2012
Naʻe Ui ʻe he ʻOtuá pea Poupouʻi ʻe he Kakaí
Sune 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Naʻe Ui ʻe he ʻOtuá pea Poupouʻi ʻe he Kakaí

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku faʻa fakaafeʻi kitautolu ke tau hikinimaʻi ʻa e kakai ʻoku ui ke ngāué. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne fakahaaʻi mai ai ʻe ha tamasiʻi ako taʻu 18 kiate au hono ʻuhinga ʻo e poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻOku kei tāpuakiʻi pē au ʻe heʻene sīpinga mahinongofuá.

Naʻá ne toki kamata pē ʻi hono ʻuluaki taʻu ʻi he ʻunivēsití. Naʻe papitaiso pē ʻoku teʻeki lava ha taʻu pea mavahe mei hono ʻapí ke kamata ako ʻi ha ʻunivēsiti lahi. Naʻá ku hoko ai ko ha pīsope kiate ia.

ʻI he kamata ʻo e taʻu fakaakó, naʻá ku ʻinitaviu nounou mo ia ʻi he ʻōfisi ʻo e pīsopē. ʻOku siʻi ha meʻa te u manatuʻi mei he ʻinitaviu ko iá tuku kehe ʻene fakamatala hono faingataʻaʻia ʻi he feituʻu foʻoú, ka he ʻikai ngalo ʻema talanoa hono uá.

Naʻe kole mai ke ma talanoa ʻi hoku ʻōfisí. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene pehē mai, “ʻE lava ke ta lotu, pea ke u lotu pē au?” Naʻá ku mei talaange kuó u ʻosi lotu pea ʻoku ou tui naʻe pehē pē mo ia. Ka naʻá ku loto pē ki ai.

Naʻe kamata ʻaki ʻene lotú haʻane fakamoʻoni ʻokú ne ʻilo ko e pīsopé naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke ne fakahā mai kiate au e meʻa ʻoku totonu ke ne fai fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālie lahi ʻaupito. Ne fakahā ange ʻe he talavoú ki he ʻOtuá ʻokú ne fakapapauʻi kuo ʻosi ʻilo ʻe he pīsopé ʻa ʻene ngaahi fie maʻú pea te ne ʻoange ʻa e faleʻi ʻokú ne fie maʻu ke fanongo ki aí.

Lolotonga ʻene leá, kuo haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e faʻahinga palopalema ʻe fehangahangai mo iá. Naʻe nounou ʻa e faleʻí ka naʻe fai ia ʻi ha founga mahino moʻoni: lotu maʻu pē, talangofua ki he ngaahi fekaú, pea ʻoua ʻe manavasiʻi.

Naʻe hanga ʻe he talavou ko ia ne taʻu pē ʻe taha ʻi he Siasí, ʻo akoʻi mai ʻi heʻene sīpingá, ʻa e meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻOtuá mo ha taki, ʻi hono poupouʻi ia ʻe he tui mo e lotu ʻa kinautolu kuo ui ke ne takí. Naʻe fakamahino mai ʻe he talavou ko iá ʻa e mālohi ʻo e fono ʻo e felototahaʻaki ʻi he Siasí (vakai, T&F 26:2). Neongo ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi he fakahā, ka te nau toki lava pē ʻo ngāue ʻi ha hili hano hikinimaʻi ʻe kinautolu ʻoku ui ke nau tokoniʻí.

ʻI heʻetau hikinimá, ʻoku tau fakahoko ai ha ngaahi palōmesi molumalu. ʻOku tau palōmesi te tau lotua ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pea te Ne tataki mo fakaivia kinautolu (vakai, T&F 93:51). ʻOku tau fakapapauʻi ai te tau fekumi mo ongoʻi e ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá ʻi heʻenau faleʻí pea mo e taimi pē te nau ngāue ai ʻi honau fatongiá (vakai, T&F 1:38).

ʻE fie maʻu ke toutou fakafoʻou e palōmesi ko iá ʻi hotau lotó. ʻE feinga hoʻomou faiako Lautohi Faka-Sāpaté ke faiako ʻi he Laumālié, kae hangē ko ia te mou fakahokó, mahalo ʻe fakahoko ʻe hoʻomou faiakó ha ngaahi fehālaaki ʻi muʻa ʻi he kalasí. Ka, te mou fili pe te mou fanongo mo siofi e ngaahi mōmeniti te mou lava ai ʻo ongoʻi e hoko mai ʻa e ueʻi fakalaumālié. ʻE fakaʻau ʻo aʻu ki ha taimi te ke fakatokangaʻi ʻoku siʻi ange ai ʻa e ngaahi fehālākí mo lahi ange ʻene mahino ʻoku poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faiakó.

Ko e taimi ʻoku hiki ai hotau nimá ke poupouʻi ha tahá, ʻoku tau tukupā ai ke ngāue ʻi ha faʻahinga taumuʻa pē ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻe he tokotaha ko iá. ʻI he kei iiki ʻema kiʻi fānaú, ne ui hoku uaifí ke faiako ki he longaʻi fānau ʻi homau uōtí. Naʻe ʻikai ngata ʻi heʻeku hiki hoku nimá ke poupouʻi iá, ka naʻá ku toe lotua foki ia mo kole ha ngofua ke u tokoni ange ki ai. ʻOku kei tāpuekina pē hoku fāmilí ʻe he meʻa naʻá ku akó, ʻi hono fakahoungaʻi ʻo e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné pea mo e ʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānaú.

Naʻá ku toki talanoa ki muí ni mo e talavou ko ia naʻá ne poupouʻi ʻene pīsopé he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻá ku ʻilo ne poupouʻi ia ʻe he ʻEikí mo e kakaí ʻi hono fatongia ko e faifekaú, ko e palesiteni fakasiteikí, pea ʻi heʻene hoko ko e tamaí. Naʻá ne pehē ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻema talanoá, “ʻOku ou kei lotua pē koe ʻi he ʻaho kotoa pē.”

Te tau lava ʻo pehē ke tau lotua fakaʻaho ha taha ne uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ke tokoni mai kiate kitautolu. Te tau lava ʻo fakamālō ki ha taha kuó ne tāpuekina kitautolu ʻaki ʻene tokoní. Te tau lava ʻo fili ke laka atu ʻo tokoni ʻi ha taimi ʻoku kole ai ha taha ne tau hikinimaʻi.1

ʻE faipoupoua kinautolu ʻoku nau poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi Hono puleʻangá ʻe Hono mālohi taʻe-fakatatauá. ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e tāpuaki ko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 248–49.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Hili hoʻo vahevahe ʻa e pōpoakí, fakakaukau ke ke lau ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi koe ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻo kapau te ke anga fakatōkilalo, faivelenga, mo ngāue mālohi. …Te ke maʻu ha ivi ʻoku lahi angé ʻi he taimi ʻoku hikinimaʻi ai koe ʻe he kāingalotú pea vaheʻí” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 21). ʻAi ʻa e fāmilí ke nau haʻohaʻo takai ʻi ha meʻa ʻoku pāuni mamafa pea kole ki ha taha ke ne feinga ke hiki ia ki ʻolunga. Tānaki taha taha atu mo ha niʻihi, ʻaki hano fakaafeʻi mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ke nau tokoni ʻi hono hikí. Aleaʻi pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tokoni ai ʻa e taha kotoá. Fakakaukau ke ke fakamamafaʻi e faleʻi ʻa Palesiteni ʻAealingi fekauʻaki mo e ngaahi founga faingofua te tau lava ai ʻo poupouʻi ha niʻihi ʻi honau ngaahi fatongiá.

Toʻohemá: tā fakatātā ʻa Scott Snow; ʻi ʻolungá: tā fakatātā ʻa Scott Greer; tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen, Hyun-Gyu Lee, mo Frank Helmrich