2009
Te imiraa ia ite i te Atua to Tatou Metua i te Ra‘i ra e Ta’na Taimaiti, o Iesu Mesia
Novema 2009


Te imiraa ia ite i te Atua to Tatou Metua i te Ra‘i ra e Ta’na Taimaiti, o Iesu Mesia

Tei roto te mori no te ti‘aturiraa ia outou, o te tia‘i ra e ia faaarahia e ia haapuaihia e te Varua o te Atua.

Hōho’a
Elder Robert D. Hales

E to‘u mau taea‘e e mau tuahine, te faaite nei au i to‘u mauruuru no te mau iteraa i te Atua to tatou Metua i Ra‘i ra e i Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia tei horo‘ahia e te mau peropheta ora i roto i teie nei amuiraa e no te mau haapiiraa a te Varua Maitai.

Mai tei tohuhia, te ora nei ïa tatou i te hoê tau e te hohonu noa’tu ra â te poiri no te mana‘o pato‘i i te faaroo haati a‘e ia tatou. Te ui-rahi-hia nei te ti‘aturiraa i te Atua e te aro-atoa-hia nei na ni‘a i te i‘oa no te mau tumu politita, sotiare e no te faaroo. Te rahi noa’tura â te Atua-ore-raa, aore râ te haapiiraa e aore e Atua na te ao atoa.

No reira, ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia tei faaho‘ihia mai, te parau nei tatou e « te ti‘aturi nei matou i te Atua, te Metua Mure Ore, e i Ta’na Tamaiti ia Iesu Mesia, e i te Varua Maitai ho‘i ».1

Te ui nei te tahi, no te aha te ti‘aturiraa i te Atua i riro ai e mea faufaa rahi roa ? No te aha te Faaora i parau ai, « teie ho‘i te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu Mesia i ta oe i tono mai ? »2

Te oraraa e aita e Atua, e hope ïa te reira i te menema e aita atoa ïa e fâ no ta tatou mau ohipa tahuti. Te tupuraa e te haereraa i mua, no teie noa ïa taime, te ohipa aita e faufaa, te mau tamataraa aita e auraa. Aita ïa e ohipa ti‘a e te hape, e aita e hopoi‘a morare no te haapa‘o te tahi i te tahi ei mau tamarii na te Atua. Oia mau, aita e Atua, aita ïa e ora tahuti e aore râ mure ore.

Mai te mea te imi ra outou aore râ te tahi taata ta outou i here i te fâ i roto i te oraraa aore râ te hoê iteraa hohonu a‘e no to te Atua parahiraa mai i roto i to tatou nei oraraa, te pûpû atu nei au, ei hoa e ei aposetolo, i to‘u iteraa papû e te ora nei Oia !

E ui paha te tahi, nahea e nehenehe ai ia’u ia ite i te reira no‘u iho ? Ua ite tatou e te ora nei Oia no te mea te ti‘aturi nei tatou i te mau iteraa papû a Ta’na mau peropheta tahito e ta’na mau peropheta e ora nei, e ua ite tatou i te Varua o te Atua i te haapapûraa e e parau mau te mau iteraa papû a teie nei mau peropheta.

Ua ite tatou na roto i to ratou mau iteraa papû, tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a « E ua hamani [te Atua] i te taata nei, te tane e te vahine, mai te au i to’na hoho‘a e i to’na iho huru ».3 E maere paha te tahi i te iteraa e ua riro tatou mai te Atua ra te huru. Ua haapii te hoê aivanaa tuiroo no te faaroo e, te feruriraa i te Atua i roto i te huru o te taata e ohipa maamaa ïa, e ohipa haamori idolo e te anatema hoi.4 Ua parau râ te Atua iho « e hamani tatou i te taata ma to tatou iho huru, ia au i to tatou iho hoho‘a ».5

Te haapii atoa mai nei te faaohiparaa i te mau ta‘o tatou e ta tatou i roto i teie papa‘iraa mo‘a no ni‘a i te auraa i rotopu i te Metua e te Tamaiti. Ua haapii atoa te Atua e, « na roto i ta‘u ra[Tamaiti] Fanau Tahi i hamani ai au i teie mau mea ».6 E na taata taa ê papû maitai te Metua e te Tamaiti – mai te hoê metua e te tamaiti i vai noa na. Teie paha te hoê tumu no te aha te auraa o te i‘oa o te Atua i roto i te reo Hebera, « Elohima » e ere te hoê noa taata, e rave rahi râ mau taata.

Ua ite tatou i roto i te Faufaa Apî e e tino to te Metua i te Ra‘i e to Iesu Mesia. Te ti‘a nei raua i te hoê vahi i te hoê â taime, mai ta te pĭpĭ o te Faufaa Apî, o Setefano, i faaite e : « Inaha, te ite atu ra vau i te ra‘i ua vevetehia, e te Tamaiti a te taata i te ti‘araa i te rima atau o te Atua ra ».7

Ua ite atoa tatou e e reo to te Metua i te Ra‘i e to te Tamaiti. Mai tei papa‘ihia i roto i te Genese e te buka a Mose, « e ite a‘e ra [Adamu e Eva] i te reo o te Atua ra o Iehova i te harururaa i roto i te ô, i te mărŭraa mahana ra ».8

Ua ite tatou e e hoho‘a mata to te Metua i te Ra‘i e to te Tamaiti, e te ti‘a ra Raua, e te paraparau mai nei Raua. Ua parau te peropheta Enoha, « e ua ite au i te Fatu, e ua ti‘a mai oia i mua i to‘u aro, e ua paraparau mai oia ia‘u mai te taata ho‘i e paraparau te tahi i te tahi ra ».9

Ua ite tatou e e tino to te Atua e to Ta’na Tamaiti, e huru e e mau tuhaa mai to tatou nei tino. I roto i te mau buka a Etera i roto i te Buka a Moromona te tai‘o nei tatou : « E ua rave-ê-hia ihora te paruru no ni‘a i te mata o te taea‘e o Iareda, ite atu ra i te rima o te Fatu; e mai te rima taata nei to’na huru, mai tei te tino i‘o e te toto ».10 I muri mai, ua heheu mai te Fatu Ia’na iho, i te na-ô-raa e « inaha, o teie nei tino ta oe e hi‘o nei o te tino ïa o ta‘u varua ; e… e tae atoa vau i ta‘u feia i te tino ra ».11

Ua ite tatou e e mana‘o to te Metua i te Ra‘i e to te Tamaiti no tatou. Ua papa‘i o Mose : « E i muri a‘e ra, ua hi‘o mai ra te Atua o te ra‘i i te toe‘a o te mau taata, e oto ihora oia ».12

E ua ite tatou e e mau taata mure ore, te hanahana, e te maitai roa te Atua e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia. Ua faati‘a mai te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i te Faaora ia Iesu Mesia, « mai te ura auahi ra to’na na mata; te rouru o to’na upoo ra e mea teatea roa ïa mai te hiona mâ roa ra; ia anaana mai ra to’na mata e ua hau a‘e i te anaana o te mahana; e o to’na reo ra mai te taheraa pape rahi ïa ».13

Aita’tu e iteraa papû hau atu i te faufaa rahi no tatou i to tatou anotau maori râ te iteraa papû o Iosepha Semita. O oia te peropheta tei ma‘itihia no te faaho‘i mai i te Ekalesia tahito a te Mesia i teie tau hopea a vai mai ai te evanelia i ni‘a i te fenua hou te ho‘iraa mai o Iesu Mesia. Mai te mau peropheta atoa tei iriti i te ohipa a te Atua i to ratou ra tau tuuraa evanelia, ua horo‘ahia ia Iosepha te mau ohipa maramarama taa ê e te puai no te hoê peropheta no te faaineine i te ao no te Tae Pitiraa mai o te Faaora.

Ei tamaiti 14 matahiti te paari, ua imi oia i te ite tei hea te ekalesia e ti‘a ia’na ia amui atu. I muri iho, i muri a‘e i te feruri hohonuraa i te reira, ua fariu atu oia i te Bibilia i reira ho‘i to’na tai‘oraa :

« Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra… e e horo‘ahia mai ta’na.

« E ani râ oia ma te faaroo, eiaha e feaa ».14

No to’na ti‘aturiraa i taua mau parau a te peropheta, ma te faaroo feaa ore o te hoê tamarii, ua haere o Iosepha i roto i te hoê uru raau i piha‘iho noa i to’na ra fare e i reira ua tuturi e ua pure. Ua papa‘i oia i muri mai :

« Ua ite atu ra vau i te pou maramarama i te faaatiraa i ni‘a noa a‘e i to‘u upoo…

« … I te ma‘iriraa taua maramarama ra i ni‘a iho ia‘u, ua ite atu ra vau e piti taata ; to raua teatea e te hanahana a ti‘a noa’i raua i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te reva ».15

I to’na hi’oraa’tu i teie nei na taata e piti, aita o Iosepha i ite e o vai ra raua – no te mea aita â oia i ite e i haapii i te natura mau o te Atua e te Mesia. I muri iho râ, ua papa‘i oia, « ua parau mai ra te hoê o raua ia‘u, ma te faatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi – O Ta‘u Tamaiti Here Teie. A Faaroo Ia’na ! »16

Na roto i taua ohipa taa ê tei tupu e te tahi atu â, ua faaite te peropheta Iosepha e : « E tino i‘o e te ivi to te Metua mai te au iho i to te taata nei te huru; e te Tamaiti atoa ho‘i ».17

Ua faaite papû mai te mau peropheta na roto i te mau tau mai teie peropheta e te tamau noa ra ratou ia na reira i roto i teie iho amuiraa. E ti‘amâraa râ to tatou tata‘itahi i te ma‘iti. Mai te Hiro‘a Faaroo ahuru ma hoê e parau ra, « Te ti‘aturi nei matou e, e ti‘araa to matou ia haamori i te Atua Mana-Hope mai te au i to matou iho hinaaro, e e ti‘araa ho‘i to te mau taata atoa ia haamori ratou noa’tu te huru, te vahi e te mea ta ratou e hinaaro ».18

No te mau mea no to tatou iho ti‘aturiraa, nahea tatou e ite ai e e mea mau ihoa te reira ?

Te faaite papû atu nei au e te e‘a no te ite i te parau mau no ni‘a i te Atua e mea na roto ïa i te Varua Maitai. Te Varua Maitai o te toru ïa o te melo no te Atuaraa e e taata Varua Oia. Ta’na ohipa o te « faaite i te [Atua] »,19 e ia « haapii [ia tatou ] te mau mea atoa ».20

E ti‘a râ ia tatou ia haapa‘o maitai i te taoti‘araa i To’na ra mana. Ia ore ana‘e tatou e rave i te mea ti‘a, aore râ ua rahi to tatou hi‘oraa i te feaa, te mana‘o ino, e te faatura ore ia vetahi ê e to ratou mau ti‘aturiraa, eita ïa e nehenehe i te Varua ia parahi i piha‘iho ia tatou. I reira tatou e riro ai mai ta te mau peropheta i tatara, oia ho‘i e taata tino nei.

« E ore râ te taata e haapa‘o i ta te tino ra, e farii mai i ta te Varua o te Atua ra; e mea maamaa ïa ia’na, e ore ho‘i oia e ite i te reira, no te mea, i imihia te reira e te Varua ».21 « No te mea teie taata tino nei, o te enemi ïa o te Atua… e e enemi ho‘i amuri e amuri noa’tu; area ia auraro oia i te parau a te Varua Maitai… e ia riro ho‘i mai te tamarii ra i te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa, e i te faaoroma‘i [e] i te î i te aroha ».22

Mai te mea eita tatou e haapa‘o i te mana mărû o te Varua Maitai, e riro mai ia tatou mai Korihora, te hoê Aniti-Mesia i roto i te Buka a Moromona. Taa ê noa’tu i to’na ti‘aturi-ore-raa i te Atua, ua haavahavaha râ oia i te Faaora, te Taraehara, e te varua tohu, ma te haapii hape e aita e Atua e aita e Mesia.23

Aita o Korihora i oaoa noa i te pato‘iraa i te Atua ua oaoa atoa oia ma te hau i te oraraa ta’na i ma‘iti i te ora. Ua faaoo oia i te feia tei ti‘aturi e ua ani atu i te peropheta Alama ia haapapû ia’na na roto i te hoê tapa‘o e te ora ra anei te Atua e ta’na mana. E mea faufaa rahi roa te pahonoraa a Alama i taua taime ra e i teie mahana atoa : « Ua nava‘i ïa ta oe tapa‘o i ite; eaha oe e aa ai i to oe ra Atua ? Te parau na anei oe e, a faaite mai i te tapa‘o ia‘u, e tei ia oe na te parau a to mau taea‘e nei, e ta te mau peropheta mo‘a atoa ho‘i ? Ua tuuhia mai te mau parau i papa‘ihia i mua ia oe na, oia ïa, e ua faaite maite te mau mea atoa e, te vai ra te Atua ; oia iho â ïa, te fenua, e te mau mea i te ao nei, e to’na taninitoraa; e na te mau feti‘a i ta ratou taninitoraa, na to ratou e‘a i haapa‘ohia ra i faaite mai e, te vai ra Tei Hamani i te mau mea atoa ra ».24

Ua farii mau ihoa o Korihora i te hoê tapa‘o. Ua vai vava noa oia. « Ua faatoro atu ra Korihora i to’na ra rima, ua papa‘i ihora, na ô maira… e ua ite ho‘i au e, aore te mea, maori râ o te mana o te Atua, i ti‘a ia faatupu i te reira i ni‘a ia‘u nei; e i ite atoa na vau e, te vai ra te Atua ».25

E te mau taea‘e e te mau tuahine, ua ite a‘e na ho‘i outou, i roto i te hohonuraa o to outou varua, e te ora nei te Atua. Eita paha outou e ite i te mau mea atoa no ni‘a Ia’na e aita outou i taa maitai i te taatoaraa o Ta’na mau rave‘a. Tei roto râ te mori no te ti‘aturiraa ia outou, o te tia‘i ra e ia faaarahia e ia haapuaihia e te Varua o te Atua e te maramarama o te Mesia, ua fanauhia mai outou e te reira

No reira, a haere mai. A ti‘aturi i te mau iteraa papû a te mau peropheta. A haapii i te mau mea no ni‘a i te Atua e te Mesia. Ua haapii-maramarama-hia te hoho‘a no te rave i te reira e te mau peropheta i tahito ra e te mau peropheta no teie nei mahana.

A faatupu i te hoê hinaaro mau ia ite e te ora nei te Atua.

E arata‘i teie nei hinaaro ia outou ia feruri hohonu i ni‘a i te mau mea no te ra’i – ia vaiiho i te faaiteraa e te vai nei te Atua ia haaputapu i to tatou mau aau.

Ma te aau tamaruhia ua ineine ïa tatou i te faaroo i te piiraa a te Faaora i « te imi nei i te parau i papa‘ihia ra »26 – e ia haapii mai te reira na roto i te haehaa.

Ua ineine ïa tatou i te ui mau i to tatou Metua i te Ao ra, i te i‘oa o to tatou Faaora, o Iesu Mesia, mai te mea e parau mau te mau mea ta tatou i haapii mai. Eita te rahiraa o tatou e ite mata i te Atua mai te mau peropheta, e horo‘a mai râ te reo iti ha‘iha‘i o te Varua ia tatou – te mau feruriraa e te mau mana‘o ta te Varua Maitai e afa‘i mai i to tatou mau feruriraa e i to tatou mau aau – te hoê iteraa papû maitai e te ora nei Oia e ua here Oia ia tatou.

Te noaaraa teie iteraa o te imiraa hopea ïa a te mau tamarii atoa a te Atua i ni‘a i te fenua nei. Mai te mea eita e nehenehe ia outou ia haamana‘o i te ti‘aturiraa i te Atua, aore râ mai te mea ua faaea outou i te ti‘aturi, aore râ mai te mea te ti‘aturi nei outou eita râ i te mea papû, te ani nei au ia outou ia imi i te hoê iteraa papû no ni‘a i te Atua i teie nei. Eiaha e mata‘u i te haamâ. Na te puai e te hau o te tae mai na roto i te iteraa i te Atua e te fariiraa i te hoaraa tamahanahana o To’na Varua e faahoona i ta outou mau tautooraa e amuri noa’tu.

Hau atu i te reira, na roto i to outou iho iteraa papû no ni‘a i te Atua, e nehenehe ïa ia outou ia haamaitai i to outou utuafare, to outou huaai, to outou mau hoa, to outou iho oraraa – e te mau taata atoa ta outou e here nei. E ere ana‘e to outou iho iteraa papû no ni‘a i te Atua te horo‘araa rahi roa‘e; e afa‘i mai râ ia outou te oaoa rahi roa‘e e fariihia e outou.

Ei ite taa ê no te Tamaiti Fanau Tahi a to tatou Metua here i te Ao ra, oia ho‘i o Iesu Mesia, te faaite papû atu nei au e te ora nei te Atua. Ua ite au e te ora nei Oia. Te fafau atu nei au e mai te mea e imi outou e te feia tei herehia e outou Ia’na ma te haehaa, te parau mau e te itoito, e ite atoa ïa outou. E tae mai ïa to outou iteraa papû. E riro te mau haamaitairaa no te iteraa i te Atua ei mau haamaitairaa na outou iho e no to outou utuafare e amuri noa’tu. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. Te Mau Hiro‘a Faaroo 1:1.

  2. Ioane 17:3; faahauhia te faatomaraa.

  3. PH&PF 20:18 ; a hi‘o atoa Genese 1:27 ; Mose 2:27.

  4. A hi‘o Krister Stendahl, « To Speak About God », Harvard Divinity Bulletin, vol. 36, no. 2 (tau faatupuraa raau 2008): 8-9.

  5. Genese 1:26 ; Mose 2:26; faahauhia te faatomaraa.

  6. Mose 2:1.

  7. Te Ohipa 7:56.

  8. Mose 4:14 ; a hi’o atoa Genese 3:8.

  9. Mose 7:4.

  10. Etera 3:6.

  11. Etera 3:16.

  12. Mose 7:28.

  13. PH&PF 110:3.

  14. Iakoba 1:5-6.

  15. Iosepha Semita – Aamu 1:16-17.

  16. Iosepha Semita – Aamu 1:17.

  17. PH&PF 130:22.

  18. Te Mau Hiro‘a Faaroo 1:11 ; faahauhia te faatomaraa.

  19. Ioane 15:26.

  20. Ioane 14:26.

  21. 1 Korinetia 2:14.

  22. Mosia 3:19.

  23. A hi‘o Alama 30.

  24. Alama 30:44.

  25. Alama 30:52.

  26. Ioane 5:39.