‘Inisititiuti
13 Kuo Toe Foki Mai ʻa e Meʻafoakí


“Kuo Toe Foki Mai ʻa e Meʻafoakí,” vahe 13 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 13: “Kuo Toe Foki Mai ʻa e Meʻafoakí”

Vahe 13

ʻĪmisi
Plowboy

Kuo Toe Foki Mai ʻa e Meʻafoakí

ʻI he taimi naʻe foki ai ‘a Siosefa ki Ketilani ʻi he konga kimui ʻo ʻAokosi 1831, ne kei toka pē ha fefusiaki ʻi hono vā mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻa ʻa ia naʻe ʻalu mo ia ki Tauʻatāiná. Hili ʻenau kē naʻe fai ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Mīsulí, naʻe fakavaivaiʻi ʻe Siosefa mo e konga lahi ʻo e kaumātuʻa naʻe fononga holo mo iá ʻa kinautolu, vete ʻenau ngaahi angahalá, pea kole ha fakamolemole. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻEikí pea ʻoange foki mo ha fakalotolahi mo e poupou.1

“Pea fakatatau ki hoʻomou fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi hoku ʻaó, ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e puleʻangá.”2

Ne ʻi ai ha kaumātuʻa kehe, kau ai ʻa ʻĒsela Puti, naʻe ‘ikai ke nau tokanga ki he fakahā ko iá pe fakaleleiʻi honau ngaahi faikehekehe mo Siosefá. ʻI he foki mai ʻa ʻĒsela ki Ketilaní, naʻá ne hokohoko atu hono fakaangaʻi ʻa Siosefa mo lāunga fekauʻaki mo ʻene tōʻonga ʻi he ngāue fakafaifekaú.3 Ne toʻo ʻe ha konifelenisi ʻo e Kāingalotú ʻa e laiseni malanga ʻa ʻĒselá, pea naʻe kamata leva ke ne tohi ki hono ngaahi kaungāmeʻá ha ʻū tohi fakamamahi ʻo ʻohofi ʻa Siosefa.4

Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ʻohofi ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo Sepitemá pea ui ki he kaumātuʻá ke taʻofi ʻenau fakahalaiaʻi ʻa e ngaahi fehalaaki ʻa Siosefá mo hono fakaangaʻi taʻe-ʻuhinga iá. “Kuó ne fai angahala,” ko e fakahā ia ʻe he ʻEikí, “ka ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala kiate kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi hoku ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé.”

Naʻa ne enginaki ki he Kāingalotú ke nau fefakamolemoleʻaki foki. “Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”

Naʻá Ne toe faleʻi foki e Kāingalotú ke nau fai lelei mo langa hake ʻa Saione, kae ʻikai tuku ʻenau ngaahi fetaʻemahinoʻakí ke ne vahevahe kinautolu. Naʻá Ne fakamanatu ange kiate kinautolu, “Ko ia, ʻoua [naʻa mou] fiu ʻi he faileleí, he ʻokú [mou] ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi.” “Vakai, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”

Kimuʻa pea fakaʻosi ʻEne folofolá, naʻe ui ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e siasí ke fakatau atu ʻenau koloá pea ʻalu ki Mīsuli. Ka neongo iá, ko e lahi taha ʻo e Kāingalotú ke nau nofo pē ʻi ʻOhaiō, ʻo hokohoko atu hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ai. Naʻá ne fakahā ange kia Siosefa, “He ko au, ko e ʻEikí, ko hoku lotó ke tauhi ha potu haofakiʻanga ʻi he fonua ko Ketilaní, ʻi ha taʻu ʻe nima.”5


Naʻe fakafanongo loto vekeveke ʻa ʻElisapeti Maasi ki hono fakamatalaʻi ʻe he kaumātuʻa ne foki ki ʻOhaioó ʻa e fonua ko Saioné. Naʻa nau talanoa ki ha kelekele lahi, mo lanu ʻuliʻuli, mo ha musie lahi ʻi ha ngaahi tafungofunga ne mafola atu ʻo hangē ko e tahí, mo ha vaitafe ne tafe mālohi ʻo hangē ʻoku moʻui pē ʻiate iá. Neongo naʻe siʻisiʻi ke nau lea ki ha ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e kau Mīsulí, ka naʻe lahi ha kaumātuʻa foki mai ne nau fakatuʻamelie ki he kahaʻu ʻo Saioné.

Naʻe toe fakamanatu ʻe ʻElisapeti ʻi haʻane tohi ki hono tokoua ʻi he fonó ʻi Positoni, ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e fonua ʻo e talaʻofá. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “Kuo nau fokotuʻu ha maka ki he temipalé mo e koló fakatouʻosi, pea fakatau ha konga kelekele ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkungá ke maʻu ha tofiʻa ʻo e kau tui faivelengá.” Naʻá ne fakamatala foki ko e temipalé naʻe tuʻu ia ʻi ha vaotā he fakahihifo ʻo e fakamaauʻangá, ʻo fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ko e vaotaá ʻe “hoko ko e ngoue fua moʻoni” pea ʻe “mavava ʻa e ngaahi potu lalá.”6

Naʻe kei ʻi Mīsuli e husepāniti ʻo ʻElisapetí ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí, pea naʻá ne ʻamanaki atu ke ne foki mai ki ʻapi ʻi ha māhina ʻe taha pe ofi ki ai. Naʻe pehē ʻe he kaumātuʻá, ko e lahi taha ʻo e kakai ʻi Mīsulí naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he pōpoaki naʻá ne vahevahé, ka naʻe papitaiso ʻe he kau faifekaú e kakai ʻi he ngaahi feituʻu kehé mo ʻave kinautolu ki Saione.7

ʻI ha taimi nounou pē, ʻe tānaki atu ha laungeau ʻo e Kāingalotú ki Tauʻatāina.


ʻI ha maile ʻe laungeau mei he fakatonga-hihifo ʻo Ketilaní, naʻe ʻaʻahi ʻa e tokotaha taʻu uofulu-mā-nima ko Uiliami Makaleliní ki he ongo faʻitoka ʻo hono uaifí, ko Sinitia Ane, mo ʻena pēpeé. Naʻe mali ʻa Uiliami mo Sinitia Ane ʻo siʻi hifo ʻi ha taʻu ʻe ua peá ne pekia mo e pēpeé. ʻI heʻene hoko ko ha faiakó, naʻe poto ʻaupito ʻa Uiliami peá ne maʻu meʻafoaki ki he faʻu tohi. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha meʻa ke fakafiemālieʻi ia ʻi he ngaahi taimi fakataʻelata talu e mole hono fāmilí.8

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili hono akoʻi ʻene kalasí, naʻe fanongo ʻa Uiliami ki ha ongo tangata naʻá na malanga ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha taha ʻo kinaua, ko Tēvita Uitemā, kuó ne mamata ki ha ʻāngelo peá ne fakamoʻoni naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ofo ʻa Uiliami ʻi he mālohi mo e mahino ʻa e malanga ʻa e tokotaha ʻe tahá, ʻa Haavi Uitiloki.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Uiliami e ongo tangatá ke na akoʻi lahi ange ia, pea naʻe toe ongo kiate ia e ngaahi lea ʻa Hāví. “Kuo teʻeki ke u fanongo ha malanga pehē ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí,” ko e tohi ia ʻa Uiliami ʻi heʻene tohinoá. “ʻOku hangē ʻoku takatakaiʻi e tangatá ʻe he nāunau ʻo e ʻOtuá.”9

ʻI heʻene vēkeveke ke feʻiloaki mo fekumi ki he ngaahi fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe muimui ai ʻa Uiliami ʻia Tēvita mo Haavi ki Tauʻatāina. Naʻe ʻosi foki ʻa Siosefa ia ki Ketilani ʻi he taimi ne nau aʻu atu aí, ka naʻe feʻiloaki ʻa Uiliami mo ʻEtuate Pātilisi, Māteni Hālisi, mo Hailame Sāmita mo fanongo ki heʻenau fakamoʻoní. Naʻá ne talanoa foki mo ha kau tangata mo e fafine kehe ʻi Saione peá ne ofo ʻi he ʻofa mo e melino naʻá ne vakai ki ai ʻiate kinautolú.10

Lolotonga haʻane lue lōloa ʻi he vao ʻakaú he ʻaho ʻe taha, naʻá ne talanoa ai mo Hailame fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mo e kamataʻanga ʻo e Siasí. Naʻe fie maʻu ʻe Uiliami ke tui, ka neongo ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne fanongo ki aí, naʻe ʻikai pē ke fakalotoa ia ke ne kau ki he siasí. Naʻá ne fie maʻu ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá kuó ne maʻu ʻa e moʻoní.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ne lotu ki ha fakahinohino. Lolotonga ʻene fakakaukau ki heʻene ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakatokangaʻi ʻe Uiliami kuó ne ʻomi ki heʻene fakakaukaú ha maama foʻou. Naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe moʻoni ia peá ne ongoʻi haʻisia ʻi hono ngeiá ke ne fakamoʻoniʻi ia. Naʻá ne fakapapauʻi kuó ne ʻilo ʻa e siasi moʻui ʻo Sīsū Kalaisí.11

Naʻe papitaiso mo hilifakinima ʻe Hailame ʻa Uiliami kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, pea naʻe fononga atu ʻa e ongo tangatá ki Ketilani.12 ʻI heʻena malanga heʻena fononga he halá, naʻe ʻilo ai ʻe Uiliami ʻokú ne maʻu ha talēniti ki hono toʻoa e loto ʻo e kau fanongó mo fakafekiki mo e kau faifekaú. Naʻá ne faʻa tōʻonga fie ʻeiki ʻi heʻene malangá, ka neongo iá, naʻá ne ongoʻi tautea ʻi he taimi ne tuli ai ʻe heʻene polepolé ʻa e Laumālié.13

ʻI heʻena tūʻuta ki Ketilaní, naʻe hohaʻa ʻa Uiliami ke talanoa kia Siosefa. Naʻe lahi haʻane ngaahi fehuʻi pau naʻá ne fie maʻu ha tali ki ai, ka naʻá ne tuku lotoʻi pē kinautolu, mo lotua ʻe ʻiloʻi kinautolu ʻe Siosefa ʻiate ia pē mo fakahā mai ʻa e talí. Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Uiliami ʻi he taimi ko ʻení pe ʻe ʻalu ki fē pea mo e meʻa ke fai ʻi heʻene moʻuí. ʻI he ʻikai hano fāmilí, te ne lava ʻo līʻoa kakato ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ka naʻe ʻi ai hano konga ne fie maʻu ke ʻuluaki tokangaʻi ia mo ʻene ngaahi fie maʻu pē ʻaʻaná.

ʻI he pō ko iá, naʻe foki atu ki ʻapi ʻa Uiliami mo Siosefa peá ne kole ange kiate ia ha fakahā mei he ʻEikí, he naʻá ne ʻilo ha niʻihi tokolahi kuo nau fai pehē. Naʻe tali ia ʻe Siosefa, pea ʻi heʻene hoko ko e palōfitá naʻá ne maʻu e fakahaá, pea naʻe fanongo ʻa Uiliami ki hono tali ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi fehuʻí takitaha. Naʻe toʻo atu ʻene hohaʻá ka ne maʻu ʻa e fiefiá. Naʻá ne ʻilo kuó ne maʻu ha palōfita ʻa e ʻOtuá.14


Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 1 ʻo Nōvema 1831, naʻe ui ai ʻe Siosefa ha fakataha alēlea ʻa e kau taki ʻo e siasí. Ne toki pulusi ‘e ʻĒsela Puuti ha tohi ʻi ha nusipepa fakalotofonua ʻo tukuakiʻi ʻa Siosefa ki hono fakahoko e ngaahi kikite loi mo hono fūfuuʻi ʻene ngaahi fakahaá mei he ʻao ʻo e kakaí. Ne mafola lahi hono lau ʻo e tohí, pea naʻe tokolahi ha kakai ne kamata ke nau huʻuhuʻu ki he Kāingalotú mo ʻenau pōpoakí.15

Naʻe loto foki ha kāingalotu tokolahi ke nau lau pē ʻe kinautolu e folofola ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí ko ha ngaahi tatau pē ne hiki tohinima ʻo e ngaahi fakahaá kuo maʻu ʻe Siosefá, naʻe ʻikai ʻiloa ia ʻi he lotolotonga ʻo e tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e siasí. Naʻe pau ke hiki tohinima ia ʻe he kaumātuʻa naʻa nau fie maʻu ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú.

ʻI heʻene ʻiloʻi ʻení, naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa ke pulusi ʻa e ngaahi fakahaá ʻi ha tohi. Naʻá ne falala ʻe tokoniʻi ʻe ha tohi peheni ʻa e kau faifekaú ke faingofua ange ʻenau vahevahe ʻa e folofola ʻa e ʻEikí mo fai ha fakamatala totonu fekauʻaki mo e siasí ki he ʻū kaungāʻapi fie ʻiló.

Naʻe tālangaʻi e meʻá ni ʻe he fakataha alēleá ʻo laulau houa. Naʻe fakafepakiʻi ʻe Tēvita Uitemā mo ha niʻihi tokosiʻi kehe ʻa hono pulusi ʻo e ngaahi fakahaá, ʻo hohaʻa naʻa fakatupu ʻe hono tuku atu e ngaahi palani ʻa e ʻEikí ki he kakaí ha ngaahi palopalema ki he Kāingalotu ʻi he Vahefonua Siakisoní. Ne ʻikai tui tatau ʻa Siosefa mo Sitenei, ʻi heʻene pehē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke pulusi ʻe he siasí ʻEne ngaahi leá.16

Hili ha fakakikihi lahi ange, naʻe loto ʻa e fakataha alēleá ke pulusi ha tatau ʻe taha mano ʻo e ngaahi fakahaá ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Naʻa nau vahe ʻa Sitenei, ʻŌliva mo Uiliami Makalelini ke tohi ha talamuʻaki ki he tohi ʻo e ngaahi fakahaá pea ʻoange ia kiate kinautolu kimui ange he ʻaho ko iá.17

Naʻe kamata tohi leva ʻe he kau tangata ʻe toko tolú, ka ʻi heʻenau foki mai mo ha talamuʻakí, ne ʻikai tali ia ʻe he fakataha alēleá. Naʻa nau lau ia, pea nau fakakikihi ʻi he laine kotoa pē, mo kole kia Siosefa ke ne fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí ki aí. Naʻe lotu ʻa Siosefa, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha talamuʻaki foʻou ki he tohí. Naʻe hiki ʻe Sitenei ʻEne ngaahi leá ʻi hono lea ʻaki ia ʻe Siosefá.18

ʻI he talamuʻaki foʻoú, ne fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai kotoa pē ke tokanga ki Hono leʻó. Naʻá Ne fakahā kuó Ne foaki kia Siosefa ʻa e ngaahi fekaú ni ke tokoni ki Heʻene fānaú ke fakatupulaki ʻenau tuí, falala kiate Ia, pea maʻu mo fakahā ʻa e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí mo e fuakava taʻengatá. Naʻá ne lea foki ki he ilifia ʻa kinautolu ʻo hangē ko Tēvitá ʻa ia naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e kanotohi ʻo e ngaahi fakahaá.

Naʻá ne fakahā, “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”19

Hili hono lea ʻaki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lea ʻo e talamuʻakí, ne tokolahi ha kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá naʻa nau loto fiemālie ke fakamoʻoniʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi fakahaá. Naʻe kei momou pē ha niʻihi kehe ʻi he lokí ke pulusi e ngaahi fakahaá ʻi honau tuʻunga lolotongá. Naʻa nau ʻilo ko Siosefá ko ha palōfita, pea naʻa nau ʻilo naʻe moʻoni ʻa e ngaahi fakahaá, ka naʻa nau ongoʻi mā ʻi hono ʻomi e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mamaha ʻa e ʻilo lea ʻa Siosefá mo ʻene vaivai faka-kalamá.20

Naʻe ʻikai hohaʻa ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko kinautolú. ʻI Heʻene talamuʻakí, kuó Ne fakamoʻoni ai ko e ngaahi fakahaá ne haʻu ia meiate Ia, pea naʻe foaki ia ki Heʻene kau tamaioʻeikí “ʻi heʻenau vaivaí ʻo fakatatau mo ʻenau leá.”21 Ke tokoni ki he kau tangatá ke nau ʻilo naʻe haʻu ʻa e ngaahi fakahaá meiate Iá, naʻá Ne tuku mai ha fakahā foʻou, peá ne fakatukupaaʻi e fakataha alēleá ke nau fili e tangata poto taha ʻi he lokí ke ne tohi ha fakahā hangē ko ia kuo maʻu ʻe Siosefá.

Kapau naʻe ʻikai lava ʻe he tangata ne fili ke fai e ngāué ʻo fakahoko ia, pea ʻe ʻilo ʻe he taha kotoa ʻi he lokí mo fatongia ʻaki hono fakamoʻoniʻi ko e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí kia Siosefá naʻe moʻoni, neongo e ʻikai ke nau haohaoá.22

Naʻe feinga ʻa Uiliami ke ne hiki ha fakahā, ʻo ne toʻo hake ha peni, mo falala ki heʻene taukei ʻi he leá. Ka ʻi he hili ʻene fakahoko iá, naʻá ne ʻilo mo e kau tangata kehe ʻi he lokí ko e meʻa kuó ne tohí naʻe ʻikai haʻu mei he ʻEikí.23 Naʻa nau fakahā ʻenau fehalākí pea fakamoʻoni ʻi ha fakamatala ko e ngaahi fakahaá kuo foaki ia ki he palōfitá ʻi he fakahinohino fakalaumālie ʻa e ʻOtuá.24

Naʻa nau fakapapau ʻi he fakataha alēleá ʻoku totonu ke toe vakaiʻi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi fakahaá pea “fakatonutonu ʻa e meʻa ne hala pe ngaahi fehalaaki ʻa ia te ne ʻilo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.”25


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe talitali lelei ʻe ʻElisapeti Maasi ha tokotaha malanga ne fononga holo ko Nenisī Touli ki hono ʻapí ʻi Ketilani. Ko ha fefine siʻisiʻi mo pakapakau ʻa Nenisī pea naʻe hā mei hono fofongá ʻa e mālohi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne tui ki aí. ʻI hono taʻu tolungofulu mā nimá, kuo ʻiloa ʻa Nenisī ʻi heʻene malanga ki he ngaahi haʻofanga kakai tokolahi ʻo e houʻeiki fafine mo tangata ʻi he ngaahi ʻapiakó, siasí, mo e ngaahi fakataha nofo kemi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Hili ʻene talanoa mo iá, naʻe lava pē ke tala ʻe ʻElisapeti ko ha tokotaha ako lelei ia pea naʻe tuʻu maʻu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne tui ki aí.26

Kuo haʻu ʻa Nenisī ki Ketilani mo ha taumuʻa. Neongo naʻá ne faʻa tauhi ha fakakaukau tauʻatāina fekauʻaki mo e ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku nau tui kehekehe aí, ka naʻe fakapapauʻi ʻe Nenisī naʻe takihalaʻi ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne fie maʻu ke ako ʻo lahi ange fekauʻaki mo kinautolu koeʻuhí ke ne tokoni ki he niʻihi kehé ʻi hono fakafepakiʻi ʻenau ngaahi akonakí.27

Naʻe ʻikai poupouʻi ʻe ʻElisapeti ha ngāue pehē, ka naʻe lava pē ke mahino kiate ia naʻe feinga ʻa Nenisī ke ne taukapoʻi e meʻa naʻá ne fakakaukau ko e moʻoní. Naʻá ne fanongo ki heʻenau malangá peá ne mamata ki ha ngaahi papitaiso ʻi ha vaitafe ofi mai. Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ne ʻalu mo ʻElisapeti ki ha fakataha hilifakinima mo Siosefa, Sitenei, mo ha kau taki kehe ʻo e siasí.28

Hili e fakatahá, naʻe fehangahangai ʻa Uiliami Felipisi mo Nenisī fekauʻaki mo ʻene veiveiua ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talaange, “He ʻikai fakahaofi koe kae ʻoua kuó ke tui ki he tohi ko iá.”

Naʻe sio fakamamaʻo ʻa Nenisī kia Uiliami. Naʻá ne pehē ange, “Kapau te u maʻu ʻa e tohi ko iá tangataʻeiki, te u tutu ia.” Naʻe ʻohovale ʻa Nenisī ʻi heʻene sio ʻe lava ke muimui ha kakai mohu talēnitiʻia mo ʻatamai poto kia Siosefa Sāmita mo tui ki he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ne pehē ʻi haʻane lea ki he palōfitá, “ʻE Misa Sāmita, te ke lava nai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Māfimafí, ʻo ʻoatu hoʻo leá ʻi he fakapapau naʻe fakahā atu ʻe ha ʻāngelo mei he langí kiate koe ʻa e feituʻu ki he ʻū lauʻi peleti ko ʻená?”

Naʻe tali fakaoli mo mohu fakakaukau atu ʻa Siosefa ʻo pehē, “He ʻikai ke u teitei fakapapau ki ai.” Ka, naʻá ne fakaofi atu kiate kinautolu ʻa ia ne toki papitaisó, ʻo hilifaki hono ongo nimá ki honau ʻulú, peá ne fakamaʻu kinautolu [ko e mēmipa ʻo e Siasí].

Naʻe tafoki hake ʻa ʻElisapeti ʻo fakamoʻoniʻi kia Nenisī hono hilifakinima iá. Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi pē ne hilifaki ai hono ongo nimá ʻi hoku ʻulú, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hangē ko ha vai māmāfana ne ʻalu hifo ʻiate aú.”

Naʻe loto mamahi ʻa Nenisī, ʻo hangē kuo tukuakiʻi ia ʻe ʻElisapeti ʻoku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻoku ongo fēfē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ne toe sio hake kia Siosefa. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku ʻikai nai ke ke mā ʻi he faʻahinga fakangalingali peheé?” “ʻA koe, ʻoku ʻikai toe kehekehe mo ha kiʻi tamasiʻi fakaʻuli palau mūnoa ʻo hotau fonuá!”

Ne fakamoʻoni mahinongofua pē ʻa Siosefa ʻo pehē, “Kuo toe foki mai e meʻafoakí, ʻo hangē ko ia ʻi he kuongamuʻá, ki ha kau toutai naʻe ʻikai poto he lautohí pe tohinimá.”29