2010
Ko Kalaisi mo e Tōʻonga Moʻui ʻi he Fuakava Motuʻá
Fēpueli 2010


Ko Kalaisi & Tōʻonga Mo‘ui ‘i he Fuakava Motu‘á

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe hano vakavakaiʻi fakalelei ʻo e ngaahi tohi mahuʻinga toputapú ni ke tau fakahoungaʻi lahi ange ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ʻEne feilaulau taʻengatá, pea mo kinautolu naʻe nofo ʻamanaki atu ki Hono ʻaloʻí.

ʻI he ʻamanaki ke tau ako ʻa e Fuakava Motuʻá, ʻoku ʻi ai hotau tokolahi, mahalo ʻe fie maʻu ke nau ikunaʻi ha ngaahi tōʻonga moʻui kae lava ke tau vakai ki he ngaahi folofolá ʻi he anga ʻo e vakai ʻa hotau ʻulungāanga fakafonuá. He ka ʻikai, ʻe hanga ʻe hano fakamālohiʻi ʻo e mahino fakafonua ʻo onopōní ki ha sōsaieti ne ʻi ai he taʻu ʻe lauiafe kuo hilí, ʻo ʻai ʻa e Fuakava Motuʻá ke ngali faikehe pe taʻemahino.

ʻE lava ʻe hono akoʻi kitautolu ʻi hotau anga fakafonuá ʻo ʻai ke tau fifili pe ko e hā hono ʻuhinga naʻe angaʻaki ai ʻi he sosaieti fakatohitapú ke tomuʻa mali ʻa e ʻofefine lahi tahá ki muʻa ʻi he taʻahine hoko haké (vakai, Sēnesi 29:25–26), ko e hā ʻoku toʻo ai ʻe he kakai fefiné ʻa e vaí mo ʻenau ngaahi kavenga kehé ʻi honau umá (vakai, Sēnesi 21:14; 24:15), ke hifo ʻa e kakaí mei heʻenau fanga kāmelí pe ʻasí ko ha fakaʻilonga ʻo e fakaʻapaʻapa ʻi he taimi ʻoku nau fetapa ai mo e kakai kehé (vakai, Sēnesi 24:64; 1 Samuela 25:23; 2 Ngaahi Tuʻi 5:21), mo e fakafoʻituituí ke nau punou he ʻao ʻo e kakai kehé (vakai, Sēnesi 18:2–3; 19:1; 23:7, 12; 42:6), ke fili ʻe he mātuʻá ʻa e mali ʻo ʻenau fānau tangatá (vakai, Sēnesi 21:21; 24:4; 38:6), pe ko e fufulu ʻe he kau fakaafé honau vaʻé ʻi heʻenau aʻu ki ha ʻapi ʻoku talitali ai kinautolu (vakai, Sēnesi 18:4; 19:2; 43:24).

He ʻikai hounga mo mahino kiate kitautolu ʻa e Tohi Tapú kapau te tau toʻo mei ai hono kakanó ʻo ʻai ki hotau ʻulungāanga fakafonua fakaonopōní. Ka, kuo pau ke liliu ʻetau ngaahi fakakaukaú kae mahino lelei ange ʻa e founga moʻui he kuonga muʻá.

ʻOku ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha fakamatala ʻaonga mo mālie lahi fekauʻaki mo e ngaahi ulungāanga fakafonua ʻo e kau palōfita, kakai mo e ngaahi sivilaise he kuonga muʻá—ha fakamatala fekauʻaki mo ʻenau mūsiká, lea fakafonuá, ʻātí, ngaahi talanoá, ngaahi faʻunga fakalotú, anga ʻo ʻenau paʻangá, meʻakaí, valá, faʻunga ʻo ʻenau tohi māhiná, ngaahi tōʻonga ʻo e nofo malí, pea mo e ngaahi alā meʻa peheé. Naʻe mei hoko pē ʻa e fakamatala ko ʻení ko ha fakatotolo anga fakafonua mālie mo fakahisitōlia kapau naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe he Fuakava Motuʻá ha lelei liliu moʻui lahi ange ki he kau ako ki aí, ʻi he ngaahi meʻa ʻoku faʻa fakalotofoʻi he taimi ʻe niʻihi—ʻi hono ʻomi ʻo kinautolu kia Sīsū Kalaisí.

Ko e Fuakava Motuʻá ko e ʻuluaki fakamoʻoni ia ki he Fakamoʻuí pea mo e lekooti ʻo ha ngaahi ʻulungāanga fakafonua lahi mo ha ngaahi ngāue fakalotu ʻoku nofo-taha pē ki he fakataipe pe fakakikite ʻo Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku fakafōtunga ʻe he sīpinga ʻe nima mei he Fuakava Motuʻá ʻa e fekauʻaki e ngaahi ngāue fakalotu ko ia ʻokú ne ʻomi ha mahino lahi ange kia Sīsū Kalaisi, ʻEne Fakaleleí, pea mo ʻetau fetuʻutaki mo Iá.

Hangē ha Lami ke Tāmateʻí

Hili e mamahi ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, naʻe fakafetaulaki kiate Ia ʻa Siutasi mo ha “kau tau mo e tuʻunga tangata fekau mei he kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí, [ʻa ia] naʻe haʻu ia ki ai mo e ngaahi maama mo e tūhulu mo e ngaahi mahafu” (Sione 18:3). Naʻe fakavaivai ʻa Sīsū ki ha tuʻunga maʻulalo ʻi he taimi naʻá Ne tuku ai ki he kau fakatangá ke nau puke Ia ʻo haʻí (vakai, Sione 18:12).

ʻOku ʻikai hiki ʻi he fakamoʻoni ʻa Sioné ʻa e founga naʻe haʻi ai ʻa Sīsuú, ka naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (1915–85) ha ʻilo mahino ʻi heʻene pehē naʻe toki “tataki atu [ʻa Sīsū] kuo haʻi ha maea ki hono kiá, ʻo hangē ha tangata faihiá.”1 ʻOku ʻikai ke maʻu ʻa e fakamatala fakaikiki ia ko ʻení ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e Ongoongoleleí pea kuo pau leva ke lau ia ko ha mahino fakaepalōfita ʻa ha taha ne hikinimaʻi ko ha palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā.

ʻOku fakamanatu ʻe he maea ʻi he kia ʻo e Fakamoʻuí ʻa e tōʻonga haʻi ʻo ha taha faihia. ʻOkú ne toe ʻomi foki ki heʻetau fakakaukaú ʻa e tōʻonga angamaheni ko ia he ʻahó ni ʻi he Fonua Tapú ʻa hono taki atu ha fanga sipi pe fanga kosi ʻaki ha maea ʻi honau kiá ke tāmateʻí. Naʻe kamata ʻa e tōʻonga ko ʻení ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe teuaki mai ʻa e ngaahi tohi ʻi he Fuakava Motuʻá ki he meʻa ko ʻeni ʻi he moʻui ʻa Sīsuú, ʻi he taimi naʻe kikite ai ʻa ʻĪsaia “naʻe fakamālohia [ʻa e Mīsaiá], pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofongá: ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi” (ʻĪsaia 53:7).

Fohi e Kili ʻo e Monumanu ʻOku Feilaulauʻí

ʻOku fakamatala ʻa Levitiko ki ha tōʻonga fakalotu fekauʻaki mo hono fohi ʻo e pulu tangatá ʻi he hili hono tāmateʻí: “[Te ne] tāmateʻi ʻe ia ʻa e pulu tangatá ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]. … Pea [te ne] fohiʻi ʻa e feilaulau tutú” (Levitiko 1:5–6).

ʻOku ʻuhinga ʻa e fohí ʻi heni ki he tatala ʻo toʻo e kili ʻo e monumanú. Hili hono tāmateʻi ʻo e monumanu feilaulaú, ʻe hanga leva ʻe he toko taha ʻokú ne fai ʻa e feilaulaú pe ko ha mēmipa ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo fohi ʻa e kili ʻo e monumanú. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ki aí ko e psht, ʻa ia ʻoku liliu ko e “fohí,” ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he “toʻo ʻo e kofu tuʻá” (vakai, Sēnesi 37:23; 1 Samuela 19:24; ʻIsikeli 16:39; 44:19).

Naʻe fakataipe ʻe he fanga monumanu feilaulau kuo fohi honau kilí, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe vete ʻa e teunga ʻo Sīsuú ʻi he founga taʻefakaʻapaʻapa—ʻa hono ngaahi kofú mo Hono “kofu tuʻá”—ki muʻa Hono Tutukí:

“Pea kuo tutuki ki he ʻakaú ʻa Sīsū, ʻe he kau taú, pea nau toʻo hono ngaahi kofú ʻo vahe fā, ʻo taki taha ʻa e tangata hono vahe; mo e kofu tuʻá foki: pea naʻe ʻikai hano hokoʻanga ʻi he kofu tuʻá, ʻi hono lalanga mei ʻolungá ʻo fāi ki lalo.

“Ko ia naʻa nau pehē ai ʻiate kinautolu, ʻOua naʻa tau hae ia, ka tau talotalo ki ai ke ʻa hai ia: ʻo fakamoʻoni ai ʻa e tohi ʻoku pehē, Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofú ʻiate kinautolu, pea nau talotalo ki hoku kofu tuʻá” (Sione 19:23–24).

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), “[Hono ʻikai lahi ʻene mamahí ʻi he taimi naʻe maumauʻi ai ʻe he [kau sōtiá] ʻene totonu fakafoʻituituí ʻi heʻenau toʻo hono ngaahi kofú pea ʻai kiate ia ʻa e pulupulu kula ʻahoʻahó]!”2

Naʻe fakatatau foki ʻa hono fohi ʻo e fanga monumanu naʻe feilaulauʻí ki hono kauʻimaea ʻo Sīsuú. ʻI he taimi naʻá Ne tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e kōvana Loma ko Ponitusi Pailató, naʻe tatala ha konga ʻo Hono kilí ʻi he taimi naʻe kauʻimaea aí (vakai, Mātiu 27:26). Mahalo ko e ʻuhinga ʻa Pitá ki he kauʻimaea ko ʻení pe ki he matakafo ʻo e faʻó ʻi he toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí mo Hono fasiʻanimá ʻi he taimi naʻe tohi ai naʻe fuesia ʻe Sīsū “tokotaha pē ʻi hono sino ʻoʻoná ʻetau ngaahi hiá” (1 Pita 2:24). Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia Hono kauʻimaeá ʻi ha senituli ʻe fitu pe lahi ange ki muʻa. Naʻá ne tohi ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ne u ʻatu hoku tuʻá ki he kau tāʻí” (ʻĪsaia 50:6).

Ko e Mā Kuo Hokaʻí

ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku kau ki ha meʻakai naʻe hangē ha maá, naʻe kai ʻe he kau lotu ʻi he temipalé pe tutu ʻi he ʻōlitá ʻi ha feilaulau (vakai, ʻEkesōtosi 29:2; Levitiko 2:4; Nōmipa 6:15). Naʻe ui ʻa e mā ko ʻení ʻi he lea faka-Hepeluú ko e halah (ko hono lea fakatokolahí ko e, halot), ʻo ne fokotuʻu mai ko e mā “kuo hokaʻi)” (mei he motuʻa lea faka-Hepelū ko e hll, “ke hokaʻi”). ʻI he toenga ʻo e folofolá ʻoku ʻuhinga ʻa e motuʻa lea faka-Hepelū ko e (hll) ki he hokaʻi, tautautefito ki ha taha kuo hokaʻi ʻaki ha heletā pe foʻi ngahau (vakai, 1 Samuela 31:3; Tangilāulau ʻa Selemaia 4:9).

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e ʻuhinga ne ui ai ʻa e mā ko ʻení ko e halah, kae mahalo ko e toú naʻe hokaʻi pe tuki ki muʻa pea toki faʻo ki he ʻōvaní. ʻE lava ke fakataipe ʻa e mā kuo hokaʻí kia Sīsū Kalaisi, ʻa ē naʻe ui ko e “mā ʻo e moʻuí” (Sione 6:35) pea naʻe hokaʻi Ia lolotonga ʻene ʻi he funga kolosí (vakai, Sione 19:34). Naʻe fakatou kikiteʻi ʻe ʻĪsaia mo e tangata faʻu Sāmé hono hokaʻi ʻo Sīsuú, ko ha konga ia ʻo e Fakaleleí: “Naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi [maumau fonó]” (ʻĪsaia 53:5). “Naʻa nau hokaʻi hoku nimá mo hoku vaʻé” (Saame 22:16).

Pea hangē ko e hoko ʻa e mā kuo hokaʻí ko e konga mahuʻinga ʻo e founga feilaulau ʻo e kuonga muʻá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotú lolotonga ʻa e ʻuluaki kuonga ʻo e lotu faka-Kalisitiané pea ʻi hotau kuongá ʻa e mā kuo pakipakí ko ha fakamanatu ʻo e feilaulau ʻa Kalaisí. ʻOku tau manatuʻi naʻe pakipaki tonu pē ʻe Sīsū ʻa e mā ʻo e sākalamēnití ko e teuaki ki Hono sino ʻe maumauʻí. Naʻe tohi ʻe Mātiu, “ʻI heʻenau kaí, naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākongá, ʻo ne pehē, Toʻo, ʻo kai; ko ʻeni hoku sinó” (Mātiu 26:26).

ʻOku hoko ʻa e mā kuo pakí ko ha fakataipe ʻo e sino ʻo Sīsū kuo maumauʻí pea ʻoku mahino ia ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, kau ai ʻa Palesiteni Sione Teila (1808–87): “ʻOku ou fiefia ʻi he feʻiloaki mo e Kāingalotú. ʻOku ou fie pakipaki mā mo kinautolu ʻi hono fakamanatua ʻo e sino ne maumauʻi ʻo hotau ʻEiki pea mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea inu foki ʻa e ipu ko e fakamanatu ki Hono taʻataʻa ne lilingí.”3

Lolo Kuo Tukí

Naʻe kau ʻi he founga feilaulau ʻo e kuonga muʻá ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻe niʻihi fekauʻaki mo e lolo ʻōlive kuo tukí, pe “lolo naʻe ngaohi ʻaki hano tuki pe laiki ʻa e ʻōlivé ʻi ha maka.”4 Hangē ko ʻení, ko e feilaulau fakaʻaho ko ia ʻi he temipalé naʻe kau ai ha ongo lami ʻe ua, feilaulau inu, mo ha mahoaʻa naʻe fio ʻaki ha lolo ʻōlive naʻe tuki (vakai, ʻEkesōtosi 29:40; Nōmipa 28:5–6). Ko e feilaulaú ni ʻe tolu—ʻa e ongo lamí, feilaulau inú, mo e mahoaʻa kuo fio ʻaki e loló—naʻe fai ia “ ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e feilaulau tutu maʻu ai pē ia” (Nōmipa 28:3).

Naʻe toe fakaʻaongaʻi foki ʻa e lolo kuo tukí ki he tuʻunga maama he loto temipalé maʻanautolu naʻe ngāue ʻi he loto temipalé. Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Mōsese, “Pea te ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsilelí, koeʻuhí ke nau ʻomi kiate koe ʻa e lolo ʻōlive maʻa kuo tuki, ki he māmá, koeʻuhí ke fakaulo maʻu pē ʻa e māmá” (ʻEkesōtosi 27:20).

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe pehē ai ʻe ʻApinetai, “Ko ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi” (Mōsaia 16:9). ʻOku taau leva heni ke fakaʻaongaʻi ʻa e lolo kuo tukí ʻi he ngaahi māmá ke ʻi ai ha maama ʻi he loto temipalé, ʻo hangē ko hono foaki ʻe Kalaisi ʻa e māmá ki māmani kotoá.

ʻOku ʻi ai ha fekauʻaki ʻa e lolo kuo tukí pea mo Sīsū Kalaisi. Ko e fakamatala ki he lolo kuo tukí ʻoku “lelei mo fakataungataʻa”5 pea naʻe fakamahuʻingaʻi lahi, ʻo laka ange ia ʻi he lolo ʻōlive naʻe teuteu ʻi he ngaahi founga kehé, ʻo hangē ʻi ha tatauʻanga ʻōlive. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e lolo kuo tukí koeʻuhí he ʻokú ne fakataipe ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha founga mahuʻinga ʻe ua: ʻUluakí, Ko Ia ʻa e Tokotaha kuo Paní, pe ko e tokotaha naʻe pani ʻaki ʻa e lolo ʻōlivé. Naʻe ui Ia ʻi he lea faka-Kalisí mo e lea faka-Hepeluú ko Kalaisi mo e Mīsaiá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e tokotaha naʻe pani (ʻaki ʻa e lolo ʻōlive). Uá, ʻoku hanganaki ʻa e lolo kuo tukí ki he meʻa naʻe foua ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi houa siʻi ki muʻa peá Ne pekia he kolosí: Naʻe ngaohikovia foki Ia. ʻOku ʻomai ʻe Mātiu, Maʻake mo Luke ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení:

“Pea naʻa nau toki ʻaʻanu ki hono matá, ʻo tukiʻi ia: pea sipiʻi ia ʻe he niʻihi ʻaki honau ʻaofi nimá” (Mātiu 26:67).

“Pea kamata ʻaʻanu ʻa e niʻihi kiate ia, pea ke ʻufiʻufi hono matá, ʻo taaʻi ia, … pea sipiʻi ia ʻe he kau tamaioʻeikí ʻaki honau ʻaofi nimá” (Maʻake 14:65).

“Pea ko e kau tangata naʻe puke ʻa Sīsuú, naʻa nau manukiʻi, ʻo taaʻi ia.

“Pea hili ʻenau nonoʻo hono matá, naʻa nau sipiʻi hono matá, ʻo fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, Mate mai, ko hai ia ʻokú ne sipiʻi koé?” (Luke 22:63–64).

Naʻe tohi ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo pehē: “[Naʻá Ne tuʻu fakalongolongo pē, mo mapuleʻi ia, ʻi he ngeia faka-langi, ʻi he taimi naʻa nau ʻanuhia ai Hono fofongá. Naʻá ne tuʻu fakalongomate pē. Naʻe ʻikai ha lea ʻita ʻe tō mei hono fofongá. Naʻa nau sipiʻi hono fofongá mo taaʻi hono sinó. Ka naʻe tuʻu fakalongo pē, ʻo ʻikai manavahē.”6

Naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe ʻĪsaia hono ngaohikoviʻi ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha senituli ʻe fitu ki muʻa: “Ne u ʻatu hoku tuʻá ki he kau tāʻí, pea mo hoku kouʻahé kiate kinautolu naʻe fusi ʻa e kavá: naʻe ʻikai te u fufū hoku matá mei he maá mo e ʻaʻanú” (ʻĪsaia 50:6).

Hilifaki ʻo e Nimá

Ko e hilifaki ʻo e nimá ki he ʻulu ʻo ha fanga monumanu feilaulau ʻe niʻihi naʻe hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e founga feilaulau he kuonga muʻá. Naʻe kau ha kakai kehekehe ki he hilifaki ʻo e nimá, ʻo kau ai ʻa e:

  • Kakai ʻIsileli Fakatāutaha: “Kapau ʻoku ai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku ʻomi ha meʻaʻofa ki [he ʻEikí], … te ne hilifaki hono nimá ki he ʻulu ʻo e feilaulau tutú: pea ʻe maʻu ia mei ai koeʻuhí ke fai ʻaki ʻa e fakalelei maʻana” (Levitiko 1:2, 4).

  • Kaumātuʻa: “Pea ʻe hili ʻe he kaumātuʻa ʻo e fakatahá honau nimá ki he ʻulu ʻo e pulú ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]” (Levitiko 4:15).

  • Kau Pule: Ko e pulé te ne “hili ʻe ia hono nimá ki he ʻulu ʻo e kosí” (Levitiko 4:24).

  • Kakai ʻo e koló: “ʻE [hili] ʻe ha tokotaha ʻo e kakai lāuvalé … hono nimá ki he ʻulu ʻo e feilaulau maʻá e angahalá” (Levitiko 4:27, 29).

  • Kau taulaʻeiki lahi: “ʻE hilifaki ʻe ʻĒlone hono ongo nimá fakatouʻosi ki he ʻulu ʻo e kosi moʻuí” (Levitiko 16:21).

  • Kau Līvai: “Pea ʻe hilifaki ʻe he kau Līvaí honau nimá ki he ʻulu ʻo e ongo pulú … ke fai ʻa e fakalelei koeʻuhí ko e kau Līvaí” (Nōmipa 8:12).

Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ʻa e hilifaki ʻo e nimá ʻi ha ngaahi foaki feilaulau kehekehe, ʻo kau ai ʻa e feilaulau tutú, feilaulau fakaleleí, pea mo e feilaulau ʻo e angahalá (vakai, Levitiko 1:4; 3:1–2; 4:3–4; 24:10–16).

ʻOku hanga ʻe he hilifaki ʻo e nimá ʻi he fanga monumonu ke feilaulauʻí, ʻo akoʻi ʻa e fono ʻo e fakafofongaʻí, pe ko e mālohi ke hoko ha taha ko ha fetongi ʻo ha taha. ʻI he meʻa ko ʻení, ʻoku fakataipe ai hono ʻoatu e angahala ʻa e kakaí ki he ʻulu ʻo e monumanú. Pe, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ha mataotao ʻe taha ʻo e Tohi Tapú, ko e hilifaki ʻo e nimá “ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e taha angahalá mo e monumanu feilaulau kuo tāmateʻí ʻo na fakataipe hono feilaulauʻi ʻene moʻuí.”7 Ko e fakataipe ʻo e hilifaki ʻo e nimá, ʻo fakatatau mo e ʻuhinga ʻo e foaki feilaulaú, ʻoku hā ia ʻi he tohi ʻa Levitiko 16:21–22, ʻa ia ʻoku ʻave ai ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ngaahi angahala mo e faihala ʻa ʻIsilelí ki he ʻulu ʻo e kosí:

“Pea ʻe hilifaki ʻe ʻĒlone hono nimá fakatouʻosi ki he ʻulu ʻo e kosi moʻuí, ʻo vete ki ai ʻa e ngaahi hia kotoa pē ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí, mo ʻenau ngaahi talangataʻa kotoa pē, mo ʻenau ngahi angahala, ʻo ne hilifaki ia ki he ʻulu ʻo e kosí. …

“Pea ʻe fua ʻe he kosí ʻenau ngaahi hia kotoa pē.”

Ko hono moʻoní foki, ko e fanga monumanu ʻo e feilaulaú, ko e fakafofonga mo e ʻata ia ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá Ne fuesia ʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau ngaahi faihalá ki muʻa peá Ne pekia he kolosí.

ʻE lava ʻo tokoni ha mahino kiate kitautolu ʻa e Fuakava Motuʻá ke tau vete ai ʻa e ʻuhinga kakato ʻo e folofola ko e Fuakava Motuʻá. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo tautautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku tuhu mo fakahangatonu kia Sīsū Kalaisí. ʻE lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻe hano ako fakalelei ʻa e tohi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e folofolá, ke tau fakahoungaʻi ange ai Ia, ʻa ʻEne feilaulau taʻengatá, pea mo kinautolu naʻe nofo ʻamanaki atu ki Hono ʻaloʻí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce R. McConkie, “Ko e Mālohi ʻo Ketisemani ke Fakahaohaoá,” Tūhulu, Siulai 1985, 11.

  2. Spencer W. Kimball, “Sīsū ʻo Nāsaletí,” Tūhulu, ʻEpeleli 1985, 1.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila (2001), 46.

  4. William Gesenius, A Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, trans. Edward Robinson (1977), 510.

  5. Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, 510.

  6. Tūhulu, ʻEpeleli 1985, 1.

  7. Theological Dictionary of the Old Testament, ed. G. Johannes Botterweck mo ha niʻihi kehe (1995), 15 vols., 7:295.

FAITĀ ʻE Jed Clark; ʻĪMISI ʻO KALAISÍ, TĀ ʻE Heinrich Hofmann, ʻI HE ANGALELEI ʻA E C. Harrison Conroy Co., ʻOUA ʻE HIKI TATAU

TOʻOHEMÁ: LAVAKIʻI ʻE SIUTASI ʻA KALAISI, FAI ʻE Ted Henninger; TĀ FAKATĀTĀ ʻE David Malan; TOʻOMATAʻÚ: KO HONO MAʻU ʻE HE ʻOFEFINE ʻO FELÓ ʻA MŌSESE ʻI HE ʻAKAU NAʻE TUPU HE VAÍ, FAI ʻE George Soper; UI ʻE HE ʻEIKÍ ʻA E KIʻI TAMASIʻI KO SAMUELÁ, FAI ʻE Harry Anderson; KO TANIELA ʻI HE ʻAO ʻO E TUʻI KO NEPUKANESÁ, FAI ʻ Simon Vedder, ʻI HE ANGALELEI ʻO E Church History Museum

TOʻOHEMÁ: FAKAIKIIKI MEI HE THE CRUCIFIXION, TĀ ʻE Carl Heinrich Bloch; TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE David Malan; TOʻOMATAʻÚ: KO HONO FAKAHĀ ʻE SIOSEFA IA KI HONO NGAAHI TOKOUÁ, TĀ ʻE Ted Henninger; KO E OKOOKO ʻA LUTE ʻI HE NGOUÉ, FAI ʻE Judith Mehr, ʻOUA NAʻA HIKI HANO TATAU; TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE Dan Burr

TOʻOHEMÁ: TĀFAKATĀTAAʻI ʻE DAN BURR MO DAVID MALAN; TOʻOMATAʻÚ; FOAKI ʻE ʻANA HONO FOHA KO SAMUELÁ KIA ʻILAI, FAI ʻE Robert T. Barrett