2009
Ia haamâmâhia ta outou mau zugo
Novema 2009


Ia haamâmâhia ta outou mau zugo

E horo‘a mai te mau zugo i te mau rave‘a no te raveraa i te mau peu maitai o te tauturu no te maitai papû.

Hōho’a
Elder L. Whitney Clayton

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua haere atu vau i te aahiata na ni‘a i te mau aroa poromu ofa‘i piriha‘o no Cusco, Peru, i ni‘a i te mau Mou‘a no Andes i te po‘ipo‘i roa. Ua ite au i te tahi taata no roto mai i te tahi pŭpŭ taata no te fenua e haere ra na ni‘a i te hoê o te mau poromu. E ere oia i te taata rahi i te pae tino, te amô ra râ oia i te hoê taamu vahie rahi roa i roto i te hoê pute tore i ni‘a i to’na tua. E au ra e hoê â rahi to te pute e ona iho. E au ra e e mea teiaha a‘e te pute ia’na iho. Ua taamu oia i te pute i te hoê taura i te hopea raro o te pute e ua taamu na ni‘a i to’na rae. Ua taamu eta‘eta oia i te taura ra i na pae e piti no to’na ra upoo. Ua tuu oia i te hoê ahu iti i ni‘a i to’na ra rae i raro a‘e i te taura ia ore to’na iri e mutu. Ua pi‘o atu oia i mua no te teiaha e ua haere oia ma te taahiraa papû e te fifi.

Te tari ra taua taata ra i te vahie i te matete i reira e hoohia’tu ai. I te mahana tata‘itahi e rave paha oia e piti aore râ e toru tere na roto atu i te oire no te tie atu i teie mau vahie teiaha.

Ua riro te haamana‘oraa no teie taata i to’na pi‘oraa i mua, i te pouraa na ni‘a i te poromu ei ohipa faufaa roa na‘u i roto i te mau matahiti atoa i muri mai. Eaha te maororaa e nehenehe ia’na ia tamau noa i te tari i taua mau vahie teiaha ra?

Te taumi nei te oraraa i ni‘a ia tatou tata‘itahi te mau huru atoa o te mau zugo, te tahi e mea mămă e te tahi e mea tamau e te teiaha. Te aro nei te taata i te mau mahana atoa i raro a‘e i te mau zugo o te faaohipa nei i te taatoaraa o te puai o to ratou mau varua. E rave rahi o tatou e aro nei i raro a‘e i taua mau zugo ra. E mau zugo i te pae mana‘o aore râ i te mea fifi roa i te pae tino. E mea pe‘ape‘a, e mea haavî e te rohirohi. E nehenehe te reira e tamau noa e matahiti atu.

Te auraa mau, no roto mai ta tatou mau zugo e toru tumu. Te tahi mau zugo e mau hotu natura ïa no te huru o te ao ta tatou e ora nei. Te ma‘i, te hapepa, te mau mata‘i rorofa‘i e te mau aueueraa fenua o te tae mai e ere ho‘i na roto i ta tatou hape. E nehenehe ta tatou e faaineine no teie mau ati e i te tahi taime eita tatou e mana‘o i te reira, tera ra no te natura o te oraraa, e riro tatou i te farerei i te tahi o teie mau fifi.

Te faahepohia nei te tahi atu mau zugo i ni‘a iho ia tatou na roto i te ohipa ino a vetahi ê. Na roto i te hamani-ino-raa e te faatîtîraa, e ore roa ïa te utuafare e riro i te ra‘i i ni‘a i te fenua no te mau melo maitai o te utuafare. Te faateiaha nei te hara, te mau peu ti‘a ore, te haavîraa, e te taparahiraa taata e rave rahi feia i roto i te oraraa nei. Tae noa’tu te mau hape na‘ina‘i, mai te ohumuraa e te hamani-ino-raa o te haamauiui ia vetahi ê.

Te faatupu nei ta tatou iho mau hape e mau paruparu e rave rahi o to tatou mau fifi e nehenehe e faauta i te mau zugo teiaha i ni‘a i to tatou iho mau tua. Te zugo hau atu i te teiaha ta tatou e faauta nei i ni‘a ia tatou iho o te zugo ïa no te hara. Ua ite paatoa tatou i te oto e te mauiui o te apee ihoa i to tatou haapa‘o ore i te mau faaueraa.

Noa’tu eaha te mau zugo ta tatou e faaruru nei i roto i te oraraa, mai te mau fifi o te natura, te hape a vetahi e, e aore râ ta tatou iho mau hara e te mau paruparu, e mau tamarii ana‘e tatou na te hoê Metua here i te Ao ra tei tono mai ia tatou i ni‘a i te fenua ei tuhaa no Ta’na opuaraa mure ore no to tatou tupuraa e to tatou haereraa i mua. E nehenehe to tatou mau iteraa rau tata‘itahi taa ê e tauturu ia tatou ia faaineine ia ho‘i faahou atu Ia’na. Te tamataraa e te mau ati ta tatou e ite nei, noa’tu te huru fifi e faaoroma‘ihia, i muri roa ra, na roto i te orama o te ra‘i « e vai poto noa mai; i reira, mai te mea e faaoroma‘i maite [tatou] i te reira, e faateitei mai te Atua ia [tatou] ».1 E ti‘a ia tatou ia rave i te mau mea atoa e nehenehe ia tatou no te amo maite i ta tatou mau zugo noa’tu te maororaa o to tatou « taime poto » i te amoraa i te reira.

E horo‘a mai te mau zugo i te mau rave‘a no te raveraa i te mau peu maitai o te tauturu no te maitai papû. Te ani nei te reira ia tatou « ia [auraro] i te parau a te Varua Maitai, e ia [faarue] i te mau peu a te taata tino nei, e ia riro ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Mesia ra te Fatu, e ia [riro] ho‘i mai te tamarii ra i te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa, e i te faaoroma‘i, e i te î i te aroha, e ma te hinaaro ia auraro i te mau mea atoa ta te Fatu e hinaaro e tuu i ni‘a ia [tatou] mai te tamarii e auraro ho‘i i to’na ra metua »2 No reira e riro te mau zugo ei mau haamaitairaa, noa’tu e mea pinepine taua mau haamaitairaa ra i te huna-maitai-hia e e titau i te taime, te tautooraa e te faaroo no te farii e no te taa maitai. E tauturu na hoho‘a e maha i muri nei ia haamaramarama i teie :

  • A tahi, ua parauhia ia Adamu e « e anatemahia te fenua no oe », « e amu oe i te maa na te hou i ni‘a i to rae » « ma te hou i ni‘a i to [tatou] rae ».3 Ua riro te ohipa ei zugo tamau e hoê atoa râ haamaitairaa tamau « no to tatou iho maitai », no te mea te haapii nei te reira i te mau haapiiraa e nehenehe ta tatou e haapii na roto ana‘e « i te hou i ni‘a i to [tatou]rae ».

  • Te piti, ua ite o Alama e te veve e te « mau ati [no te veve i rotopu i te ati Zorama] i haehaa’i ratou, e… ua ineine ho‘i ratou i te faaroo i te [evanelia] » 4 Ua parau faahou oia, « …no te mea ua faahaehaahia outou , e ao to outou… »5 E nehenehe te mau fifi no te tereraa faufaa e tauturu ia tatou ia faaineine i te faaroo atoa i te parau a te Fatu.

  • Te toru, « no te maoro o [ta ratou] tama‘i », e « no to ratou mau ati rahi, i mărû ai e rave rahi mau ati Nephi e mau ati Lamana, e ua faahaehaa ratou ia ratou iho i mua i te Atua ma te mamahu rahi roa ».6 E nehenehe te faahuehueraa politita, te ahuehue sotiare, e te feia eia a Gadianeto i roto vetahi mau fenua o te ao apî nei, e faahaehaa ia tatou e ia tura‘i ia tatou ia imi i te hoê vahi paruru no te ra‘i i te mau vero no te sotaiete.

  • Te maha, ua parauhia o Iosepha Semita e na roto i te mau riaria ta’na i mauiui e rave rahi mau matahiti i te rima o to’na mau enemi « e noaa ia [ia’na] te ite, e… e riro ei maitai [no’na] ».7 Te oto ta tatou e ite na roto i te mau faainoraa a vetahi e hoê ïa haapiiraa faufaa rahi e te mauiui no te haamaitairaa i to tatou iho huru.

Hau atu te reira, ia amo tatou i ta tatou iho mau zugo, e tauturu te reira ia tatou no te faatupu i te tahi iteraa i te mau fifi o te tahi ê atu mau taata. Ua haapii mai te aposetolo Paulo e ti‘a atoa ia tatou « e faaoroma‘i… te tahi i ta te tahi hopoi‘a, e na reira i te faati‘a i te ture a te Mesia ra ».8 Mai ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa i titau ia tatou ia : « Tauturu te tahi i te tahi i te hopoi i ta outou mau hopoi‘a, ia mâmâ te reira ; Oia ïa, ua au ia… ia oto, a oto ai te feia oto ra; oia ïa, e ia haamahanahana ia ratou i tei au ia haamahanahanahia ra ».9

E haamâmâ te haapa‘o-maite-raa i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa i ta tatou iho mau zugo mai to te mau varua pe‘ape‘a ta tatou e tavini nei.10 Te tia nei taua mau taata o te horoa i te tauturu i ni‘a i te vahi mo’a. Ua haapii te Faaora no te haamaramarama i te reira:

« I nafea matou i ite ai ia oe i te poiaraa, e ua faaamu ia oe ? E te poihâraa, e ua faainu atu ia oe?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe, e e taata ê, e ua ite atu ia oe ? E te veveraa, e ua faaahu ia oe ?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe i te poheraa i te ma‘i e i roto i te tapearaa, e ua haere atu ia oe ra ?

« E na ô a‘e te arii i te parau ia ratou, na ô a‘era, Oia mau ta‘u e parau atu ia outou nei, o outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i i te roto i ta‘u mau taea‘e nei ua na reira mai ïa outou ia‘u.11

Na roto i te reira, ua horoa mai te Fatu ia tatou te puai e te turu, e mai te au i To’na iho taime e raveraa, ua pupu mai Oia i te faaoraraa. I to Alama e to’na feia apee hororaa i te mau nuu a te Arii Noa, ua haamau ratou i te hoê oire tei parauhia Helama. Ua haamata ratou i te faaapu, i te patu i te mau fare, i te ruperupe.12 Ma te faaara ore, ua faatîtî te hoê nuu no te ati Lamana ia ratou e « a aore i ti‘a i te tahi ia faaora ia ratou, maori râ o te Atua ana‘e ra ».13 Aita râ taua faaoraraa ra i tae oioi mai.

Ua haamata to ratou mau enemi i te « tuuraa i te ohipa rave atâ ra i ni‘a ia ratou ».14 Noa’tu e ua faariariahia ratou e te utu’a pohe ia pure ratou,15 « i ninii hua’tu râ Alama e to’na nunaa i to ratou aau i te [Atua ra]; e i ite mai ho‘i oia i te mana‘o o to ratou aau »16 No to ratou haapa‘o maitai e to ratou haapa‘oraa i ta ratou mau fafauraa no te bapetizoraa,17 ua faaora-marû-noa-hia ratou. Te parau faahou nei te Fatu ia ratou :

« Na‘u… e haamâmâ i te mau hopoi‘a teimaha i tuuhia i ni‘a i to outou tapono, eita roa… e mauiui oi vai a‘e outou i te tîtîraa; e na‘u te reira e rave, ia ti‘a maite outou ei ite no‘u e muri nei, e ia ite papû outou e, te hi‘o aroha ra vau, te Fatu te Atua ra, i to‘u ra mau taata i to ratou mau ati.

« I haamâmâhia ihora te mau hopoi‘a i tuuhia mai i ni‘a iho ia Alama e to’na ra mau taea‘e; oia ïa, na te Atua ratou i faaitoito, i tia‘i ia ratou i te faaoroma‘i i te mau ati ma te paruparu ore, e ua auraro ihora ratou ma te aau tae e te faaoroma‘i i te hinaaro atoa o te Fatu.

« No to ratou faaroo rahi e to ratou faaoroma‘i i tae mai ai te parau a te Fatu ia ratou, i te na ôraa mai e, ia mahanahana outou, ei ananahi ho‘i e faaora‘i au ia outou i te tîtîraa ».18

Au a‘e, ua pûpû mai te Tamaiti a te Atua ia tatou te faaoraraa i te faatîtîraa o ta tatou mau hara, tei roto i te mau zugo teiaha mau o ta tatou e amo nei. I te roaraa o to’na taraehara, ua mauiui Oia « i te mamae tino nei, ia rave oia i te mau hara a to’na ra mau taata i ni‘a ia’na iho, ia parai oia i ta ratou mau hapa mai te au i te mana o to’na faaroo; e teie nei, inaha, teie te ite vai ai i roto ia‘u nei ».19 Ua « faaoroma‘i [te Mesia], i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou i a roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou »,20 A tatarahapa ai tatou e a haapa‘o ai i te faaueraa, e mâmâ mai ta tatou mau zugo o te feruriraa e tae mai te reira na roto i te pûpûraa a te Faaora ana‘e. Ua haapii mau o Alama e, « … oia mau, o te tatarahapa , e arohahia mai ïa oia… »21

Te haamana‘o nei au i teie taata i Peru, tei pi‘o i raro e te tautoo ra no te amo i taua pute rarahi ra i ni‘a i to’na tua. No‘u nei, ua riro oia ei hoho‘a no tatou paatoa a aro ai tatou i te mau zugo no te oraraa nei. Ua ite au e ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Atua e ta tatou mau fafauraa. E tauturu Oia ia tatou no ta tatou mau zugo. E haapuai Oia ia tatou. Ia tatarahapa ana‘e tatou, e faaore Oia i ta tatou mau hara e e haamaitai ia tatou i roto te hau o te feruriraa e te oaoa.22 Ia auraro ana‘e tatou ma te oaoa e ma te faaoroma‘i i te taatoaraa o te hinaaro o te Fatu, te pure nei au, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. PH&PF 121:7-8.

  2. Mosia 3:19.

  3. Mose 4:23, 25.

  4. Alama 32:6.

  5. Alama 32:13.

  6. Alama 62:41.

  7. PH&PF 122:7.

  8. Galatia 6:2.

  9. Mosia 18:8-9.

  10. A hi‘o Mataio 10:39 ; 11:28-30 ; Mosia 2:22.

  11. A hi‘o Mataio 25:35-40.

  12. A hi‘o Mosia 23:5, 19-20.

  13. A hi‘o Mosia 23:23-26.

  14. Mosia 24:9.

  15. A hi‘o Mosia 24:10-11.

  16. Mosia 24:12.

  17. A hi‘o Mosia 18:8-10 ; 24:13.

  18. Mosia 24:14-16.

  19. Alama 7:13.

  20. PH&PF 19:16.

  21. Alama 32:13.

  22. A hi‘o Mosia 4:3 ; Alama 36:19-21.