2010
Ko e Kofu Foʻou ʻo Maliá
Fēpueli 2010


Ko e Kofu Foʻou ʻo Maliá

“Hū ki he ʻOtuá, ʻi ha potu pē te mou ʻi ai, ʻi he laumālie pea ʻi he moʻoni” (ʻAlamā 34:38).

Naʻe vilo takai ʻa Malia ʻi he kofu foʻou fakaʻofoʻofa naʻe tuitui ʻe heʻene kui fefiné maʻaná. Naʻe lanu pingikī pea ʻi ai hono līpine lanu hinehina. Ko e kofu fakaʻofoʻofa taha ʻeni kuo faifaiangé pea maʻu ʻe Malia, pea naʻe hā mātuʻaki fakaʻofoʻofa heʻene tuí. Naʻe malimali ki he sioʻatá pea toe vilo ke mafola ʻa e konga ki laló. Naʻe fiefia ʻa Malia ke ʻalu ki he lotú he Sāpaté ke ne fakaʻaliʻali ai hono kofu foʻoú ki hono ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe saiʻia ʻa Malia ke fanongo ki he ngaahi lea lelei hono ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo hono kofú he lotú. ʻI he Palaimelí, naʻe vaʻinga pē mo e līpine hono kofú kae ʻikai fanongo ia ki he lēsoni ʻa Sisitā Seniseí.

Naʻe ʻikai foki ke tokanga ʻa Malia ia ki he fakamoʻoni naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻe femoʻuekina pē ia hono vete mo toe nonoʻo ʻa e līpine ʻo hono kofú.

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e lotú, naʻá ne fakatokangaʻi ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau fakatē-loʻimata ʻi heʻenau mavahe mei he falelotú.

Naʻe ʻeke ange leva ʻe Malia, “Fineʻeiki, ko e hā ʻoku tangi ai ʻa e kakai ko ʻeé?”

Naʻe tali ange ʻe heʻene Fineʻeikí mo holoholoʻi hono loʻimatá, “Naʻa nau ongoʻi ʻa e Laumālié he ʻahó ni. Pea ʻoku ʻomi ʻe he meʻa ko iá he taimi ʻe niʻihi ʻa e loʻimatá kiate kitautolu. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi fakamoʻoní, ʻikai ko ia?”

Naʻe ʻikai ke tali atu ʻe Malia ia ʻa e fehuʻí. Naʻe ʻikai ke ne manatuʻi ʻe ia ha meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ha taha.

ʻI hono fakamohe ʻo Malia he pō ko iá ʻe he Fineʻeikí ke mohé, ne ʻeke ange ʻe Malia, “Fineʻeiki, ko e hā naʻe ʻikai ke u ongoʻi ai ʻe au ʻa e Laumālié he lotú ʻi he ʻaho ní?”

Naʻe pehē ange leva ʻa e Fineʻeikí, “ ʻOku lea ʻa e Laumālié ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi mo vanavanaiki. Kuo pau ke tau tokanga ka tau lava ʻo fakatokangaʻi. Ko e taimi ʻoku tau ō ai ki he lotú, ʻoku fie maʻu ke tuku ʻetau tokangá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi—pea te tau toki ongoʻi leva ʻa e Laumālié.”

Naʻe fakakaukau leva ʻa Malia ki he meʻa naʻe tuku ki ai ʻene fakakaukaú he lotú ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe fakakaukau pē ia ki hono kofu foʻoú, kae ʻikai ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

ʻI he uike hono hokó, ne toe tui pē ʻe Malia hono kiʻi kofu fakaʻofoʻofa lanu pingikií ki he lotú. Ka naʻá ne fakafanongo kia Sisitā Senisei ʻi he Palaimelí. ʻI he houalotu sākalamēnití, naʻe feinga ke fakakaukau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Naʻe foki ʻa Malia mei he lotú ʻokú ne ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi hono lotó. Naʻe fiefia ʻi he ʻikai ke ʻalu pē ki he lotú ke fakahāhā hono kofu foʻoú.

Tā fakatātaaʻi ʻe Natalie Malan