2010
ʻOku ʻAʻaku Kātoa Kinautolu
Fēpueli 2010


ʻOku ʻAʻaku Kotoa Kinautolu

Kāseni H. Kaleni, Kalefōnia, USA

“ʻOku ʻAʻau Kotoa ʻEni?”

Ko ha fehuʻi ia ʻoku ou faʻa fanongo maʻu pē ai, ko ia, naʻe ʻikai ke u ʻohovale ʻi hono fehuʻi mai ʻe he fefine ʻi hoku tuʻá ʻi he falekoloá. Naʻá ku vakai hifo ki heʻeku kiʻi taʻahine taʻu onó mo ʻeku kiʻi taʻahine taʻu nimá ʻi heʻena taki taha e ongo tafaʻaki ʻo e saliote fonú, fakatātāupe fiefia pē ʻe heʻeku kiʻi taʻahine kei tōtuʻú hono ongo vaʻé he tangutuʻanga ʻi muʻá, kae haʻi ʻeku kiʻi pēpē māhina faá ki hoku fatafatá.

Naʻá ku malimali pē mo pehē ange, “ʻIo, ʻoku ʻaʻaku kātoa kinautolu.”

Talu mei he taimi ne ma kamata ai mo hoku husepānití homa fāmilí, mo e fai e fehuʻi pe ʻe toko fiha ʻema fānaú pea mo e taimi ke fāʻeleʻi ai kinautolú. Naʻe ʻikai makatuʻunga ʻema fili ke maʻu homa ʻofefine lahí ʻo makatuʻunga he fakakaukau ʻa e māmaní. Naʻá ma fakatou kei taʻu uofulu tupu siʻi pē. Ne ma toki ʻosi pē mei he ʻunivēsití, pea naʻe lolotonga kumi ʻe hoku husepānití ha “ngāue tuʻumaʻu.” Naʻe siʻi ʻema maʻuʻanga paʻangá pea hala mo haʻama maluʻi. Ka naʻe ʻikai ke ma lava ʻo fakasītuʻaʻi ai ʻa e ongo ko ia ʻoku ʻikai faʻatatali ha ngaahi laumālie ke omi ki homa kiʻi fāmilí, ko ia ne ma hoko atu pē ʻi he tui.

Naʻe tāpuakiʻi kimaua ʻaki haʻaku feitama moʻui lelei, kiʻi pēpē fefine fakaʻofoʻofa, mo ha ngāue tuʻumaʻu ʻoku ʻi ai ha fakalakalaka fakataukei ai. Naʻá ku fiefia ke u nofo ʻi ʻapi mo ʻeku kiʻi taʻahiné pea pehē mo e fānau ʻe toko tolu ne hoko mai aí. Naʻe ʻomi kotoa kinautolu ki homau fāmilí hili haʻama maʻu ha ongo mālohi ʻoku taimi tonu pē, ka naʻe ʻikai faingofua ai hono fakamatalaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ʻi ai ha fānau tokolahi mo hokohoko peheé.

Ko e ngaahi fehuʻi lahi naʻá ku faʻa maʻú ʻoku faʻa fehuʻia ai pe ʻoku ou fakakaukau lelei koā kau ai ʻa e: “Ko e hā ʻoku ʻai ai ke tokolahi peheé?” “ ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e lahi ʻo e fakamole ʻo hono tauhi hake ha kiʻi tamasiʻi ʻo aʻu ki hono taʻu 18?” “Te ke lava moʻoni nai ke ʻoange ʻa e tokanga mo e faingamālie ʻoku fie maʻu ʻe he kiʻi tamasiʻi taki taha?” Pea, kau ai foki mo e, “Kuo ʻosi hoʻo fāʻelé?”

ʻOku ou ʻamanaki kuo teʻeki ke ʻosi, neongo ko e ngaahi taʻu ʻo e hoko ko e mātuʻa ki he fānau īkí ʻoku mafatukituki mo mātuʻaki faingataʻa fakaesino, fakaeloto, fakaʻatamai pea mo fakalaumālie. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻoku fie maʻu ai ʻe he fānaú ke fafanga, ke fetongi honau taipá, fie maʻu ke fakanonga ʻa e pēpeé mo holoholoʻi honau ihú—ʻi he taimi pē taha. ʻI he faʻahinga taimi peheé, ʻoku ou fehuʻia ai ʻeku tuʻunga fakaʻatamaí mo fifili pe ʻoku ou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou faí. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá ʻoku hangē ʻoku kata manuki leʻolahi ai ʻa māmani, ʻo hangē ʻoku nau pehē mai, “Naʻá ku ʻosi talaatu!”

Ka ʻoku ou fakamālō lahi ʻi he ngaahi momeniti ko iá koeʻuhí ko e ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e mahuʻinga ʻokú ne tuku ki he fāmilí. ʻOku ou fakafalala ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuohilí mo e lolotongá, ke u ʻilo ai ko ʻeku ngāue ko ia ko e faʻeé—pea ko e ngāue moʻoni foki—ko e meʻa mahuʻinga taha ia te u lava ke fai ʻi heʻeku moʻuí pea ʻoku ʻaonga ʻi he tapa kotoa. Ko e tali ki heʻeku lotu tāumaʻú, naʻá ku maʻu ha tokoni fakalangi fakaʻaho ke u fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke u fakahoko ʻi hoku ʻapí. Tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ongongofua ʻa ha Tamai ʻofa ʻi he Langí, kuó Ne hanga ai ʻo tuku ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻo e ongosia lahí ke hoko taufetongi mai mo ha ngaahi momeniti ʻo e fiefia lahi.

Ki he fefine ʻi he falekoloá mo e niʻihi kehe ne nau fifili pe ko e hā ʻoku tuku ai hoku lotó mo ʻeku moʻuí ki hono ohi hake ʻo e fānaú, te u tali ʻo peheni, “ʻIo, ʻoku ʻaʻaku kātoa kinautolu—ʻi he loto fakafetaʻi, ʻaki hoku lotó kotoa, pea ʻikai ha toe veiveiua!”