2008
O Ai Foi le Tagata Ma Te Tuaoi?
Me 2008


O Ai Foi le Tagata Ma Te Tuaoi?

E faailoa atu lo matou agaga faafetai tele lava i le toatele o tagata taitoatasi, … o e ua avea ma Samaria agalelei o aso nei.

Ata
Bishop H. David Burton

Talofa lava. O le afiafi nei, o fuaitau faatusipaia o le “Auā na faia e outou i le tasi o e aupito iitii o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai” (Mataio 25:40), ma le “Ia manatua foi i mea uma e matitiva ma e le tagolima” (MFF 52:40) e matuai faapitoa le taua a o tatou toe iloiloina vaega taua o fesoasoaniga alofa i le tausaga ua tuanai.

Sa tuuina atu talu ai nei i le Komiti Aoao o le Uelefea a le Ekalesia se otootoga o fesoasoaniga alofa. Sa faaalia le agaga faafetai tele o lē sa avea ma taitaifono o le komiti o Peresitene Gordon B. Hinckley, ona o le agalelei o tagata o le ekaleisa faapea i latou e le auai i la tatou tapuaiga, o i latou ia ua mafai ona faataunuuina ai lenei fesoasoaniga. E avea ai au ma sui o le Komiti Aoao o le Uelefea a le Ekalesia, e faailoa atu ai lo matou agaga faafetai tele lava i le toatele o tagata taitoatasi, aiga, o korama ma Aualofa, ma vaega o Alii Talavou ma Tamaitai Talavou, o e ua avea ma Samaria agalelei o aso nei.

I le 2007, na tali atu ai fesoasoaniga alofa a le Ekalesia i: mafuie tetele i atunuu e 5, o mu tetele i atunuu e 6, o le fiaaai ma le fia feinu i atunuu e 18, ma lologa ma matagi malolosi i atunuu e 34. O le aofaiga atoa, na tali atu le Ekalesia ma ona tagata i mea matautia e 170 na tutupu—e toeitiiti lava ta’ilua aso ma le mea e tupu mo le tausaga atoa. O se tausaga pisi tele faapea ma le tele o avanoa e auauna atu ai i isi.

E faaopoopo i le tali atu i faalavelave faalenatura, e faitau afe isi fuafuaga amata mo le soifua maloloina lautele na faataunuuina i le gasologa o le tausaga. E silia ma le 1 miliona tagata na faamanuiaina i galuega faatino mo suavai mama na lagolagoina e le Ekalesia i atunuu e 25. E silia ma le 60,500 tagata na tauaaoina i ai ni nofoa faataavalevale i malo e 60. I le amataga o le tausaga lenei, na matou auai ai ma Sister Burton, faapea le Au Peresitene o le Eria i Matu o Amerika i Saute faatasi ai ma le Tamaitai Sili o Kolomupia, i se tasi o sauniga na tauaaoina atu ai ni nofoa faataavalevale. Sa maligi gofie loimata a o faaali mai e i latou na mauaina ma tufatufaina atu ia nofoa faataavalevale lo latou agaga faafetai. I atunuu e 11, e silia i le 54,000 tagata taitoatasi ua ’ae’ae nei i le toe faaleleia o la latou vaai. E silia i le 16,500 tagata tausi soifua faapolofesa i atunuu e 23 na aoaoina i le faamanavaina o tamaiti faatoa fananau mai aemaise lava i pepe meamea; o i latou foi, o le a latou aoaoina le toatele o isi tagata. I se taumafaiga ina ia tineia le misela, e 2.8 miliona tamaiti ma le tupulaga i atunuu e 10 na faia o latou tui o le misela. O taunuuga tuufaatasi o nei taumafaiga fesoasoani ua oo atu i le toeitiiti 4 miliona ia tagata matitiva ma lē tagolima i atunuu e 85.

Ia Aokuso, o se mafuie e 8.0 lona malosi na maliliu ai le 520 o tagata ma e silia i le 58,000 fale na faaleagaina i Peru i saute. I se faaaliga ofoofogia o le alofa ma le manatu popole, na tuuina atu ai e siteki taitasi e 29 i Lima, Peru ni fesoasoani masani i eria o uarota na aofia i le itu na faatafunaina.

Faatasi ai ma le lagolagosua a faifeautalai, o loo faagasolo ai se fuafuaga e fesoasoani ai i tagata taitoatasi e toe fausia o latou fale ma olaga ma toe suia le tele o faleaoga. Pe a ma le 400 le tele o fale e ono toe fausiaina faatasi ai ma le tele o le galuega e faia e tagata taitoatasi, uo, ma aiga. O le taitaiga, faamaopoopoina, ma le aoaoina o loo i lalo o le taitaiga a Elder ma Sister Alan Layton.

I le faaiuga o le tausaga, o se tuufaatasiga o le matutu o le tau ma le malosi o le savili na aliae mai ai le tele o mu tetele i Kalefonia i saute. O nei mu tetele na aveesea faamalosi ai le silia ma le tasi miliona o tagata mai o latou fale. E le itiiti ifo ma le 1,500 ia fale na faaleagaina. I le tali atu, na tuuina atu ai e le Ekalesia ni afifi mo le faamamaina, o palanikeke, o mea mo le tumama, ma taumafa. E silia i le 5,000 Lima Fesoasoani o Mamona ma faifeautalai na faamamaina, kuka, faamafanafana, ma tausia i latou na pagatia.

O se tasi o faamatalaga o le agaga faafetai e faapea: “Faamolemole ia faaoo atu se faafetai tele lava i tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e na galulue malosi i lo matou pitonuu. Sa i ai iinei i taimi uma ia tagata Mamona ma taumafa, o le opo mai, talosaga, ma fesoasoani e toe lipea ma faamama ia fanua. Sa latou … siitia lo’u nuu, faamalolo i loto, ma lipea fale i mapuepue o San Diego.”1

I le mafaufau atu i le mea na tupu, na saunoa ai se tasi o peresitene o le siteki: “O se tasi o a matou galuega o le fesoasoani lea i le faamamaina faataamilo o le falesa o le lotu Papatiso i le nuu … . Sa matou tofia ni talavou e 25 … Na fai mai tagata lotu Papatiso, o le a latou saunia ni tonati se tele ma se kofe mo matou. Sa matou fai atu i ai, o le a mafu ai lava le kofe, ae o le a talia fiafia e le matou autalavou le tele o tonati e mafai ona latou saunia!“2

O le mamafa o timuga na mafua ai lologa i le ogatotonu i sisifo o le Iunaite Setete, Oregon, ma Uosigitone. Na oo atu volenitia ma sapalai mai le faleteuoloa o le epikopo e fesoasoani atu ai ia i latou na manaomia.

Ina ua tauaaoina atu e sui o le Ekalesia i Findlay, Ohaio, se foai i le lala o le Koluse Mumu o lea nuu, na iloa atu i latou e se tagata na savali ane, i o latou Mitiafu samasama [e tusia ai le] Lima Fesoasoani o Mamona. Sa savali atu o ia ma faalalā atu lana telefoni pueata o loo i ai se ata o ni Lima Fesoasoani se toafa ma fai atu, “E lei leva atu ona latou faasaoina lo’u fale!”3 Ona ia fusi atu lea i tagata uma sa i ai iina.

Na tiliva atu se uta o taumafa i se nofoaga i le lotoifale e faaputu ai taumafa [mo tagata matitiva]. Ina ua taunuu atu, o se mea na matuai faateia ai le pule ma faapea mai, “Na faapefea ona outou iloa? Na faatoa uma nei lava ona tuuina atu le pāpā falaoa e tasi na totoe ma fuafua ai e tapuni le fale. Na faapefea ona outou iloa?”

O le galulue ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi ina ia tineia le misela lea e toetoe lava miliona tamaiti e maliliu ai i tausaga taitasi, e silia ma le 54,000 tagata o le Ekalesia na ofo atu e fesoasoani e faatulaga lenei taumafaiga. Na tusia e se tasi o tagata o le Ekalesia i Nigeria: “Ou te tauina la matou galuega o le ‘laveai o tagata e le sala.’ Sa matou o atu mai lea fale i lea fale, ma mai lea fale fono o afioaga i le isi. Na ta’u mai e se tasi tina ia i matou e faapea e toatolu lana fanau ua maliliu i le misela. Sa ia faamatalaina mai lana tala ma le alofa ma le ootia, ma e leai se isi na i ai e lei tagi, na oo lava ia te a’u.” Na matauina e la tatou volenitia, “O mea e te faia mo oe lava e uma pe a e mavae atu, ae o mea e te faia mo isi e tumau lava ona avea ma ou talatuu.”4

O la tatou taumafaiga mo le fa tausaga e fesoasoani ai ia i latou na mafatia i se galulolo i Initonesia ma saute o Asia o loo faaauauina pea. Na tuuina atu tupe e fausia ai ni fale se 902, ma faleautu e 3 o nuu, 24 masini vai mo alalafaga, 15 faleaoga, ma falemai e 3. Na saunoa mai se tasi o taitai faalelotu ma le afioaga e faapea: “Ua lagona lava e tagata o le afioaga le fiafia ma le faamanuiaina i le i ai o se faleautu o le nuu… . O se nofoaga [o le a] mafai ona matou tatalo ai … ma aoao ai le fanau. O le a matou tatalo i le Atua ina ia tuuina atu [i le Ekalesia] ia faamanuiaga ma le manuia i le lumanai. Faafetai lava.”5

Sa fesoasoani atu foi i nuu i Aitiope ina ia maua ni vaiinu mama. Na vili e le Ekalesia ia vaieli faapea ma le fauina o ni tane e teu ai le suavai. Sa faatulaga e afioaga se komiti o le vai ma eli ia alavai e moomia e ta’i atu ai le suavai mai tane vai i nuu taitasi. I nisi tulaga o lenei mamao e silia ma le 3 maila (5 km).

O nisi afioaga sa tauivi lava ina ia ausia a latou tautinoga mo le eliina o alapaipa. Sa malō, mātutu, ma tele le ele i le palapala, o lea na matua faigata ai lava le eliga. I se tasi o afioaga, na i ai se aoga e 1,500 tamaiti aoga, sa taofia gaoioiga masani a le aoga mo se taimi ae auai tagata uma i le eliga o le vaega na totoe o le alapaipa. A o latou galulue, sa faapea ona auai atu i ai isi tagata o le afioaga. I se tasi taimi na i ai le silia i le maila le umi o le laina o tagata na eliina.

Faafetai lava mo lo outou agaalofa, o lo outou agalelei ma lo outou aao foai. Ia tatou agai pea i luma ina ia faamāmāina le avega a tuaoi, faamalosiau ma fesoasoani i tagata puapuagatia, foai atu ni tupe e fesoasoani ai i e matitiva, ma faaloaloa atu o tatou lima fesoasoani. Ou te molimau atu i le paia o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei ma ou te tatalo ia faapea ona faaauau pea ona tatou olioli i faamanuiaga o le avea ma ni soo moni a o tatou aapa atu ma le le gaoia i isi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Laura Ridge-Cosby, San Diego, Kalefonia, i se kata na auina atu na mauaina e Auaunaga o le Uelefea

  2. Gary Sabin, peresitene o le Siteki a Poway Kalefonia, o se imeli ia Garry Flake

  3. E pei ona faamatalaina e Vincent Jones, epikopo o le Uarota a Findlay, Siteki a Toledo Ohaio

  4. Kalu Iche Kalu, taitai faamaopoopo mo le tineia o le misela mo le Siteki a Aba Nigeria

  5. Mohammed Johan, Calang, Initonesia