2008
Moʻui ʻi ha Tuʻunga Moʻui ʻoku Potupotu Tataú
Fēpueli 2008


Moʻui ʻi ha Tuʻunga Moʻui ʻoku Potupotu Tataú

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga naʻe fai ʻi he Kolisi Pisinisi ʻa e Siasí he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 2006.

ʻĪmisi
Elder Robert F. Orton

ʻOku ou tui ʻoku meimei ke fie maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻa e faʻahinga moʻui te ne ʻomi ʻa e fiefia ʻoku tolongá. ʻOku ou tui ʻe lava ʻeni ʻaki hano fokotuʻu ha founga pe hala ki he moʻui taʻengatá. ʻE toe fakavaveʻi mo tokoniʻi ia ʻe he talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié mo e moʻui ʻoku potupotu tataú.

Ko ʻeku lave ko ia ki he potupotu tataú, ʻoku ou ʻuhinga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, fakaʻatamaí, fakatuʻasinó, fakasōsialé mo e fakaʻekonōmiká. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e potupotu tataú ko e pau fakaʻatamai mo fakaeloto; ko e ʻai ke napangapangamālie pe tuʻotuʻatatau.

Ko Hono Faingataʻa ke Aʻusia ʻa e Potupotu Tataú

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻe lava ʻe heʻetau fekuki mo e ngaahi palopalema fakaʻahó ʻo uesia e tuʻotuʻa tatau mo e napangapangamālie ʻoku tau feinga ki aí. ʻOku mafasia hatau tokolahi ʻi heʻetau feinga ke maʻu mo pukepuke ha moʻui ʻoku tuʻotuʻa tataú. Te u ʻoatu ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení, naʻe toʻo mei he lea ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.1

Naʻe pehē ʻe ha taha ako, “ʻOku ou ʻilo ʻoku pehē ʻe he folofolá mo e kau taki he ʻaho ni ʻo e Siasí ʻoku ʻikai totonu ke tau fakatoloi ʻa e malí mo e fāmilí. Ka ko hoku taʻu 26 ʻeni. ʻOku teʻeki ʻosi ʻeku akó pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻaku ngāue ke u lava ai ʻo tauhi ha fāmili. ʻE lava nai ke fakaʻatā au mei he malí, ʻi he kiʻi vahaʻa taimi ko ʻení?”

Naʻe pehē ʻe ha taha kehe, “Ko e fefine au, pea kuo teʻeki ke lea mali mai ha taha ia ke ma mali. Te u lava fēfē ʻo fakahoko ʻa e fekau ke u malí?”

Naʻe pehē ʻe ha faʻē kei talavou, “ʻOku ou femoʻuekina ʻi hono fakaʻosi ʻo ʻeku akó pea mo hono tokangaʻi ʻo ʻeku fānaú. ʻOku ʻikai faʻa maʻu haku taimi ke u toe fakakaukau ai ki ha meʻa kehe. ʻOku ou fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe māmani pea mo e Siasí ke u faí. Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻeku ngāué, he ʻikai ke u teitei lava ʻe au ʻo feau e ngaahi fie maʻu ʻa e taha kotoa. ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi he feinga ke u lototoʻa mo ʻeku ongoʻi halaiá, loto foʻí mo e mole ʻa e ʻamanakí ʻi he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tala mai kuo pau ke tau fai ka tau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé.”

Naʻe pehē ʻe ha taha ako ʻe taha, “Kuo pau ke u ako ka u lava ʻo totongi ʻeku akó. ʻOku ʻikai ke u maʻu ha taimi feʻunga ki heʻeku ngaahi ngāue fakaako mei ʻapí mo e ngāue ʻi he Siasí. ʻE anga fēfē leva hono fie maʻu ke potupotu tatau ʻeku moʻuí?”

Kuó u fanongo ki ha pehē ʻe ha tokolahi, “ʻOku ʻikai toe lahi ange ha ʻilo ia ʻa ha taha ʻiate au ki hono mahuʻinga ʻo e fakamālohisinó, ka ʻoku ʻikai ke u maʻu ha taimi ki ai.”

Naʻe ongona ha pehē ʻe ha fefine ʻe taha, “ʻE lava fēfē ʻe ha husepāniti mo ha uaifi he ʻahó ni, ʻo maʻu ha meʻa maʻa hona fāmilí kapau ʻoku ʻikai ngāue ʻa e uaifí ʻo mavahe mei ʻapi? ʻOku ʻikai pē ke maʻu ha paʻanga feʻunga ia ke ne feau ʻa e ngaahi fakamolé kapau he ʻikai ke ngāue.”

Naʻe toe pehē ʻe ha tamai kei talavou, “ʻOku fie maʻu ʻe heʻeku pisinisi foʻoú ʻa e kotoa hoku taimí. ʻOku ou ʻilo pē ʻe au ʻoku ou liʻaki hoku uaifí, fānaú pea mo hoku ngaahi fatongia faka-Siasí, ka ʻo kapau te u lava ʻo fakahoko ʻeni ʻi he taʻú ni, te u maʻu ha paʻanga feʻunga pea ʻe tokamālie ʻa e meʻa kotoa pē.”

He toki taha mohe misi moʻoni ia. ʻOku ʻikai fakaʻau ʻa e moʻuí ia ke lelei ange; ʻoku fakaʻau ia ke toe faingataʻa ange. ʻOua te ke misi ʻo pehē ʻe ʻomi ʻe he ʻapongipongí ha taimi lahi ange, kae siʻi ange ʻa e fatongiá. Teuteu ke ke fehangahangai mo e meʻa ʻoku tuʻunuku maí ʻaki haʻo akoako he ʻahó ni, ʻo fakatatau mo e tuʻunga lolotonga ʻokú ke ʻi aí, ki he meʻa te ke fakahoko he taimi ko iá.

Te tau siʻaki ʻapē ʻa ʻetau tulifua ki ha ako ʻoku māʻolunga angé, ʻa ē ʻoku tau fakatupulaki mo fakamālohia ai kitautolú? Te tau siʻaki ʻa e feinga ke malí mo e fāmilí? ʻE tuku ā ʻetau teuteu ke tauhi hotau fāmilí mo kitautolú? Te tau fakangaloki koā ʻa e ngāue ʻi he Siasí?

Ko e tali ki he fehuʻí ni taki taha, ko e ʻikai. Neongo ʻoku taʻemalava ke tali heni ʻa e ngaahi taʻefiemālie kotoa pē kuó u lave atu ki aí, ka mou kātaki ʻo vakaiʻi ange muʻa ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau ko ʻení.

Fie maʻu ke Potupotu Tatau

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, [“Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ʻTui Faka-Māmongá’ ko ʻete tali ʻa e moʻoní, ʻo tuku ke ne hoko mai ʻi he taimi ʻoku fie hoko aí.]”2 Naʻá ne toe fakahā foki “ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai poto” (T&F 93:36) pea “ʻilonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toetuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú” (T&F 130:18).

Naʻe pehē ʻe Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku ou fie kole atu ke mou tauhi ke potupotutatau hoʻomou moʻuí. ʻOua naʻa mou tokanga pē ki he meʻa ʻe lava ke pehē ko ha ʻʻekitivitī ʻo e ongoongoleleí.’ Ko e maʻu meʻatokoni leleí ʻoku kau ki ai ha ngaahi meʻatokoni kehekehe. ʻOku totonu ke ʻi ai hao taukei ʻi he … malaʻe kuó ke fili ke ke ngāue aí. Ka ʻoku ou naʻinaʻi atu ke ʻoua naʻa hoko ia ko e meʻa pē ke ke tokanga ki aí… .

“… Tokanga telia ʻa e tokanga ki ha meʻa pē ʻe tahá. Tokanga ki he fāsiʻi ʻa e vakaí. ʻAi ke ke saiʻia ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe lolotonga hoʻo fakamālohia ʻa hoʻo ʻilo ʻi he malaʻe ʻokú ke ngāue maʻuʻanga moʻui aí.”3

Kuo toe akoʻi mai foki ʻe Hingikelī ʻoku ʻi ai hatau fatongia ʻoku konga fā—ki hotau ngaahi fāmilí, ki hotau pule ngāué, ki he ʻEikí, pea kiate kitautolu. Kuó ne ʻosi faleʻi kitautolu ke tau [“tuku ha taimi ke te kiʻi fakakaukau loto ai, mo fai ai ha kiʻi fakamālohisino.”4

ʻI heʻeku fepunaʻakí, naʻá ku fakatokangaʻi he taimi ne kamata ai ke mau puna mei he malaʻe vakapuná, ʻe tuʻu ha setuata ʻo pehē mai, fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe pē, “Sai, kapau ʻe siʻisiʻi ʻa e ʻeá he loto vakapuná, ʻe homo hifo ha meʻa-mānava mei ʻolunga. Kapau ʻokú ke tokangaʻi ha taha kei siʻi pe ko ha taha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino, fakapapauʻi ʻokú ke tomuʻa tui ʻe koe hoʻo meʻa mānavá ki muʻa peá ke toki feinga ke tokoni ki he kakai kehé.” Ko e hā ʻoku lea ʻaki ai ʻeni ʻe he setuatá? Ko hono moʻoní, kapau ʻoku ʻikai ke ke toe ʻilo ha meʻa, he ʻikai ke ke toe lava ʻo tokoni ki ha taha. ʻOku pehē pē mo hoʻo tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea mo ʻetau ngāue ʻi he Siasí pea mo ʻetau ngāue maʻuʻanga moʻuí. Kapau he ʻikai ke tau tomuʻa fakamālohia kitautolu, he ʻikai te tau teitei ʻi ha tuʻunga ke tau fakamālohia ai ʻa e kakai kehé.

Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Sēmisi ʻE. Fausi (1920–2007), ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí “ʻoku faingofua ange kiate kinautolu ʻoku potupotu tatau ʻenau moʻuí ke nau fanongo ʻki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Mōsaia 3:19). Pea te tau toki lava leva ke siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e tangata pe fefine fakaekakanó… .

“Ko e konga lahi ʻo e moʻui potupotu tataú ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke liliú, fokotuʻu kinautolu ʻi honau ngaahi tuʻunga totonú, pea mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ē he ʻikai pē lava ia ke liliú.”5

Meʻa Ne Hoko Fakafoʻituitui ʻe Tolu

Naʻá ku tupu hake ʻi Penikuiti ʻi ʻIutā, ko ha kiʻi kolo ʻoku toko 1,500 ai pē ʻa e kakaí. Naʻá ku hoko ko ha taha ʻiloa ʻi ha kiʻi feituʻu siʻisiʻi peheni. Ko e taimi naʻá ku ʻosi ai mei he akoʻanga māʻolungá, naʻe maʻu haʻaku sikolasipi ki he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí. ʻI heʻeku aʻu atu ki aí, naʻá ku fakatokangaʻi leva kuó u hoko ko ha taha taʻeʻiloa ʻi ha feituʻu lahi peheni, pea naʻá ku ongoʻi lotofoʻi. Naʻá ku pehē, “ʻOku ou fie mavahe mei heni.” Naʻe kamata leva ke u foki ki ʻapi ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Naʻá ku maʻulotu pē ʻi ʻapi—kae ʻikai ʻi ʻapiako. Naʻe ʻikai ke u pukepuke hoku māká ʻi he tuʻunga naʻe totonu ke ʻi aí. Naʻe ʻikai ke u maheni mo e kakaí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻú, ne u pehē leva, “He ʻikai ke u toe foki mai au. ʻOku ʻikai ko ha potu ʻeni ia kiate au.”

Naʻá ku foki ki ʻapi ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá. Mahalo ki he kongaloto ʻo ʻAokosí, kuó u fakatokangaʻi ʻoku ou toe fie foki ki he akó. Pea naʻá ku fai leva ia. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ku kau leva ki ha kulupu feohi pea mo ha kautaha ngāue tokoni. Naʻá ku foki ki he falemohé. Naʻe kamata ke u maʻulotu pē ʻi ʻapiako kae ʻikai ke u toe foki ki ʻapi ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ne fakalakalaka hoku māká. Pea ne u kamata leva ke fakatokangaʻi ʻoku lelei ʻa e moʻui ʻi he ʻapiakó pea naʻá ku fiefia ai.

Naʻá ku hū kimuiange ki he akoʻanga laó. Naʻe faingataʻa hoku taʻu ʻuluakí koeʻuhí he ko haʻaku ako ʻeni ha faʻahinga lēsoni kehe mei he meʻa naʻá ku faʻa ako ʻi he ʻunivēsití pea naʻe ʻikai ke toe lelei fēfē hoku māká, ʻo hangē ko e tuʻunga naʻe tonu ke ʻi aí. ʻI he taʻu hono uá, ne kumi leva haʻaku kiʻi ngāue fakataimi ʻi ha kautaha lao ka u kei ʻalu pē ki he akó. Ne foki hake hoku māká. Pea ʻi he ʻosi ʻa e taʻu hono uá, ne u mali leva mo hoku uaifí, ko Sioi. Pea naʻa mo hoku ngaahi fatongia ne tānaki maí, naʻe kei lele lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe fakaʻau ke toe lelei ange hoku māká ʻo laka ange ʻi ha toe taimi.

Ko e meʻa hono ua ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolú ne hoko ia ʻi he taimi naʻá ku lavaʻi ai ʻa e sivi loeá. Ne haʻu ha loea motuʻa he fakamāuʻangá kiate au ʻo pehē mai, “Popi, he ʻikai ke ke lava koe ʻo hoko ko ha loea lavameʻa, lelei he falehopó mo ke kei hoko pē ko ha mēmipa mālohi ʻo e Siasí he taimi tatau.” Naʻá ku fakakaukau ki ha niʻihi kehe naʻe lavameʻa ʻi heʻenau ngāue fakalaó ka naʻa nau kei mālohi pē he Siasí pea naʻá ku fakapapau ke u mālohi pē he Siasí. Naʻe ʻikai ke uesia ʻe heʻeku filí hoku tuʻunga lavameʻa ko e loea hopo hiá. Ko hono moʻoní, naʻá ne tokoniʻi ʻe ia ke toe lelei ange he naʻe potupotu tatau ʻeku moʻuí. Naʻá ku feinga ke fai ʻa e meʻa naʻe kole mai ʻe he ʻEikí ke u faí pea naʻá Ne foaki mai ha ivi, mahino pea mo ha tokoni lahi ange.

Fakahinohino ʻa e Laumālié

ʻOku ngalingali ʻe ʻomi ʻe he tali ki he ngaahi fili faingataʻa lalahi ʻo e moʻuí ha tuʻunga potupotu tatau mo ha fiefia ʻo kapau te nau fou mai ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. Te tau maʻu fēfē ʻa e Laumālié pea mo e tali ʻoku tau feinga ki aí?

ʻUluakí, tuku ke u fokotuʻu atu ʻoku fie maʻu ke tau ō ki he houalotu sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē, pea ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI heʻetau fai iá, te tau manatuʻi ʻa Kalaisi pea mo ʻEne faingataʻaʻia maʻatautolú. ʻOku tau fuakava, ʻo hangē ko ia ne tau fai ʻi hotau papitaisó, te tau toʻo kiate kitautolu Hono huafá. Pea ʻoku tau fakafoʻou ʻetau fuakava ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Ko e hā ʻoku tau fai kotoa ai ʻení? ʻOku tali ʻe he kupu fakaʻosi ʻo e tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻa e fehuʻi ko iá: “Koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié” (T&F 20:77).

ʻOku ʻi heni ʻa e kī ke maʻu ai ʻa e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻIkai ngata aí, ʻoku totonu ke tau tūʻulutui ʻo lotu maʻu pē. ʻOku totonu ke tau fie tokoni ki hotau kāingá. ʻOku totonu ke tau ala atu ʻi he ʻofa pea ʻoua ʻe manavasiʻi (vakai, 1 Sione 4:18).

Kapau te tau kole ki he ʻEikí ʻa Hono Laumālié mo fakahoko ʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ai Hono mālohí, ʻe akoʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē. Te Ne tokoni mai ʻi heʻetau akó. Te Ne tokoni ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili ʻo e moʻuí. Pea te Ne foaki mai ha nonga mo ha ongoʻi fiemālie.

Ko ha Tala-fakatātā fekauʻaki mo e Lotú

Te u fakaʻosi ʻaki ha fakamatala mei he Luke 18:1–8:

“Pea naʻá ne [ʻEikí] fakahā kiate kinautolu ʻi he fakatātā, ʻoku lelei ke lotu maʻu ai pē ʻa e kakaí, pea ʻoua naʻa fiu;

“ʻO ne pehē, Naʻe ʻi he kolo ʻe taha ʻa e fakamaau, naʻe ʻikai manavahē ki he ʻOtuá, pe tokanga ki he tangatá:

“Pea naʻe ʻi he kolo ko iá ʻa e fefine kuo mate hono ʻunohó; pea haʻu ia ki ai, ʻo ne pehē, Fakamaau au mo totongi totonu ki hoku filí.

“Pea naʻe ʻikai tokanga … ia ki ai: kae toki fakakaukau ia, ʻo pehē, ʻOku ʻikai … te u manavahē ki he ʻOtuá, pe tokanga ki he tangatá;

“Ka koeʻuhí, ʻi he fakafiuʻi au ʻe he fefiné ni kuo mate hono ʻunohó, te u fakamāuʻi ia, telia, ʻi heʻene faʻa haʻú, te ne fakakinaʻi au.

“Pea pehē ʻe he ʻEikí, Fanongo ki he lea ʻa e fakamaau taʻe-angatonú.

“Pea ʻe ʻikai fakamaau ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakai ʻoʻona kuo filí, ʻa ia ʻoku tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e poó, ʻo kapau ʻe fakatuotuai ia kiate kinautolu?

“ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE fakamaau vave ʻe ia ʻa kinautolu.”

ʻOku ongona ʻe he ʻEikí mo tali ʻa e ngaahi lotú. ʻOku tau faʻa foʻi vave he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau lotu kiate Iá. ʻOku fie maʻu ke tau vilitaki.

Pea ʻi heʻeku hoko ko e fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisí, kuo ui ke fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní (vakai, T&F 107:25), ʻoku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui. Ko Ia hotau Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe pea ʻokú Ne ʻafioʻi au. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau fakakaukaú pea mo hotau lotó. Te Ne hoko ko hotau taukapo ki he Tamaí kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití he uike kotoa pē.

Te tau lava pē ke ikunaʻi ʻa e māmaní ʻo kapau te tau palani ke potupotu tatau ʻetau moʻuí. Kapau te tau feinga ke maʻu ʻa e Laumālié ʻi he taimi kotoa pē pea mo faivelenga ʻi he talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe tāpuekina kitautolu.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, “Keeping Lifeʻs Demands in Balance,” Ensign, May 1987, 13.

  2. History of the Church, 5:499.

  3. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 31–32.

  4. Teachings of Gordon B. Hinckley, 33.

  5. “Ko e Fiemaʻu ke Napangapanga-mālie ʻEtau Moʻuí,” Liahona, Māʻasi 2000, 7.