2008
Molimau
Me 2008


Molimau

O le malamalama e uunaia le usitai, ma o le usitai e faalauteleina le malamalama.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

O se molimau i le talalelei o se molimau patino lea e tuuina mai i o tatou agaga e le Agaga Paia e faapea o mea moni patino e taua e faavavau, e moni ia ma ua tatou iloa e moni. O na mea moni e aofia ai le natura o le Aigaatua ma lo tatou sootaga i ona sui e toatolu, o le aoga o le Togiola, ma le moni aiai o le Toefuataiga.

O se molimau o le talalelei e le o se lipoti o se malaga a se tagata, po o se lipoti o faafitauli o le soifua maloloina o se tagata, po o se faaaliga o le alofa mo tagata o le aiga. E le o se lauga. Sa aoao mai e Peresitene Kimball, o le taimi lava e amata ai ona tatou lauga atu i isi, ua uma ai foi iina ma la tatou molimau.1

I.

E eseese fesili e tulai mai pe a tatou faalogo i isi o tuuina mai molimau, pe a o tatou mafaufau foi e tuuina atu a tatou lava molimau.

  1. I se sauniga molimau e faapea mai ai se tagata o le au paia, “Ou te iloa sa faaali le Tama ma le Alo i le Perofeta o Iosefa Samita.” E tau mafaufau se tagata e asiasi mai, “O le a le uiga o lana tala ina ua fai mai na te iloa lena mea?”

  2. E taumafaufau se alii talavou o loo sauniuni mo se misiona pe ua lava le malosi o lana molimau e mafai ai ona auauna atu o se faifeautalai.

  3. O se talavou e faalogo atu i le molimau a se matua po o se faiaoga. E fesoasoani faapefea se na molimau i se tagata e faalogo i ai?

II.

O le a le uiga pe a tatou molimau atu ma faapea ua tatou iloa e moni le talalelei? Faatusatusa lena ituaiga o iloa ma le “Ou te iloa e malulu fafo” po o le “Ou te iloa ou te alofa i lo’u toalua.” O ituaiga eseese nei e tolu o le iloa, e tofu aoaoina i se ala e ese. O le iloa i le fua o le ea i fafo e mafai ona faamaonia i se faamaoniga faasaienitisi. O le iloa tatou te alolofa i o tatou taitoalua, e faaletagata ma e patino i le tagata lava ia. E ui ina le mafai ona faamaonia faasaienitisi lena mea, ae e taua lava. O le manatu faapea e faalagolago le malamalama taua uma i faamaoniga faasaienitisi, e le moni.

E ui ina i ai ni “faamaoniga” mo upumoni o le talalelei (mo se faataitaiga, tagai Salamo 19:1; Helamana 8:24), e le faamatuu mai i metotia faasaienitisi le iloa po o le malamalama faaleagaga. O le mea lea na aoao mai e Iesu i le tali atu i le molimau a Simona Peteru o Ia o le Keriso: “Amuia oe Simona Paiona: aua e le o se tagata na faaali atu ia te oe, ae o lo’u Tama o i le lagi” (Mataio 16:17). Sa faamalamalama mai e le Aposetolo o Paulo le mea lenei. I se tusi i le Au Paia i Korinito, sa ia fai atu ai “E le iloa e se tasi mea a le Atua, ua na o le Agaga o le Atua” (1 Korinito 2:11; tagai foi i le Ioane 14:17).

I se faatusatusaga, ua tatou iloa mea a tagata i ala o tagata, peitai “e le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua: aua o mea valea ia ia te ia, na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga” (1 Korinito 2:14).

Ua aoao mai e le Tusi a Mamona o le a faaalia mai e le Atua ia i tatou le moni o mea faaleagaga e ala i le mana o le Agaga Paia (tagai Moronae 10:4–5). I faaaliga i ona po nei, ua folafola mai ai e le Atua ia te i tatou o le a tatou mauaina le “malamalama” e ala i Lona ta’uina mai ia i tatou i o tatou mafaufau ma o tatou loto “i le Agaga Paia” (MFF 8:1–2).

O se tasi o mea silisili e uiga i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi mo Lana fanau, o le mafai lea e i tatou taitoatasi ona iloa mo i tatou lava le moni o lena fuafuaga. O lena malamalama faaalia, e le maua mai i ni tusi, po o se faamaoniga faasaienitisi, po o le mafaufau loloto foi faaleatamai. E faapei o le Aposetolo o Peteru, e mafai ona tatou maua sa’o mai lena malamalama mai lo tatou Tama Faalelagi e ala mai i le molimau a le Agaga Paia.

A oo ina tatou iloa upumoni faaleagaga e ala i ala faaleagaga, e mafai ona tatou mautinoa lena malamalama e faapei o sikola po o saienitisi i ituaiga eseese o le malamalama latou te mauaina mai i metotia eseese.

Sa saunia e le Perofeta o Iosefa Samita se faataitaiga ofoofogia o lena mea. Ina ua sauaina o ia i lona ta’uina atu i tagata e uiga i lana faaaliga, sa ia faatusaina lona tulaga i le Aposetolo o Paulo, o le sa tauemuina ma inosia a o ia faia lana tala tetee i luma o le Tupu o Akeripa (tagai Galuega 26). “Peitai sa lei mafai ona aveesea e ia mea uma, le moni o le faaaliga na oo ia te ia,” Fai mai Iosefa, “Na ia mautinoa lava na ia vaai i se faaaliga, ma e le mafai e sauaga uma o le lalolagi ona liua le moni o lena faaaliga… . Sa faapea foi ia te au,” sa faaauau ai le tala a Iosefa. “Sa ou vaai moni lava i se malamalama, ma sa ou vaaia foi i totonu o lea malamalama ni Tagata se Toalua, ma e moni lava sa la fetalai mai ia te au… . sa ou vaai i se faaaliga; sa ou mautinoa lava lena mea, ma sa ou mautinoa foi ua silafia e le Atua le moni o lena mea, ma e le mafai lava ona ou faafitia, ua ou fefe.” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:24–25).

III.

O le molimau lena a Iosefa Samita. Ae faapefea a tatou molimau? E mafai faapefea ona tatou iloa ma molimau atu o mea na ia ta’ua e moni ia? E faapefea ona maua e se tagata le mea ua tatou ta’ua o le molimau?

O le laasaga muamua i le mauaina o soo se ituaiga o malamalama o le matua naunau lava ia iloa. Pe a faapea o le malamalama faaleagaga, o le isi laasaga o le ole atu lea i le Atua i le tatalo ma le faamaoni. E pei ona tatou faitau i faaaliga i ona po nei,

“Afai e te ole mai, o le a e maua lea faaaliga ma lea faaaliga, o lea poto ma lea poto, ina ia e iloa mea lilo atoa ma mataupu tau le filemu—e aumaia le olioli, e aumaia foi le ola faavavau” (MFF 42:61).

O le mea lea na tusia e Alema i le mea na ia faia: “Faauta, na ou anapogi ma tatalo i aso e tele ina ia ou iloa nei mea mo a’u lava. O lenei foi, ua ou iloa mo au lava ua moni, aua ua faaalitinoina ia te au e le Alii le Atua i lona Agaga Paia” (Alema 5:46).

A o tatou naunau e saili, e ao ina tatou manatua o le mauaina o se molimau e le o se mea e faatino e se isi ae o se faasologa lea e faamoemoe tatou te faia se mea. Sa aoao mai Iesu, “Ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava au” (Ioane 7:17).

O se tasi auala e sailia ai se molimau e foliga o se mea e ofo ai pe a faatusatusa i metotia e maua ai isi malamalama. Tatou te maua pe faamalosia se molimau e ala i le tuuina atu. Sa fautuaina mai foi e se tasi tagata e faapea, o nisi molimau e faigofie atu ona maua i le tutu i luga e tuuina atu nai lo le tootutuli e tatalo mo se molimau.

O se molimau patino e taua i lo tatou faatuatua. O le mea lea, o mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai, faamalosia, ma faatumauina se molimau e taua i lo tatou ola faaleagaga. E le gata i na mea ua ta’ua, e ao ona tatou aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi (tagai MFF 59:9) ina ia agavaa ai mo le folafolaga taua ina ia “tatou maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” (MFF 20:77). Ioe, o lena Agaga o le faapogai lea o a tatou molimau.

IV.

O i latou ua i ai se molimau o le talalelei toefuataiina ua i ai foi se tiute e faasoa atu ai. Ua aoao mai e le Tusi a Mamona e ao ona tatou “laulaututu e fai ma molimau a le Atua i aso uma, ma mea uma, atoa ma nuu uma [tatou] te i ai” (Mosaea 18:9).

O se tasi o aoaoga aupito ofoofogia e uiga i le sootaga o le meaalofa o se molimau ma le tiute e tuuina atu ai, o loo maua i le vaega 46 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. I le faamatalaina o ituaiga meaalofa faaleagaga eseese, ua ta’ua ai e lenei faaaliga:

“Ua foaiina atu i nisi e le Agaga Paia ia iloa ai o Iesu Keriso o le Atalii o le Atua, ma sa faasatauroina o ia mo agasala a le lalolagi.

“Ua foaiina atu i nisi ia talitonu i a latou upu, ina ia latou maua foi le olaga faavavau afai latou te tumau pea i le faatuatua” (f. 13–14; tagai foi i le Ioane 20:29).

O i latou ua i ai le meaalofa e iloa ai, ua i ai se tiute manino o le tuuina atu o la latou molimau ina ia maua foi e i latou ua i ai le meaalofa e talitonu i a latou upu le ola faavavau.

E lei i ai muamua se tulaga manaomia sili atu e faailoa atu lo tatou faatuatua, i tulaga patino ma faalauaitele (tagai MFF 60:2). E ui ina faailoa atu e nisi latou te talitonu e leai se Atua, ae e toatele ua naunau atu i nisi mea moni e uiga i le Atua. Mo na tagata sailiili faamaoni, e manaomia ona tatou faamautu atu i ai o loo i ai le Atua le Tama Faavavau, o le misiona paia a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ma le moni aiai o le Toefuataiga. E tatau ona tatou totoa i a tatou molimau ia Iesu. Ua tofu i tatou ma avanoa e tele e folafola atu ai o tatou talitonuga maumaututu faaleagaga i uso ma tuaoi, o tagata tatou te faigaluega, ma paaga masani. E ao ina tatou faaaogaina nei avanoa e faailoa atu ai lo tatou alofa mo lo tatou Faaola, o la tatou molimau i Lana misiona paia, ma lo tatou naunautaiga e auauna atu ia te Ia.2 E ao ona faalogo a tatou fanau o tuu atu soo a tatou molimau. E ao foi ona tatou faamalolosia a tatou fanau e ala i le faamalosiauina o i latou ia faavasegaina i latou lava e ala i a latou molimau tuputupu pea, ae le na o le faalauiloaga o i latou i sikolasipi, taaloga, po o isi gaoioiga faaleaoaoga.

V.

Ua tatou ola i se taimi ua faauiga sese ai e nisi le talitonuga o i latou ua ta’ua o Mamona ma faatausuai ai ia i tatou ona o i latou. A oo ina tatou feagai ma na ituaiga o faauiga sese, ua ia te i tatou se tiute e tautatala atu ai ina ia faamanino a tatou aoaoga faavae ma o tatou talitonuga. O i tatou e tatau ona ta’u atua o tatou talitonuga nai lo le faatagaina o isi e faamatalaina le feau e faauiga sese ai o tatou talitonuga ma aoaoga faavae. O lena mea e manaomia ai le molimau, lea e mafai ona tuuina atu e le faalauaiteleina i se uo pe faalauaitele foi i se sauniga laitiiti pe tele foi. A o tatou molimau atu i upumoni ua tatou iloa, e ao ona tatou mulimuli ma le faamaoni i le lapataiga ina ia tautala “i le agamalu ma le loto maulalo” (MFF 38:41). E le tatau ona tatou faasausili, inaina, pe faatausuai. E pei ona aoao mai e le Aposetolo o Paulo, e ao ona tatou tau atu le upumoni i le alofa (tagai Efeso 4:15). E mafai lava ona le ioeina e soo se tasi a tatou molimau patino, ae leai se tasi e mafai ona faafinauina le moni.

VI.

I le faaiuga, ou te talanoa i le sootaga i le va o le usitai ma le malamalama. O tagata ua i ai se molimau, ma gaoioi ai i lalo o le taitaiga a o latou taitai faale-Ekalesia, e i ai nisi taimi e tuuaia ai i le usitai tauaso.

E moni, o loo i ai o tatou taitai, ma e moni foi, tatou te gauai atu i a latou faaiuga ma taitaiga i le faagaoioia o le Ekalesia ma le faatinoina o sauniga manaomia o le perisitua. Peitai, a oo i le aoaoina ma le iloaina o le upumoni o le talalelei—o a tatou molimau patino—ua tofu i tatou ma se sootaga tuusao i le Atua, lo tatou Tama, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, e ala i le molimau mamana a le Agaga Paia. O le mea lena e le o mafai ona malamalama ai i latou e faitioina i tatou. E fenumiai i latou ona e mafai ona tatou tutu faatasi e mulimuli i o tatou taitai ae tutoatasi e iloa mo i tatou lava.

Atonu o le fenumiai e lagonaina e nisi, e mafai ona faamatala i le mea moni e faapea e tofu i tatou ma ni ala eseese se lua e fesootai atu ai i le Atua. E i ai so tatou ala o le pulega e ala atu i lo tatou perofeta ma isi taitai. O le ala lea, e faasino i aoaoga faavae, sauniga, ma poloaiga, o le taunuuga o le usiusitai. E i ai foi se ala o le molimau faaletagata lava ia, lea e tuusao lava i le Atua. E faasino i Lona soifua ai, o lo tatou sootaga ma Ia, ma le moni o Lana talalelei toefuataiina. O lenei ala o lona taunuuga o le malamalama. O nei ala e lua e lagolago e le tasi le isi: o le malamalama e uunaia le usitai (tagai Teuteronome 5:27; Mose 5:11), ma o le usitai e faalauteleina le malamalama (tagai Ioane 7:17; MFF 93:1).

O le usitai tatou te gaoioi uma ai lava pe tatou te tuuina atu foi le usitai i le malamalama. Pe o le faasaienisi po o le lotu, e le tauaso lo tatou usitai pe a tatou gaoioi i luga o le malamalama e talafeauga lelei ma le mataupu autu o a tatou faatinoga. E maua e se saienitisi se lipoti e uiga i taunuuga o se suesuega faasaienitisi mai se faapogai faatuatuaina ma faatinoga e faavae i luga o na taunuuga. I mataupu tau lotu, o se faapogai o le malamalama o se tagata talitonu e faaleagaga, peitai e tutusa lava le mataupu faavae. I le tulaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, a oo ina tuuina mai e le Agaga Paia i o tatou agaga se molimau i le moni o le talalelei toefuataiina ma le valaauga o se perofeta i nei ona po, o la tatou filifiliga e mulimuli i na aoaoga e le o se usitai tauaso.

I a tatou molimau uma, e tatau ona tatou aloese mai le faasausili ma le faamaualuga. E ao ona tatou manatua le aoaiga o i le Tusi a Mamona i se nuu sa matua faamaualuluga i mea sili na tuuina atu e le Atua ia te i latou, ma ua latou faamafatia ai o latou tuaoi (tagai Iakopo 2:20). Fai mai Iakopo, o nei mea ua “inosia i Le na faia tagata uma” aua “e tusa ona lelei le tasi i le tasi i ona luma” (Iakopo 2:21). Mulimuli ane, sa lapatai mai foi Alema “aua tou te manatu ua sili se tasi tino i se tasi tino, aua le manatu foi se tasi tagata ua sili o ia i se tasi” (Mosaea 23:7).

Ou te faaiu atu i la’u molimau. Ou te iloa o loo i ai so tatou Tama Faalelagi, o Lana fuafuaga ua aumaia ai i tatou i le lalolagi ma saunia tuutuuga ma le taunuuga o la tatou malaga faavavau. Ou te iloa ua i ai so tatou Faaola, o Iesu Keriso, o ana aoaoga ua auiliili mai ai le fuafuaga ma o lana Togiola ua aumaia ai le faamautinoaga o le tino ola pea ma le avanoa mo le ola faavavau. Ou te iloa na faaali le Tama ma le Alo i le Perofeta o Iosefa Samita ina ia toefuatai mai le atoaga o le talalelei i nei aso e gata ai. Ou te iloa foi o loo taitaia i tatou e se perofeta, o Peresitene Thomas S. Monson, o lē o loo umia ki e faatagaina ai i latou o umia le perisitua e faataunuu sauniga e manaomia mo lo tatou alualu i luma i le ola faavavau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball, (1982), 138.

  2. Mo se faataitaiga, tagai Jeanne Newman “With the Sound of a Trump,” Liahona, Aok–Sete. 1985, 21–23.