‘Inisititiuti
35 Ko ha Feituʻu Fakaʻofoʻofa


“Ko ha Feituʻu Fakaʻofoʻofa,” vahe 35 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 35: “Ko ha Feituʻu Fakaʻofoʻofa”

Vahe 35

ʻĪmisi
Nima ʻoku Kūnima

Ko ha Feituʻu Fakaʻofoʻofa

ʻI he hoko atu ke mafola ʻa e mahaki malēliá ʻi Komesi ki he 1840, naʻe ʻaʻahi holo ʻa ʻEmilī Patilisi mo hono tokoua ko Helietá ki he ʻū tēnití, salioté, mo e tukui ʻapi ne teʻeki ke ʻosí ka naʻe ʻi ai ha kau mahakí. Ko e taʻu hongofulu mā ono ʻeni ʻo ʻEmilī, pea naʻá ne ʻosi feangai mo e moʻui ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá. Kuo mei lava ha taʻu ʻe hongofulu hono tuli holo hono fāmilí mei he ʻapi ki he ʻapi, ʻo ʻikai pē ha taimi te nau nofo maʻu ai ha ʻapi ke nau maʻu e fiefia ne nau maʻu ʻi ʻOhaioó.

Naʻe tokangaʻi ʻe he ongo tautehiná ʻa e kau mahakí ʻo aʻu pē ki hono maʻu foki mo kinaua ʻe he mofí mo e fakamokosiá. ʻI he fakatokangaʻi ʻe ʻEtuate mo Litia Patilisi ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa hona ongo ʻofefiné, naʻe hiki leva kinaua mei he tēnití ki ha kiʻi loki nofo totongi ʻi ha fale tukuʻanga koloa motuʻa ne tuʻu ʻi he veʻe vaitafé. Naʻe ngāue leva ʻa ʻEtuate ki hono langa ha fale maʻa hono fāmilí ʻi ha konga kelekele naʻe maile ʻe taha hono mamaʻó mei he feituʻu ne nau nofo aí.

Ka naʻe hoko ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi Mīsulí ke hōloa ai e tuʻunga moʻui lelei ʻa e pīsopé, pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ngāue. Naʻá ne puke foki ʻi he mofí, ʻa ia naʻá ne faitoʻo kae ʻoua kuó ne mālohi feʻunga ke fai ha ngāue uike ʻe taha pe ua ki hono langa ʻo e falé. ʻI he taimi naʻá ne toe puke aí, naʻá ne toe faitoʻo pē ʻo lahi ange peá ne toe foki pē ki he ngāué.

Lolotonga iá, naʻe ʻikai ke tokoni ʻa e kiʻi loki siʻisiʻi ʻi he fale tukuʻanga koloá kia ʻEmilī, Helieta, pe ko hona ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻa ia ne nau puke foki mo kinautolu. Naʻe tuʻu maʻu pē e mofi ʻa ʻEmilií ʻi he toenga ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1840, ka naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻa e mofi ia ʻa Helietá. Naʻá ne mālōlō ʻi Mē ʻi hono taʻu hongofulu mā valú.1

Naʻe loto-mamahi lahi e fāmili Patilisí ʻi he mālōlō ʻa Helietá. Hili e meʻafakaʻeikí, naʻe feinga ʻa ʻEtuate ke hiki hono fāmilí ki ha fale tauhiʻanga pulu ʻi honau ʻapí ne teʻeki ke ʻosi hono langá, ko e fakatetuʻa ʻe lelei ange nofoʻanga ko iá. Ka naʻe hoko ʻene ngāue lahí ke ne fuʻu ongosia ai ʻo ne pongia. Ke tokoni ki he fāmilí, naʻe ʻave ʻe he Kāingalotu ko Viliami mo Sēini Laó ʻa ʻEmilī mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ki hona ʻapí ʻo tauhi kinautolu ai kae ʻoua kuo nau moʻui lelei.

Naʻe matuʻaki mahamahaki ʻa ʻEtuate naʻe ʻikai ai ke ne toe lava ʻo mavahe mei he mohengá ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kimuʻa peá ne mālōloó, hili pē ia ha uike ʻe taha mo e konga ʻo e mālōlō ʻa Helietá. Naʻe loto-mamahi lahi ʻa ʻEmilī ʻi he faingataʻa ko ʻení. Naʻá ne vāofi mo Helieta, pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe feilaulauʻi heʻene tamaí ʻa e meʻa kotoa pē ke tauhi hono fāmilí mo e siasí—neongo e fakaongosia kiate ia ʻa e lāunga ʻa e Kāingalotú, mavahe ʻa e kakai taʻetuí mei he siasí mo e fakafili ʻa e ngaahi kaungāʻapí.2

Hili ha ngaahi taimi naʻe toe moʻui lelei ʻa ʻEmilī, ka naʻe kehe ʻene moʻuí he taimí ni. Ke tokoni ki hono tauhi hono fāmili masivá, naʻe pau ai ke ne kumi ngāue mo hono tokoua taʻu hongofulu mā hiva ko ʻIlisá. Naʻe maʻu ʻe ʻIlisa ʻa e taukei ke ne ngāue ko ha taha tuitui, ka naʻe ʻikai ha potoʻi ngāue ʻa ʻEmilī. Ko e moʻoni naʻá ne lavaʻi ʻa e fufulu peletí, tafi mo olo e falikí, mo e ngaahi ngāue tauhi ʻapi kehé, ka ko e meimei tokotaha kotoa pē ʻi he koló ne nau lava ʻo fai ʻa e ngāue ko iá.3

Ko e meʻa mālié naʻe ʻikai ngalo ʻi he Kāingalotú ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fai heʻene tamaí maʻá e siasí. Naʻe pehē ʻe he fakamatala ki he meʻafakaʻeiki ʻo Pīsope Patilisí ʻi he nusipepa foʻou ʻa e Kāingalotú ko e Times and Seasons, “Naʻe ʻikai ha toe tangata naʻá ne maʻu ʻa e loto-falala ʻa e siasí ʻo hangē ko iá. Ko e konga mahuʻinga taha ʻo ʻene moʻuí ko ʻene tui fakalotú; naʻá ne feilaulauʻi ʻene moʻuí koeʻuhí ko ʻene tuí, pea kuó ne tukulolo ʻene moʻuí ki ai.”4

Naʻe hanga ʻe he Kāingalotú ʻo fakaʻosi ʻa e fale naʻe kamata langa ʻe he pīsopé ke ʻi ai ha ʻapi maʻa hono fāmilí, ne nau fai ia ko haʻanau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau manatu melie kiate iá pea ke tokangaʻi hono fāmilí.5


ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1840, naʻe kamata ke ola lelei ʻa e fokotuʻu kolo foʻou ʻi he Vaitafe Misisipí. Naʻe keli ʻe he Kāingalotú ha ngaahi foʻi luo mo e kanali ke fakatafe e anó ki he vaitafé pea ke faingofua ange ai ʻa e nofó ʻi he fonuá. Naʻa nau tofa ha ngaahi hala, fakatoka ha ngaahi fakavaʻe, faʻu ha ʻū fale, tō ha ʻū ngoue pea faamaʻi mo e kelekelé. ʻI he aʻu ki Suné, naʻe aʻu ki ha tukui ʻapi ʻe uangeau nimangofulu naʻe ʻosi fokotuʻu ko ha fakamoʻoni ia ki heʻenau ngāue mālohí.6

Naʻe taʻefiemālie ʻa Siosefa ki he hingoa Komesí, naʻá ne fakahingoa foʻou ai ʻa e feituʻú ko Nāvū ʻi he taimi pē naʻá ne tuʻuta aí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha fanongonongo ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Ko e hingoa hotau koló ko ha lea faka-Hepelū ia pea ʻokú ne fakahaaʻi ha tūkunga pe feituʻu fakaʻofoʻofa pea ʻoku takaua foki ai mo e fakakaukau ʻo e mālōloó.7 Naʻe fakaʻamu ʻa Siosefa ʻe hoko ʻa Nāvū ʻo tatau mo hono hingoá pea hoko ko ha fakafiemālie ki he Kāingalotú koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá.

Ka naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai faingofua ke maʻu ʻa e melinó mo e fiemālié. Ke fakaʻehiʻehi mei he fekeʻikeʻi mo e fakatanga ne nau aʻusia ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí, naʻe fie maʻu ke fakatupulaki ʻe he Kāingalotú ha fetuʻutaki vāofi mo e niʻihi kehé pea fakatupu ha vā fakakaungāmeʻa ʻoku tolongá mo e ngaahi kaungāʻapí.8

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha tohi meia Uiliami Felipisi, ʻa ia naʻe hiki ki ʻOhaiō hili ʻene tafoki mei he siasí mo ʻene fakamoʻoni talatalaakiʻi ʻa Siosefa ʻi ha fakamaauʻanga ʻi Mīsuli. Naʻe tohi ʻe Uiliami ʻo pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi hoku tūkungá, ʻokú ke ʻiloʻi ia pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou loto ke fakamoʻui au ʻo kapau ʻe tokoni mai hoku ngaahi kaungāmeʻá.”9

Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ko Uiliamí ko ha tangata loto-moʻoni ia neongo ʻene ngaahi fehālākí, naʻe tohi ai ʻa Siosefa kiate ia ʻi ha taimi nounou mei ai. Naʻá ne pehē, “ʻOku moʻoni pē ne mau faingataʻaʻia lahi tupu mei hoʻo meʻa naʻe faí. Ka neongo iá, kuo mau inu ʻa e ipú, kuo fakahoko mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, pea ʻoku mau kei moʻui pē.” ʻI he fiefia ʻa Siosefa ke fakangaloki e ngaahi faingataʻa naʻe hoko ʻi Mīsulí, naʻá ne fakamolemoleʻi ai ʻa Uiliami peá ne toe ʻomi ia ke ne ngāue ʻi he Siasí.

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē, “Foki mai, tokoua ʻofeina, ko e taú ē kuo tolona, he ko e kaungāmeʻa ʻi he kamataʻangá, kuo toe kaungāmeʻa pē ʻi he ikuʻangá.”10

Naʻe toe ongoʻi foki ʻe Siosefa ʻa e fie maʻu vivili ke fai ha fakahinohino fakalaumālie lahi ange ki he Kāingalotú. ʻI he fale fakapōpula Lipetií, naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻoku vave pē hono ʻahó, pea naʻe fakahā ʻe Siosefa ki hono ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ke ne fakakaukau ʻe moʻui ʻo aʻu ki hono taʻu fāngofulú. Naʻe fie maʻu ke ne akoʻi lahi ange ki he Kāingalotú ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kiate iá kimuʻa pea tōmui.11

Ka naʻe hoko hono langa ha koló mo hono tokangaʻi ʻo e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e siasí ke toʻo ai ha konga lahi ʻo e taimi ʻa Siosefá. Kuó ne longomoʻui maʻu pē ʻi hono fakahoko e ngaahi ngāue ʻa e siasí, pea kuo fuoloa taimi ʻene fakafalala ki he kau tangata hangē ko Pīsope Patilisí ke nau fua ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongiá. ʻI he mālōlō ko ʻeni ʻa ʻEtuaté, naʻe kamata ke fakafalala lahi ange ʻa Siosefa kia Pīsope Niueli Uitenī mo e kau pīsope kehe naʻe toki ui ʻi Nāvuú. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne kei fie maʻu pē ha tokoni lahi ange ki hono tokangaʻi ʻo e tafaʻaki fakatuʻasino ʻo e siasí koeʻuhí kae tokanga tāfataha pē ia ki heʻene ngāue fakalaumālié.12

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai ne maʻu ʻe Siosefa ha tohi mei ha sola ko Sione Kuki Pēneti. Naʻe pehē ʻe Sione naʻá ne taumuʻa ke hiki ki Nāvū ʻo kau ki he Siasí peá ne tokoni ki he Kāingalotú. Naʻá ne hoko ko ha toketā mo ha ʻōfisa maʻolunga ʻi he kau sōtia ʻo e vahefonua ʻIlinoisí, pea naʻá ne toe hoko foki ko ha faifekau mo ha palōfesa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui te u fiefia ange ʻi he feituʻu ko ʻená. Tohi mai ʻi he vave tahá.”13

ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe toe maʻu ʻe Siosefa ha ongo tohi ʻe ua meia Sione. Naʻe palōmesi ange ʻe Sione, “Te ke lava ʻo falala mai kiate au. ʻOku ou fakatauange pē ʻe hoko vave mai e taimi ʻe hoko ai ho kakaí ko hoku kakai pea mo ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua.” Naʻá ne talaange kia Siosefa ʻe ʻaonga lahi ʻene potoʻi leá mo e ivi lahí ki he Kāingalotú.14

Naʻá ne kikivi ange ʻo pehē, “ʻOku fakalalahi ʻeku loto-hohaʻa ke u kau fakataha mo kimoutolú, ko ia te u fakamāʻopoʻopo leva ʻeku ngāué ʻi he vave tahá ka u fononga atu ki homou ʻapi fiefiá, ʻo kapau ʻoku lelei ia ki he feituʻú na!”15

Naʻe vakaiʻi ʻe Siosefa ʻa e ʻū tohí, naʻá ne ongoʻi lotolahi ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha taha taukei hangē ko Sioné ʻokú ne fie kau fakataha mo e Kāingalotú. ʻE lava moʻoni ʻe ha tangata ʻokú ne maʻu ʻene taukei ngāué ʻo tokoni ki hono fokotuʻu e siasí ʻi ʻIlinoisí.

Naʻe tohi ʻa Siosefa kia Sione ʻo pehē, “Kapau ʻe lava ke ke haʻu ki heni ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení ke ke kātekina e faingataʻá fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá, he ʻikai ha taha ʻe toe fiefia ange pe te ne talitali lelei ange koe ka ko au.”16


ʻI he fakaʻau ke kakato e ngāue ki Nāvuú, naʻe kamata ke fakakaukau ʻa Siosefa ki hono tānaki fakataha [ʻa e Kāingalotú]. Naʻe toki ʻomi ʻe he kau ʻaposetoló mei ʻIngilani ha kulupu Kāingalotu ʻe toko fāngofulu mā taha ke nau tuku folau mai ki Nāvū. Naʻe ʻamanaki atu ʻa Siosefa ke ne talitali ha ngaahi kulupu lahi ange ʻi he ngaahi māhina mo e taʻu ka hoko maí.

Naʻá ne pōpoaki ʻi haʻane malanga ʻi Siulai ʻo e taʻu ko iá ʻo pehē, “Ko e feituʻu ʻeni ʻe fakatefito mai ki ai ʻa e tānakí. ʻIlonga ia ʻoku loto ki aí, tuku ke ne haʻu ke tau keinanga fakataha ʻi he tukuhausia ʻo Nāvuú!”

Naʻá ne ʻiloʻi naʻe hoko ʻa hono tuli kinautolu mei Mīsulí mo ʻenau tohi tangi naʻe taʻetali ʻe he puleʻangá ko ha meʻa ia ke taʻepauʻia ai ha kakai tokolahi ʻi he kahaʻu ʻo Saioné pea mo e tānakí. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke mahino kiate kinautolu ʻoku hulu ange ʻa Saione ʻi he konga kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní. Naʻá ne talaki ʻo pehē, “Ko e feituʻu pē ʻe fakataha ki ai ʻa e Kāingalotú ko Saione ia.”

Naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fokotuʻu ha ngaahi siteiki ʻi Nāvū mo e ngaahi feituʻu ne tuʻu takatakai aí. ʻI he hili ha ngaahi taimi, ʻe fokotuʻu ʻe he siasí ha ngaahi siteiki lahi ange ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ʻe tānaki mai ki Saioné, pea ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fonuá.

Kimuʻa pea fakaʻosi ʻe Siosefa ʻene malangá, naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakakounaʻi au ke u langa ha temipale maʻongoʻonga ʻo hangē ko ia naʻe langa ʻe Solomoné, ʻo kapau ʻe tokoni mai ʻa e siasí kiate au [ki hono fai iá].” Naʻe mafao atu hono nimá ʻo ne tuhu ki ha feituʻu māʻolunga ʻi he lilifá ʻa ia ʻe langa ai ʻe he Kāingalotú ʻa e fale toputapú. Naʻá ne fakaʻānaua ʻo pehē, “Kapau ko e finangalo ia ʻa e ʻOtuá ke u moʻui kae ʻoua kuo kakato ʻa e temipale ko iá, te u lea ʻo pehē, ‘ʻE ʻEiki, kuo feʻunga ia. ʻEiki, tuku hoʻo tamaioʻeikí ke ne toka ʻi he nonga.’”17

Hili ha ngaahi uike mei ai, ʻi he fakaʻau ke vela ange ʻa e ʻeá ʻi Nāvuú pea kei tokolahi mo e kakai ne mate ʻi he mahakí, naʻe mālōlō ai mo e kaungāmeʻa ʻo Siosefa ko Seimoa Pulunisoní.18 Naʻe fai ʻe Siosefa ha lea ʻi he meʻafakaʻeikí ke fakafiemālie ʻaki e uitou ʻa Seimoa ko Helietá pea mo e Kāingalotu ʻe toko laui afe naʻe ʻi he haʻofangá. Lolotonga ʻene leá, naʻá ne sio kia Sēini Neamani, ʻa ia naʻe mālōlō hono foha taʻu hongofulu tupu ko Sailosí kimuʻa hono ʻaho papitaisó.

ʻI heʻene ʻiloʻi naʻe loto-hohaʻa ʻa Sēini ki he lelei ʻa e laumālie ʻo hono fohá, naʻe fakakaukau ai ʻa Siosefa ke ne vahevahe ʻa e meʻa naʻe akoʻi kiate ia ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo kinautolu ne nau mālōlō ka naʻe teʻeki ke nau papitaisó, ʻo hangē ko hono tokoua ko ʻAlaviní.19

Naʻe fakaava ʻe Siosefa ʻa e Tohi Tapú, ʻo ne lau ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki he kakai Kolinitoó: “Kae ʻikai, pea ko e hā ʻe fai ʻe kinautolu kuo papitaiso ki he maté, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toetuʻu ʻa e maté? Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻa kinautolu ki he maté?”20 Naʻá ne pehē naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá ʻe lava ʻe ha tokotaha moʻui ʻo papitaiso fakafofonga maʻa ha taha kuo pekia, ʻo mafao atu ai ʻa e ngaahi lelei ʻo e papitaisó kiate kinautolu ʻoku pekia ʻi he sinó kae kei moʻui pē honau laumālié.

Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe fakataumuʻa ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ke fakahaofi ʻa kinautolu kotoa pē ne nau loto-fiemālie ke talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e kakai taʻefaʻalaua kuo nau mate ka naʻe teʻeki haʻanau ʻilo kia Sīsū Kalaisi pe ko ʻEne ngaahi akonakí.21

Hili ha taimi nounou mei he malangá, naʻe ʻalu ʻa Sēini ki he vaitafé mo ha kaumātuʻa ʻa e siasí ke papitaiso fakafofonga maʻa Sailosi. ʻI he fanongo ʻa Siosefa ʻi he efiafi ko iá fekauʻaki mo e papitaisó, naʻá ne ʻeke pe ko e hā e ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe he kaumātuʻá ʻi he ouaú. ʻI hono toe lea ʻaki ia kia Siosefá, naʻá ne fakapapauʻi naʻe fakahoko totonu ʻe he kaumātuʻá ʻa e papitaisó.22


Naʻe tūʻuta ʻa Sione Pēneti ʻi Nāvū ʻi Sepitema 1840, pea naʻe vekeveke ʻa Siosefa ke kumi faleʻi kiate ia fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalao mo fakapolitikale ʻo Nāvuú pea mo e siasí. Naʻe mei toʻu pē ʻa Sione mo e palōfitá ka naʻe lelei ange ʻene tuʻunga fakaakó. Ko ha tangata tapukupuku mo ʻulu fotu hinā, kanoʻimata lanu fakapōpoʻuli pea pahapahau mo matātangata hono fofongá. Naʻá ne ʻosi mateuteu ke papitaiso.23

Naʻe fuʻu hohaʻa ʻa Lusi Sāmita ke tokangaʻi e mahamahaki ʻa hono husepānití naʻe ʻikai ai ke ne fakatokangaʻi lelei ʻa e sola ne toki haʻu foʻoú. Naʻe mavahe mai ʻa Siosefa ko e Lahí mei Mīsuli ʻi ha tuʻunga mahamahaki, ʻo hangē ko Pīsope Pātilisí, pea naʻe hoko ʻa e ʻea māfana ʻo Nāvuú ke toe vaivai ange ai hono sinó. Naʻe fakaʻamu ʻa Lusi ʻe faifai ange pē peá ne toe moʻui lelei, ka ʻi he hili haʻane lua toto ʻi ha ʻaho e taha, naʻe tailiili [ʻa Lusi] kuo ofi e taimi ke mālōlō ai [ʻa Siosefa ko e Lahí].

ʻI he ʻiloʻi ʻe Siosefa mo Hailame ʻoku fakaʻau ke kovi ange ʻa e puke ʻa ʻena tamaí, naʻá na fakavavevave mai leva ki hono veʻe mohengá.24

Naʻe pōpoaki ʻe Lusi ki he toenga ʻo e fāmilí ʻa e meʻa ʻoku hokó lolotonga iá ʻoku tokangaʻi ʻe Siosefa ʻene tamaí. Naʻe fakamatala [ʻe Siosefa] ki heʻene tamaí fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e pekiá pea mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Naʻe fuʻu fiefia ʻa Siosefa ko e Lahí, naʻá ne kole ange ai kia Siosefa ke ne fakahoko ʻa e ouaú maʻa ʻAlavini.

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo haʻohaʻo mai ʻa Lusi mo ha konga lahi ʻo ʻene fānaú ki he veʻe mohenga ʻo ʻenau tamaí. Naʻe loto ʻa Siosefa ko e Lahí ke tuku ha tāpuaki ʻa e tokotaha kotoa pē lolotonga ʻene kei maʻu ivi ke leá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo Siosefá, naʻe hilifaki ʻe Siosefa ko e Lahí hono ongo nimá ki he ʻulu hono fohá.

Naʻá ne pehē, “Tuʻu maʻu ʻi he tuí pea ʻe tāpuekina koe, ʻe monūʻia hoʻo fāmilí pea mo ho hako ʻi mui ʻiate koé. Te ke moʻui ʻo aʻu ki hano fakakakato hoʻo ngāué.”

Naʻe fākafoa ʻa Siosefa mo pehē, “ʻOiauē, ʻe tamai, te u fakahoko nai ia?”

Ne pehē ange leva ʻe he pēteliaké, “ʻIo, te ke moʻui ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ngaahi ngāue kotoa pē ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke faí.”

Hili hono tāpuakiʻi ʻe Siosefa ko e Lahí ʻene fānaú, naʻá ne hanga hake kia Lusi. Naʻá ne pehē, “Fineʻeiki, ʻokú ke kehe ʻaupito koe mei he kau fefine ʻi he māmaní.”

Naʻe fakaʻikaiʻi ia ʻe Lusi, ka naʻe kei fai atu pē hono husepānití. Naʻá ne pehē ange, “Ne ta faʻa fakaʻamu ke ta mate fakataha pē, ka kuo pau ke ʻoua naʻá ke mate fakataha mo au, he ʻoku totonu ke ke nofo ʻo fakafiemālieʻi ʻa e fānaú ʻi he taimi te u mavahe aí.”

Hili haʻane fakaʻaulolongo, naʻe kaila ʻa Siosefa ko e Lahí, “ʻOku ou sio kia ʻAlavini.” Naʻe kūnima leva hono ongo nimá pea kamata ke fakatau māmālie ʻene mānavá pea aʻu pē ʻo nounou ange ʻene mānavá, ʻo ne pekia fakalongolongo pē.25


Hili ha ngaahi uike mei he mālōlō ʻa Siosefa ko e Lahí, naʻe fakataha ʻa e Kāingalotú ki Nāvū ki he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1840. Naʻe akoʻi lahi ange ʻe Siosefa kiate kinautolu fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻo ne fakamatalaʻi ange ʻoku talitali mai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau pekiá ki honau kāinga ʻoku kei moʻuí ke nau maʻu ʻa e ouau faifakamoʻuí maʻanautolu.26

ʻI he taimi mālōlō ʻo e ngaahi sēsini ʻo e konifelenisí, ne fakavave atu e Kāingalotú ki he Vaitafe Misisipí, ʻa ia ne tuʻu ai ha kaumātuʻa ʻe niʻihi ʻi he loto vaí ʻo taʻalo mai kiate kinautolu ke nau papitaiso maʻa ʻenau ngaahi kui, tamai, faʻē, tokoua, tuongaʻane, tuofefine mo e fānau kuo pekiá. Ne ʻikai fuoloa mei ai ne papitaiso ʻa Hailame maʻa hono tokoua ko ʻAlaviní.27

ʻI he siofi ʻe Vilate Kimipolo ʻa e kaumātuʻá ʻi he loto vaitafé, naʻá ne fakaʻānaua ke papitaiso maʻa ʻene faʻeé, ʻa ia ne mate ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻa ai. Naʻá ne fakaʻamu ne ʻosi foki mai ʻa Hiipa mei ʻIngilani ke fakahoko e ouaú, ka koeʻuhí kuo naʻinaʻi ʻe Siosefa ki he Kāingalotú ke nau huhuʻi ʻa e kau pekiá ʻi he vave tahá, naʻá ne fakakaukau leva ke papitaiso maʻa ʻene faʻeé ʻi he taimi pē ko iá.28

Naʻe fakakaukau foki mo ʻEma Sāmita ki hono fāmilí. Naʻe mālōlō ʻene tamai ko ʻAisake Heilí ʻi Sānuali 1839. Ne teʻeki pē ke ne fakamolemoleʻi [ʻa ʻEma] mo Siosefa. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻa peá ne mālōloó, naʻá ne fakangofua ʻa e kau fakaanga ʻo e siasí ke nau pulusi ha tohi naʻá ne fai ʻa ia naʻá ne fakahalaʻi ai ʻa Siosefa mo ui ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha “faʻu laulaunoa ʻo e taʻemoʻoní mo faiangahala.”29

Ka neongo iá, naʻe kei ʻofa pē ʻa ʻEma heʻene tamaí pea naʻá ne papitaiso maʻana ʻi he vaitafé.30 Naʻe teʻeki ke ne tali e ongoongoleleí ʻi he moʻui fakamatelié, ka naʻá ne fakaʻamu he ʻikai ke kei pehē ai pē ʻo taʻengata.


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu ko iá, naʻe faʻu ai ʻe Siosefa mo Sione Pēneti ha tohi fakangofua ki Nāvū. Naʻe fakataumuʻa ʻa e tohí ke lava ʻe he Kāingalotú ʻo maʻu ʻa e tauʻatāina ke puleʻi pē kinautolu pea mo maluʻi kinautolu mei he faʻahinga fakamaau taʻetotonu ʻa ia naʻe fakamamahiʻi ai kinautolu ʻi Mīsulí. Kapau ʻe tali ʻe he fakamaauʻanga fakafonuá ʻa e tohi fakangofuá, ʻe lava ʻe he kau tangataʻi fonua ʻo Nāvuú ʻo faʻu ʻenau lao pē ʻanautolu ki he koló, fakalele ʻenau fakamaauʻanga pē ʻanautolu, fokotuʻu ha ʻunivēsiti pea mo fokotuʻutuʻu hanau kau sōtia fakakautau.31

Naʻe kei tupulaki ai pē foki e ngaahi palani ʻa Siosefa ki he siasí. ʻI he fakatuʻamelie ʻe he palōfitá ʻe toe tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ʻe fakatahataha maí, naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi siteiki ʻi he ʻū nofoʻanga foʻou ofi ki Nāvuú. Naʻá ne ui foki ʻa ʻOasoni Haiti mo Sione Peisi ke na kamata ngāue fakafaifekau ki Palesitaine, ʻa ia te na fakatapui ai ʻa Selusalema ki hono tānaki fakataha ʻa e fānau ʻa ʻĒpalahamé. Kuo pau ke kolosi e ongo ʻaposetoló ʻi ʻIulope kae lava ke na toki aʻu [ki Palesitaine], ʻa ia te na maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha tukui kolo lahi.32

Naʻe fanongonongo ʻe Siosefa mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Te tau mamata ki ha ʻaukolo mai ki he feituʻú ni, ko e kakai mei he fonua mo e vahefonua kotoa pē, ʻa e tokotaha mei he lea fakafonua mo e matakali kotoa pē, ʻa ia te nau moihū fakataha mo kitautolu ki he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú ʻi Hono temipale māʻoniʻoní.”33

ʻI he konga kimuʻa ʻo Tīsemá, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Sione Pēneti hono ivi tākiekina ʻi he fakamaauʻanga ʻIlinoisí ke tali ʻa e tohi fakangofua ki Nāvuú, ʻa ia ne maʻu ai ʻe he Kāingalotú e mafai ke fakahoko ʻenau palani ki he koló. ʻI he foki mai ʻa Sione ki Nāvū kuo ikuna ʻene feingá, naʻe fakahikihikiʻi ia ʻe Siosefa ʻi he faingamālie kotoa pē.34

ʻI he ʻaho 19 ʻo Sānuali, 1841 ko e hili ia ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe tāpuekina ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ha fakahā foʻou. Naʻá Ne fakapapauʻi ange kuó Ne talitali lelei ʻa ʻEtuate Pātilisi mo Siosefa Sāmita ko e Lahí ki hono ʻaó, ʻo kau ai mo Tēvita Pāteni, ʻa ia naʻe tamateʻi ʻi he tau ʻi he Vaitafe Pikopikó. Naʻe ui ʻa Hailame Sāmita ke ne fetongi ʻene tamaí ʻi hono fatongia ko e pēteliake ʻo e siasí pea naʻe toe fakanofo foki ia ke ne ngāue fakataha mo Siosefa ʻi heʻene hoko ko ha palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā, ʻo ne fetongi ai ʻa ʻŌliva Kautele.35

ʻIkai ngata aí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sione Pēneti ke ne tokoni kia Siosefa pea hokohoko atu ʻene lea ki he kakai taʻesiasí maʻá e Kāingalotú, pea talaʻofa ange mo ha ngaahi tāpuaki ka ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻene ngāue angatonú. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “E ʻikai ke tō noa ʻa ʻene totongí ʻo kapau te ne tali ʻa e akonakí. Kuó u mamata ki he ngāue kuó ne faí, ʻa ia ʻoku ou tali ʻo kapau te ne hoko atu ai pē.”36

Naʻe tali foki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ngāue ne fai ʻe he Kāingalotú ʻi he kuohilí ke langa ʻa Saione ʻi he Vahefonua Siakisoní, ka naʻá Ne fekauʻi ʻeni ke nau langa hake ʻa Nāvū, fokotuʻu ke lahi ange ʻa e ngaahi siteikí pea langa ha hōtele ʻo ui ko e Fale Nāvuú, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he kau ʻaʻahí ha feituʻu ke nau mālōlō mo fakalaulauloto ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo e nāunau ʻo Saioné.37

Ko e mahuʻinga tahá, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau langa e temipale foʻoú. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Tuku ke langa ʻa e falé ni ki hoku hingoá, koeʻuhí ke u lava ʻo fakahā ʻi ai ʻa ʻeku ngaahi ouaú ki hoku kakaí.”38

Naʻe kau ʻa e papitaiso maʻá e pekiá ʻi he taha ʻo e ngaahi ouaú. Naʻe kamata maí naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he Vaitafe Misisipí, ka naʻá Ne fekauʻi ʻeni ke taʻofi e ouaú kae ʻoua kuo nau fakatapui ha faiʻanga papitaiso makehe ʻi he temipalé. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku kau ʻa e ouaú ni ki hoku falé.”39

ʻE hoko mai ʻamui ʻa e ngaahi ouau fakatemipale mo e ngaahi moʻoni fakalaumālie kehé. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ou loto ke fakahā ki hoku siasí ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo fufuuʻi talu mei muʻa ʻi he teʻeki ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Pea te u fakahā ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he fale ní, pea mo hono lakanga fakataulaʻeiki ʻo iá.”40

ʻI he talaʻofa ange ʻe he ʻEikí ʻe totongi ʻenau ngāue faivelengá mo e talangofuá, naʻá Ne naʻinaʻi ki he Kāingalotú ke nau ngāue ʻaki honau tūkuingatá ki [hono langa ʻo e] temipalé. Naʻá Ne fekau ke “Langa ha fale ki hoku hingoá, ʻio ʻi he potú ni, koeʻuhí ke mou fakamoʻoniʻi ʻa kimoutolu kiate au ʻoku mou faivelenga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, [...] koeʻuhí ke u tāpuakiʻi ʻa kimoutolu, pea fakakalauni ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e lāngilangi, moʻui taʻe-faʻa-mate, mo e moʻui taʻengata.”41

ʻI he kamata ʻa e taʻu foʻoú, naʻe hā ngali lelei ʻa e kahaʻú ki he Kāingalotú. ʻI he ʻaho 1 ʻo Fepueli, 1841, naʻa nau fili ai ʻa Sione Pēneti ke hoko ko e pule fakavahe ʻo Nāvuú, ʻa ia naʻá ne hoko foki ai ko e fakamaau pule ki he fakamaauʻanga fakakoló. Naʻá ne hoko foki ko e palesiteni ʻo e ʻunivēsiti foʻoú, ʻeikitau ʻo e kau sōtiá, mo ha tokoni ʻetivaisa ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí.42 Naʻe falala ʻa Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e siasí ki heʻene malava ke tataki ʻa e koló ke hoko ko ha kolo maʻongoʻongá.

ʻI he fakautuutu ʻa e mafai mo e fatongia naʻe maʻu ʻe Sioné, naʻe ʻikai ke kei fakaʻikaiʻi ʻe ʻEma ʻa e tokoni kāfakafa kuó ne fai maʻá e Kāingalotú. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha ongoʻi loto-ʻofa ʻo tatau mo ia ne maʻu ʻe he Kāingalotú [kia Sioné]. Naʻá ne fakakaukau naʻe laka fakafuofuolahi mai pē ʻa Sione ki he koló hangē ha ʻeikitaú, pea ko e taimi pē ʻoku ʻikai ai ke ne feinga ke fakalotoʻi ʻa Siosefá, naʻe hangē naʻá ne tokanga taha pē kiate iá pea taʻefakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé.

Neongo e ngaahi talēniti mo e ngāue ʻaonga naʻe fai ʻe Sione Pēnetí, ka naʻe ʻi ai pē ha meʻa fekauʻaki mo ia naʻe loto-hohaʻa ki ai [ʻa ʻEma].43