “Naʻe ʻikai lava ke Ne fokotuʻu ʻa hono puleʻangá ʻaki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke fakaava e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, pea mo ha kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he malumalu ʻo ʻenau fakahinohinó ke muimui ʻi honau ʻaluʻangá, tuku kehe kapau naʻá ne ʻomi kinautolu mei ha kau tangata kuo nau foaki ʻenau moʻuí, pea nau fai ha feilaulau māʻongoʻonga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé.”32