2008
Fehuʻi & Talí
Fēpueli 2008


Fehuʻi & Talí

“ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke u vālelei ai mo ʻeku fineʻeikí. ʻOkú ma lea ʻaki ha ngaahi meʻa naʻe totonu ke tuku pea iku ai ʻo ma tauʻaki femamahiʻaki. ʻOku ou lotua ke u ʻofa ai, ka ʻoku fuonounou pē ʻa e ongo fakafiemālie ko iá. Ko e hā ha meʻa te u lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ai homa vaá?”

  • Talanoa mo hoʻo fineʻeikí ʻi he taimi ʻokú mo fakatou loto fiemālie aí pea feinga ke mahino kiate koe ʻene fakakaukaú.

  • Fakapapauʻi ʻe lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo nofoʻia koe mo hoʻo fineʻeikí ʻi hoʻomo talanoá.

  • Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ʻo liliu ʻiate koe ke ke vālelei ange ai mo ia.

  • Lotu ke ke loto fakatōkilalo, ʻofa faka-Kalaisi pea liliu ho lotó.

LIAHONÁ

Ko ha meʻa lelei ia hoʻo loto ke fakaleleiʻi ho vā mo hoʻo fineʻeikí. ʻE hoko ko ha tāpuaki haʻo vālelei mo ia. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e vāleleí ia te mo loto tatau ai ʻi he meʻa kotoa pē. Pea ʻoku SAI pē ia. Ko e meʻa ʻoku ʻikai SAÍ ko hoʻomo femamahiʻaki ʻi he taimi ʻokú mo fakahā ai ʻa e kehekehe hoʻomo fakakaukaú.

Ko e ʻuluaki sitepu ke fakaleleiʻi ai ho vā pea mo hoʻo fineʻeikí, feinga ke mahino ʻene ʻuhingá. ʻE faingataʻa ke fakahoko ʻeni ʻi he taimi ʻokú ke loto mamahi aí, ko ia, mo talanoa ʻi he taimi ʻokú mo fakatou loto mokomoko aí. ʻE lava pē ke mo kamata ʻaki haʻamo lau fakataha ʻa e fakamatala ko ʻení peá mo toki talanoa ki he ngaahi meʻa ʻokú mo fakafekiki aí—ʻo talanoa taha taha ki ai. Ko ʻene mahino atu pē kiate koe ʻene fakakaukaú, ko e taimi leva ia ke ke fakahaaʻi ange ai hoʻo fakakaukaú pea mo ho lotó, ʻo ʻoua naʻá ke tukuakiʻi ia.

Te ke lava pē mo hoʻo fineʻeikí ke mo loto taha ʻi ha fanga kiʻi fokotuʻutuʻu mahuʻinga ʻo hangē ko e lea leleí, ʻuluaki talanoaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke nau hoko ko ha palopalemá pea mo fakatou fefakafanongoʻaki he taimi ʻoku lea ai ʻa e taha ko ʻeé. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí, “ʻOku tekeʻi … ʻa e houhaú ʻe he lea fakavaivaí: ka ʻoku fakatupu ʻa e ʻitá ʻi he lea fakamamahí” (Lea Fakatātā 15:1), pea, “Tuku ke lea pē ha toko taha pea tuku ke fanongo kotoa pē ki heʻene ngaahi leá” (T&F 88:122). ʻOku mahuʻi atu ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku fai ai ha fakafekikí—ka ʻe tokoni haʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni ke pukepuke ai ʻa e Laumālié ʻiate koe.

ʻIkai ngata aí, toe vakavakaiʻi fakalelei moʻoni koe. Ko e hā ʻokú ke fai ke ne taʻofi ai koe mei hoʻo vālelei mo hoʻo fineʻeikí? ʻOkú ke talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni fakafāmilí? ʻOku fie maʻu ke ke loto tauʻatāina lahi ange? ʻOku fie maʻu ke ke anga fakaʻapaʻapa lahi ange?

ʻOku mahuʻinga ʻa e fāmilí ki he Tamai Hēvaní pea ʻe tokoni ʻa e lotú. Te ke lava ʻo lotu ke liliu ho lotó ʻo fekauʻaki mo hoʻo fineʻeikí. ʻOku tau fakafetaʻi, he te tau lava ʻo hoko ko ha kakai lelei ange ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí. Ka liliu ho lotó, te ke lava ʻo talanoa ki hoʻo fineʻeikí ʻi ha tuʻunga ʻofa mo mahino lahi ange pea ʻoku ngalingali ʻe lava ke lea atu kiate koe ʻi he founga tatau pē ko iá.

Te ke lava ʻo lotu ke ke fakatokangaʻi hono ngaahi ʻulungāanga leleí. Fakahoungaʻi ia. Tala ange ʻokú ke ʻofa ai. Fakamālō ange ʻi he ngaahi meʻa kuó ne fai maʻaú.

Te ke toe lava foki ʻo lotua ke ke loto fakatōkilalo. ʻE tokoni hoʻo loto fakatōkilaló ke ke fakatokangaʻi ai ʻoku fuʻu tokanga moʻoni atu hoʻo fineʻeikí kiate koe, ʻoku mahuʻinga ke ke fanongo ki ai pea ʻokú ne lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻe ala tokoni atu kiate koe. ʻE tokoni haʻo loto fakatōkilalo ke ke fakatokangaʻi ai ta ʻoku mahuʻinga ange ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he taha ʻoku tonú.

Fakaʻosí, manatuʻi ne kole ʻa e ʻEikí ki he mātuʻá ke nau fakahinohinoʻi mo akoʻi ʻenau fānaú pea kuó Ne ʻosi kole ki he fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau mātuʻá. Manatuʻi maʻu pē ʻeni, ʻo tautautefito ki he taimi ʻoku lea atu ai hoʻo fineʻeikí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakafāmilí pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tonu pe halá.

ʻE aʻu ki ha taimi, kapau te ke faʻa lotu mo ʻofa pea feinga ke fakaʻapaʻapaʻi hoʻo fineʻeikí, ʻe fakalakalaka ho vā mo iá.

KAU LAU MAKASINÍ

Hoko atu pē hoʻo lotua ke ke ʻofa ʻi hoʻo fineʻeikí pea lotua ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ke lelei hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi leá pea mo langaki moʻui foki. Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e ongoʻi ʻofá ke tolonga, ʻe fie maʻu ke ke fakatupulaki ʻa e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” (Molonai 7:47). Ko e taimi ʻoku ou faingataʻaʻia ai he feohi mo haku hoa faifekau, kuó u fakatokangaʻi ʻoku tokoni haʻaku fai lelei ki ai ke u maʻu ai ha ʻofa faka-Kalaisi kiate ia pea lelei ange ai homa vaá.

ʻEletā Topi Ponitiusi, taʻu 21, Misiona Kalifōnia ʻAkatiá

Fai ʻa e ngaahi meʻa ko ē ʻe tokoni ke fakatokangaʻi ai ʻe hoʻo fineʻeikí ʻokú ke ʻofa ʻiate ia pea ʻokú ne mahuʻinga kiate koé. Tokoni ʻi heʻene fanga kiʻi ngāué. Fakaafeʻi ke mo ō ki ha ʻekitivitī fakafiefia. Loto fakatōkilalo, pea lotu maʻu pē ki heʻetau Tamai Hēvaní maʻana. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ke ke pehē ange, “Fakamolemole atu.”

Sina, G., taʻu 19, Pasilani, ʻOtu Filipainí

Naʻá ku toki fakatokangaʻi ki muí ni ha ngaahi meʻa naʻe tokoni ke ʻoua te u toe kē ai mo ʻeku fineʻeikí. Naʻá ku fakatokangaʻi ko e lea fefeká ʻokú ne fakatupu ʻa e ʻitá, ka ko e lea ʻofá te ne lava ʻo fakaleleiʻi ha palopalema pe ʻai ke toe sai ange. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku tonu maʻu pē ʻa e “fineʻeikí,” he ʻe tatau ai pē kapau ʻoku hala, ka ʻoku feinga ia ke ne fai maʻu pē hono lelei tahá maʻa ʻene tamá. Lotu ke ke maʻu ʻa e Laumālié pea ʻe toe faingofua ange leva ʻeni.

Fenanitō V., taʻu 18, Sao Paulo, Palāsila

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku taungutu ai ki heʻeku fineʻeikí. Naʻá ma fekailaʻaki. Naʻe fakamamahi ʻema ngaahi leá. Naʻá ku fakaava ki mui ange ai ʻeku folofolá ʻo lau fekauʻaki mo e ʻofá. Naʻá ku pehē leva ke u kole fakamolemole ki heʻeku fineʻeikí. Naʻe ʻosi ʻalu ia, pea ʻi heʻene foki maí, naʻá ne tuku ha kiʻi tohi ʻi hoku funga piló. Naʻe kole fakamolemole mai ai. Naʻe ʻamanaki pē te u tokoni lahi ange kiate ia ʻi he fanga kiʻi ngāue fakaʻapí. ʻI he hili ʻeku lau ʻene kiʻi tohí, naʻá ku fakavavevave atu leva ke fakahā ange ki heʻeku fineʻeikí ʻeku kole fakamolemolé pea mo e lahi ʻo ʻeku ʻofa aí peá u fāʻofua kiate ia. Ne hoko ia ko ha momeniti lelei moʻoni. Talu mei ai mo ʻene nofo maʻu ʻa e kiʻi pōpoaki ko ia ʻo e ʻofá ne fakahā mai kiate au ʻi he folofolá pea kuó u feinga ke fakaʻehiʻehi mei he keé ʻaki haʻaku lea maʻu pē kiate ia ʻi he ʻofa. Fakahā ange ki hoʻo fineʻeikí ʻokú ke ʻofa ai pea te ne fai atu ʻa e meʻa tatau pē. Mapuleʻi koe ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ha meʻa ʻoku taʻe fakafiemālie kiate koé peá ke fakakaukau ki hono ngaahi ʻulungāanga leleí kotoa. Feinga ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻu ke ke faí. ʻOku ou tui pau kapau te ke fai ʻeni, ʻe tokamālie ʻa e meʻa kotoa ʻiate ia pē.

Lākulu, taʻu 21, Pēkoni, Falanisē

Fili ha ʻaho ke mo ō ai ʻo ʻeva, ko ha ʻaho pē ʻo e faʻeé mo ʻene tamá. Mo ō fakataha ʻi he ʻaho ko iá, ʻo fai ha meʻa pē ʻe ala tokoni ke mo fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi lelei ʻiate kimouá. Fakahā ange ʻa e lahi hoʻo ʻofa aí. He ʻikai fuoloa kuó mo kamata ke loto tatau pea mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú mo tatau aí.

Litia H., taʻu 14, ʻAiouā, USA

Naʻe ʻikai ke u loto au ke iku kē ʻeku faʻa pōtalanoa mo ʻeku fineʻeikí peá u pehē leva ke liliu ʻeku founga fetuʻutaki mo iá. Naʻá ku feinga ke u lotu ki muʻa peá ma toki fehangahangai ʻi haʻama kē. Naʻá ku toe feinga foki ke u tomuʻa fakakaukau ki he meʻa te u lea ʻakí pe meʻa he ʻikai te u lea ʻakí. Talu mei ai mo ʻeku vālelei ange mo ʻeku fineʻeikí.

Lini H., taʻu 17, Taisungu, Taiuani

Feinga ke ke fakaʻaongaʻi lelei ho taimi mo hoʻo fineʻeikí. Fai ha faʻahinga meʻa ko ē te mo fakatou fiefia aí, ha meʻa ko ē te mo lava ʻo talanoa aí. Pe feinga ke mo fai ha meʻa ʻoku foʻou koeʻuhí ke mo fakatou ako fakataha. ʻIkai ngata aí, fokotuʻu koe ki hono tuʻungá. Mahalo pē ʻoku mafasia hono lotó. ʻEke ange pe naʻe fēfē hono ʻahó. Ko hono fakakātoá, lotu maʻu pē.

Keilī S., taʻu 12, ʻIutā, USA

ʻOku fakataumuʻa ʻa e ngaahi talí ke tokoni mo e anga ʻo e fakakaukaú, ka ʻoku ʻikai ko hano fakahaaʻi ha tokāteline ʻo e Siasí.