2011
Kātaki ʻo Fekauʻi Mai Ha Taha
Fēpueli 2011


Kātaki ʻo Fekauʻi Mai Ha Taha

Uenitī Uokauika, ʻIutā, ʻAmelika

Naʻe fie maʻu ke u folo ha foʻiʻakau ke ʻoua naʻá ku tamatō lolotonga ia ʻeku feitama faingataʻa ʻi heʻeku tama fika uá. Naʻe fakalalahi ʻeku vaivaiá mo ʻeku tokakoví ʻi he ngāue ʻa e foʻiʻakaú.

Kae toe kovi angé, ne ngāue houa ʻe 15 he ʻaho hoku malí, ko e feinga ke feau e ngaahi fie maʻu ʻene pisinisi foʻoú ʻa ia ne lelei ʻaupito; naʻa mau toki hiki pē ki ha kolo foʻou; pea naʻe maile ʻe 400 (kilomita ʻe 640) ʻa e vāmamaʻo mo ʻeku ongomātuʻá. Naʻe ʻikai ke u maheni mo ha taha, naʻe fie maʻu ke u tokoto maʻu, pea naʻe ʻi ai mo ʻeku leka naʻe kei tōtuʻu ke tokangaʻi. Naʻá ku ilifia mo taʻelata.

ʻI he tuʻunga ko ʻení naʻá ku tafoki ai ki he Tokotaha naʻá ku ʻilo he ʻikai ke Ne liʻaki aú—ko ʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi hoku veʻe mohengá ʻo lotu, “Tamai Hēvani, ʻoku ou ʻilo kuó u palōmesi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke u foki ki he lotú, pea ʻoku ou tui kuó u mateuteu. Ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakahoko toko taha ʻeni. Kātaki muʻa ʻo fekauʻi mai ha taha ke ne fakaafeʻi au ki he lotú.”

ʻI he ʻaho hono hokó ne tatangi e fafangu e matapaá. Naʻá ku tokoto he seá ʻi hoku vala mohé ʻi lotofale ʻa ia ne moveuveu pea naʻá ku ongoʻi ninimo, ʻo ʻikai ke u tuʻu ʻo fakaava e matapaá. Hili ha ngaahi miniti siʻi ne toki haʻu ki heʻeku fakakaukaú: fēfē nai kapau ko e tatangi ʻa e matapaá ko e tali ia ki heʻeku ngaahi lotú pea ko e haʻu ia ha tokotaha ke fakaafeʻi au ki he lotú?

Naʻá ku toe foki ki hoku lokí, ʻo tūʻulutui mo lotu, “Tamai Hēvani, ʻoku ou kole fakamolemole ʻi he ʻikai ke u fakaava ʻa e matapaá. Kapau naʻá Ke fekauʻi mai ha taha ke talanoa mo au, ʻoku ou palōmesi te u mateuteu ʻa pongipongi ʻo kapau te Ke toe fekauʻi mai ia.”

ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ku tuʻu ki ʻolunga, kaukau, teuteu ke talitali ha taha, peá u fakamaau homau ʻapí. Peá u tatali ʻi he faʻa kātaki ke toe tatangi ʻa e fafangu ʻo e matapaá. Naʻe tatangi. ʻI heʻeku fakaava iá naʻe ʻi ai ha ongo fafine naʻá na tuʻu ʻi he sitepú.

Naʻá na fakalea mai, “Ko hoʻo ongo faiako ʻaʻahí kimaua. ʻOkú ke ʻilo ko e hā ʻa e faiako ʻaʻahi?”

Naʻá ku tali ange ʻi heʻeku fiefia heʻena foki angé, “ ʻIo, ʻoku ou ʻilo. Mo hū mai.”

Naʻe kamata ke toutou ʻaʻahi ange ʻa e taha ʻo e ongo faiako ʻaʻahí, ʻa e palesiteni Palaimelí ke fakapapauʻi naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa. Pea aʻu ʻo ne talamai te ne lava ʻo ʻave ʻeku tamá ki he lotú pea aleaʻi ʻa e kau faifekau taimi kakató ke nau ʻaʻahi ange. Ne tupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi he ngaahi ʻaʻahi ko ʻení peá ne ʻomi ʻa e loto-toʻa ke u foki ai ki he lotú.

Naʻe ʻikai ke u tui ne u moʻui ʻi ha ngaahi taʻu lahi taʻefakahoko ha lotu ki he Tamai Hēvaní mo maʻu ʻEne ngaahi tatakí mo e maluʻí. Ko ha tāpuaki moʻoni ia ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke fua ʻeku ngaahi kavengá ʻaki ʻEne ʻofá mo e ʻaloʻofá. Ko e tokotaha lelei ange au koeʻuhí ko ʻEne ʻofá, peá u maʻu ʻo toe lahi ange ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi he taimi naʻá ku faʻa ʻalu ai ki he lotú ʻi heʻeku kei finemuí.

Kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate au ʻokú Ne malava ʻo fakahoko ha faʻahinga meʻa pē. Ko e meʻa pē ʻokú Ne kolé ke tau tui te Ne lava ʻo tali ʻetau ngaahi lotú.