2008
Ko Hono Ta‘ota‘ofi ‘o e To‘u Tupú mei he Faito‘o Kona Tapú
Fēpueli 2008


Ko Hono Ta‘ota‘ofi ‘o e To‘u Tupú mei he Faito‘o Kona Tapú

Ko e hā ʻe lava ke ke fai ko e mātuʻá, ke taʻotaʻofi ʻaki hoʻo fānaú mei he faitoʻo kona tapú?

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tali ki ai ʻa Huliō Kuatesi, pea ʻokú ne ʻi ha tuʻunga ia ke ne ʻiloʻi ʻeni—he ko e ʻulu ia ki hono taʻofi ʻo e faitoʻo kona tapú ʻi he fonua ko ʻeni ko ʻUlukuaí. ʻOku ʻi ai ʻene fānau ʻe toko fitu, pea ko e tokoni ʻuluaki foki ia ʻi he kau pīsopeliki ʻo e Uooti Monitiviteo 18 ʻi he Siteiki Monitiviteo ʻUlukuai Hihifó, ko ia ʻokú ne maʻu ai ha faingamālie lahi ke ngāue mo e toʻu tupú. ʻOkú ne maʻu ha taimi lahi ke ne fakakaukauʻi e ngaahi palopalema fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapú. ʻOku faingofua mo vave ʻa e ngaahi fakakaukau ʻaonga ʻokú ne tuku mai maʻá e ngaahi mātuʻá:

  • Tā ha sīpinga lelei.

  • Fakamoleki hao taimi mo hoʻo fānaú.

  • Fakahoko moʻoni ha fepōtalanoaʻaki mo hoʻo fānaú—ʻo ʻikai ko koe tokotaha pē ʻoku leá, ka ko ha fetalanoaʻaki mo kinautolu.

  • Fakahā maʻu pē ʻa e ʻofa moʻoní ki hoʻo fānaú.

  • Fakahā maʻu pē ki he fānaú ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku nau faí.

  • ʻI he taimi ʻoku ʻaonga ke fakatonutonu ai e fānaú, fai ia ʻi he ʻofa.

ʻOkú ne ngāue fakahangatonu mo vāofi ʻaupito mo e meʻá ni, ko ia ko ʻene faleʻi leva ʻeni ki he toʻu tupú: “ʻOua ʻaupito naʻa mou teitei ʻahiʻahiʻi e faitoʻo kona tapú. ʻI he kamataʻangá te mou fiefia ai, ka ʻoku nau fūfuuʻi mai ha ngaahi nunuʻa kovi moʻoni.”

Ko e lakanga totonu ʻo Misa Kuatesí ko e Talēkita Seniale ki hono Taʻofi ʻo e Feʻaveʻaki Taʻefakalao ʻo e Faitoʻo Kona Tapú [Director General de Represión del Tráfico Ilicito de Drogas]. Ko e ʻinisipēkita polisi pulé ia. Kuo laka hake he taʻu ʻe 30 ʻene ngāue ko e ʻōfisa polisí. ʻOku hangē ia ha meʻa tukufakaholo ʻa e fāmilí; naʻe hoko foki ʻene tamaí mo hono ongo tokouá ko e kau ʻōfisa polisi.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Misa Kuatesi ʻi hono ngaahi fatongia fakaʻahó ha meʻangāue ʻoku ʻikai faʻa fekauʻaki ia mo e ngāue fakapolisí: ʻa e lotú. Ko e taimi pē naʻe palani ai ha ngāue ke fakahoko, ʻokú ne lotu ke ʻoua naʻa lavea ai ha taha ʻo ʻene kau ʻōfisa polisí. ʻOkú ne toe lotua foki ke maluʻi mo e tokotaha pe ko e niʻihi ko ia ʻoku nau palani ke puke ʻo fakahuú. Pea kuo fakahoko pē e ngaahi meʻa kotoa ʻo fakatatau mo ʻene kolé ʻo aʻu mai ki he taimí ni.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lava pē ke ne maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻi heʻene ngāue fakapolisí. Ko ha fakatātā ʻeni, naʻe ʻi ai e taimi naʻá ne fakamoleki ai ha ngaahi houa faingataʻa moʻoni ʻi hono fakafehuʻi ha tangata naʻe mahaloʻi ki ai ha ngaahi fakapō naʻe fai. Faifai pē pea foki ʻa Misa Kuatesi ki hono ʻapí ke kiʻi mālōlō, ka ʻi heʻene ʻi hono ʻapí, naʻá ne maʻu ha ongo mālohi kapau te ne foki ki fale pilīsone he taimi pē ko iá, ʻe vetehia ʻa e tangatá. Naʻá ne foki, pea naʻe vete hia ʻa e tangatá.

ʻOku pehē ʻe Misa Kuatesi ʻoku ʻi ai ha potufolofola ʻoku kātoi ʻi ai ʻa e “ngaahi founga lelei taha ʻo e fakatotolo fakapolisí”—ko e Hilamani 9:26–36. Ko e potufolofola ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he palōfita ko Nīfaí ki ha niʻihi naʻe fakataʻetaʻetui ki he founga ke ʻiloʻi ai ʻa e tokotaha naʻá ne fakapoongi ʻa e fakamaau lahí. ʻOku akoʻi mai ʻe he potufolofolá kuo pau ke fai ʻe he kau fakatotoló ʻa e faʻahinga fehuʻi totonú, siofi pe ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe he tokotaha ʻoku mahaloʻí pea vakaiʻi e fakamoʻoní ʻi he feituʻu naʻe hoko aí. Fakaʻosí, ʻoku pehē ʻe Misa Kuatesi ʻoku mahuʻinga ke te moʻui taau ke maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié, ʻo hangē ko e moʻui taau ʻa Nīfaí.

Hangē ʻoku ngāue houa ʻe 24 pē ia he ʻahó. ʻOkú ne tokangaʻi hono fakatotoloʻi ʻo e feʻaveʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú ʻo aʻu ki he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻaupito mei aí, kau ai ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulope, pea ʻoku feʻunga mo e tola ʻe laumiliona hono mahuʻingá, ʻi he paʻanga mo e koloa. Ko ia, ʻoku anga fēfē leva e kei potupotutatau e moʻui ʻa Misa Kuatesí lolotonga ʻene fehangahangai mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻene ngāué? ʻOkú ne malimali pē mo fakamatala ki ai, “ʻOku muʻomuʻa maʻu pē hoku fāmilí. ʻOku ou fakahā ki he kakaí ko e tamai au ki ha fānau ʻe toko fitu pea ko e taimi pē ʻoku ou ʻatā aí, ʻoku ou ngāue leva ke fakafepakiʻi ʻa e feʻaveʻaki holo fakavahaʻapuleʻanga ʻo e faitoʻo kona tapú.”

Koeʻuhí ko e ngaahi fiemaʻu mei heʻene ngāué pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē, naʻe pau ai ke ne feinga ke toe fokotuʻutuʻu lelei ange hono taimí. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa pē ʻe lava ke u talaatú, ʻoku tāpuakiʻi au ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e ngaahi meʻa pau ʻi he moʻuí kuó u lavaʻi koeʻuhí pē ko hono tokoniʻi au ʻe he ʻEikí.” ʻOkú ne pehē ʻoku tupu ʻene ngaahi lavameʻa ʻi heʻene ngāué mei he kau ngāue lelei ʻokú ne maʻú.

ʻOkú ne naʻinaʻi ki ha mātuʻa pē ke nau fakakaukauʻi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá pea fakamuʻomuʻa ia. “Taimi lahi ʻoku tau moʻua ʻi hono ʻoange ki heʻetau fānaú e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ka ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ia ʻe lava ke tau foakí.” ʻOkú ne pehē ʻe ia ko e ʻaho kotoa pē ʻokú ne aʻu atu ai ki ʻapi, kuo ʻosi talitali mai hono kiʻi foha taʻu fitú ke na veimau pe fai haʻana kiʻi soka fakatuʻupakē ʻi he vahaʻa loki pē honau falé. ʻOku kamata pē ʻene fānaú mei he taʻu 20 ʻo aʻu hifo ki he taʻu 2.

ʻOku faingataʻa nai ke kei mālohi ai pē ʻene fakamoʻoní lolotonga ʻene ngāue vāofi mo e koví ʻi he ʻaho ki he ʻahó? Ko ʻene tali ki aí, “ʻIkai, ʻoku ou pehē ʻoku toe faingofua ange ia ai.” ʻOkú ne mamata lelei ʻi he ʻaho kotoa pē ki he fie maʻu ko ia ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú ne fakatātāʻaki ʻa e faitotonú. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ngaohi kitautolú ke tau loi,” peá ne fakamatala leva ʻo pehē, ko e taimi ʻoku tau loi aí, ʻoku tau kamataʻi ai ha ngaahi tōʻonga fakaeloto ʻe hokohoko atu pea ʻikai ke tau lava ke mapuleʻi. ʻE ʻi ai maʻu pē e founga ʻe maʻu ai e kau fai hiá. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau loi aí, he ʻikai ke tau tō ki ha faingataʻa. Ko e faleʻi ʻeni ʻa Misa Kuatesí, “Tala maʻu pē ʻa e moʻoní.”

ʻOku pehē ʻe Misa Kuatesi, ʻe ʻi ai maʻu pē e meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau moʻuiʻaki e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOkú ne mamata lelei ki ai ʻi heʻene ngāué. “Ke ngāueʻaki e ngaahi lea fakafolofolá, ʻoku hoko e faitoʻo kona tapú ko e fakamalaʻia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ala ki aí.” ʻE ʻikai lava ke ngaohi, fetuku, fakatau atu, pe fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ʻa e faitoʻo kona tapú, pea pehē pē ki ha toe ngaahi huhuʻa pe faʻahinga meʻa te ne ala maʻunimā ha taha, taʻe te ne aʻusia ʻa e mamahi ʻo e sinó pe mole hono laumālié. Naʻá ne fakamahinoʻi mai ʻoku aʻu pē ki he kakai poto taha ʻi hono feʻaveʻaki holo ʻo e faitoʻo kona tapú, “ʻoku ʻikai ke nau tauʻatāina moʻoni neongo e koloa mo e mafai ʻoku nau maʻú.” Kuo pau ke nau moʻui tailiili mo huʻuhuʻu maʻu pē mo ʻiloʻi ʻe lava ke mole ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga kiate kinautolú ʻi ha taimi pē.

Ko e founga pau pē ʻe taha ke maʻu ai ʻa e melinó ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui ka hoko maí ko e moʻui talangofua. ʻOkú ne pehē ʻe ia, “ʻE kehe ʻaupito e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo kapau ʻe moʻuiʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.”