2011
Moʻui ʻaki e Manavaʻofá
Fēpueli 2011


Moʻui ʻaki e Manavaʻofá

Mei he “Some Have Compassion, Making a Difference,” Ensign, May 1987, 77; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

ʻI he talanoa fakatātā ki he sipi heé, naʻe ʻalu ʻa e tauhisipí ʻo kumi mo kumi ʻa e sipi heé kae ʻoua kuo maʻu. Pea naʻá ne toki foki mai ʻi he fiefia (vakai, Luke 15:4–7).

ʻI he talanoa fakatātā ki he paʻanga naʻe molé, naʻe tutu ʻe he uitoú ha teʻelango ʻo maama, peá ne tafi ʻi he tuliki kotoa pē ʻo hono falé ke maʻu ʻa e foʻi paʻangá. Naʻá ne fiefia ʻi hono maʻu iá (vakai, Luke 15:8–10).

ʻOku hoko e ongo talanoa fakatātā ko ʻení ko e sīpinga ʻo hono fakahoko ha fekumi, fakamaama ʻo e fakapoʻulí, mo e tafi kae ʻoua kuo maʻu ʻa e koloa molé pe laumālie kuo heé pea fakafoki mai ki ha ʻapi fiefia.

Ko ha sīpinga ʻo hono fakahoko ʻe he manavaʻofá mo e ngāue tokoni ha liliú ʻa e sīpinga ʻa Toni mo Maliana Samá. Lolotonga ʻena ngāue ʻi ʻIngilaní naʻe kole ange ke na ngāue ʻi he māhina ʻe ono fakaʻosi ʻo ʻena ngāue fakafaifekaú ʻi he Kolo Suinitoní ke akoʻi mo tokoni ʻi hono fakamālohia ʻo e kāingalotu māmālohí. Ko e taʻu ʻeni ʻe 80 e hoko ʻa Suinitoni ko ha kolo ne tokosiʻi ai ʻa kinautolu naʻe faivelengá pea tokolahi e kāingalotu lelei naʻe fakaʻau ke māmālohi peé.

Naʻe hiki ʻe Toni mo Maliana ʻo pehē: “Naʻe tō hifo homa lotó ʻi heʻema ʻuluaki ʻaʻahi ki he Kolo Suinitoní ʻo fakataha mo e Kāingalotú ʻi ha holo naʻe totongi pea naʻe momoko. Naʻe toko 17 ʻa e haʻofangá, kau ai ʻa Palesiteni mo Sisitā Heili, pea mo ha kau faifekau ʻe toko 4. Naʻa mau haʻohaʻo takai ʻi ha kiʻi meʻa fakamāfana naʻe siʻisiʻi mo ʻikai ngāue lelei, ʻoku kei tui pē homau ngaahi koté, ʻo fanongo ki he lēsoni Lautohi Faka-Sāpaté.”

Ne hoko atu e tohí ʻo pehē: “Ne fakalea mai e taha ʻo e kau mēmipa ʻo e koló ʻi ha ʻaho ʻe taha: ‘Eletā Sama, ʻe lava nai ke u ʻoatu ha kiʻi faleʻi? ʻOua naʻá ke teitei lea ʻaki ʻa e foʻi lea vahehongofulu ki he kāingalotu ʻo Suinitoní; ʻoku ʻikai ke nau tui kinautolu ki ai, pea ko e meʻa pē ʻe faí ko hono fakaʻitaʻi kinautolu.’”

Naʻe pehē ʻe Misa Sama: “Naʻá ma akoʻi ʻa e vahehongofulú mo e kotoa ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻi ai e liliu ʻo e lotó pea kamata ke tupulaki e tuí pea mo e mālohi [he Siasí] ʻi he tā sīpinga mo e fakalotolahi ʻa ha pīsope. Naʻe fakatonutonu kotoa e lekooti mēmipasipí ʻo kakato ʻi heʻemau ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo e mēmipa kotoa pē. Ne kamata foki mai e kāingalotú ʻi he taimi ne kamata tokanga ai e kau takí, pea naʻe ʻi ai ha laumālie foʻou naʻá ne kāpui e koló. Naʻe kamata ke toe fiefia e kāingalotú fekauʻaki mo e ongoongoleleí mo nau fetokoniʻaki. …

“Naʻe faingataʻa ki ha hoa mali kei talavou ke na liliu koeʻuhí he naʻe kehekehe hona anga fakafonuá, ʻulungāangá mo e faʻahinga vala naʻá na tuí. Naʻá na ʻita ʻi hono fokotuʻu atu ke fai ha ngaahi liliú. Ne tuʻo ua ʻena tohi ki he pīsopé [he naʻe ʻosi hoko ko e uooti he taimi ko iá] ʻo kole ke toʻo hona hingoá mei he ngaahi lekooti ʻa e Siasí. ʻI he tohi fakamuimuí naʻá na tapui e kāingalotú ke ʻaʻahi ange kiate kinaua, ko ia naʻa [mau] ō leva ki he falekoloa matalaʻiʻakaú ʻo fakatau ha hone fakaʻofoʻofa pea ʻave ia ki hona ʻapí. Ko e kiʻi tohí naʻe mahinongofua: ‘ ʻOku mau ʻofeina kimoua; ʻoku mau ʻofa atu kiate kimoua; ʻoku mau fie maʻu kimoua. Mo kātaki ʻo foki mai ā.’ Fakamoʻoni ki ai e, Uooti Suinitoní.

“Ko e Sāpate hokó ko e Sāpate ʻaukai mo fakamoʻoni pea ko homa Sāpate fakaʻosi ia ʻi Suinitoní. Naʻe toko 103 ʻa e kāingalotu ne maʻu lotú, ʻo fakahoa ki he toko 17 ʻi he māhina ʻe ono kimuʻá. Naʻe ʻi ai e ongomātuʻá, pea ʻi he fakamoʻoni ʻa e husepānití, naʻá ne fakamālō ai ki he Uooti Suinitoní ʻi he ʻikai ke nau foʻi he feingá.

ʻE lava ke tau aʻusia takitaha ʻa e meʻa tatau ʻi hotau ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ʻi heʻetau ngāue mo ʻofaʻi ʻa e niʻihi ʻoku māmālohí. Ko e meʻa fakafiefia ʻa ʻete foaki ʻa e “manavaʻofá ʻo fakahoko ha liliu” (Sute 1:22) ki he niʻihi kuo nau mateuteu ke kumi kinautolu pea nau fie foki maí.