2012
Ko Hono Fakamanatua ha ʻAho ʻo e Ngāue Tokoní
ʻAokosi 2012


Ko Hono Fakamanatua ha ʻAho ʻo e Ngāue Tokoní

Naʻe fufulu ha ʻū fale, mopi e ngaahi falikí, akoʻi e fānau akó, tānaki ha meʻatokoni, tokoniʻi ha kau hiki fonua mai, ʻaʻahi ki ha kau uitoú, huo e lotoʻaá, pea vali mo ha ngaahi ʻapiako. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi ngāue tokoni lahi naʻe fakahoko ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he taʻu kuo ʻosí ko ʻenau tali ki he fakaafe ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko ha ʻaho ngāue tokoni ke fakamanatua ʻaki ʻa e taʻu 75 ʻo e polokalama uelofeá. Naʻe hanga ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ʻo liliu e moʻui ʻa e kau ngāue tokoní pea mo kinautolu naʻe tokoniʻí. Kuo lahi ha tukui kolo ʻi he tapa kotoa pē ʻo māmaní kuo liliu ʻo lelei ange.

Lonitoni, ʻIngilani

Naʻe kātoangaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Lonitoní ʻa e ʻaho fakamanatú ʻaki hono fakamaʻa ʻa Toutenihami, ko ha kolo naʻe uesia ʻe he ngaahi fakamoveuveu ʻo ʻAokosi 2011. Naʻe hanga ʻe he kau ngāue tokoní ʻo huo, ngaahi ha ngoue matalaʻiʻakau, mo fakamaʻa e veve ʻi ha paʻake fakakolo.

Naʻe ʻikai ngata e tokoni ʻa e kāingalotú ʻi ha falemahaki maʻá e fānaú, ʻo nau fakamaʻa ʻa e fanga kiʻi hala he ngoueʻangá mo ngaohi ʻa e lotoʻā ʻo e falemahakí ke toe fakafiemālie ange ki he fānaú mo honau fāmilí. Naʻe tokoni ʻa Sālote ʻIlea ke fakafekauʻaki ʻa e ngāué. Naʻá ne pehē, “Ko ha ngāue faingataʻa moʻoni, ka naʻe toe hoko foki ia ko ha ngāue fakafiefia. ʻOku lava pē ke ʻaonga ha kiʻi meʻa siʻi ʻo hangē ko e tafí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke lahi haʻo pōtoʻi ngāue. ʻE lava ʻe he fanga kiʻi meʻa īkí ʻo fai ha liliu ʻi he kakai kehé.”

Naʻe vahevahe ʻe Luti Samipeni ʻene vakai ki he ueʻi fakalaumālie naʻe muiaki mai ʻi he fakaafe ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tokoní: “ʻOku ou pehē ko e fakahā ko ʻení naʻe fie maʻu ke fakatahatahaʻi kimautolu ke mau toe vāofi ange—ke mau ʻalu atu ki he koló, pea feʻiloaki mo ha kakai foʻou.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko ha meʻa fakaofo ʻete sio ki he fengāueʻaki ʻa e Siasí mo e koló. ʻOku makehe ange ʻete kau atu ki aí. Kuó ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoní, pea kuó ne ʻomai kiate au ha loto holi ke toe ngāue lahi ange.”

Hongo Kongo, Siaina

Naʻe kole ʻe he kakai lalahi ʻoku nau taki ʻi he toʻu tupu ʻo e Siteiki Hongo Kongo Siainá, ki he fakataha alēlea ʻa e toʻu tupú ke nau fili pē ʻenau ngāue tokoní. Hili e vakai e toʻu tupú ki he ngaahi fie maʻu ʻi honau koló, naʻa nau loto ke akoʻi e fānau mei he ngaahi fāmili ʻoku masivesivá ʻi ha ʻapiako fakalotofonua. Naʻe feʻunga mo ha toʻu tupu ʻe toko 125 naʻa nau akoʻi ha fānau ako ʻe 80 tupu ʻo fekau ʻaki mo hono fakatupulaki e ngaahi talēnití, ngaohi ʻo e meʻatokoni fakatupu moʻui leleí, fakahoko e ngaahi fakatahaʻanga fakafāmilí, mo fakatupu e ngaahi fakakaungāmeʻa moʻoní.

Naʻe pehē ʻe ʻAnita Samu, ko e palesiteni ʻo e Kau Finemui ʻi he siteikí, “Naʻe ʻikai ko ha tākiekina ʻeni ʻe hoko tuʻo taha pē. ʻE lava ke tuʻuloa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he toʻu tupú mo e fānaú.” Naʻá ne toe pehē kuo maʻu ʻe he toʻu tupú he taimí ni ha ngaahi manatu mo e aʻusia lelei te ne tāpuekina kinautolu ʻo taʻengata.

ʻAkalā, Kana

Naʻe kau atu ʻa e kāingalotu ʻi ʻAkalā, Kaná ki ha ʻaho ngāue tokoni ʻo nau vali ai ha ngaahi ʻapiako, tafi e ngaahi halá mo e fakatafé, pea mo fakamaʻa e ngaahi lotoʻā ʻi he ngaahi falemahakí mo e kilīnikí.

Naʻe kau ʻa ʻEma ʻOusu ʻAnisā ʻo e Siteiki ʻAkalā Kana Kalisitianepoaké ʻi hono palani honau ʻaho ngāue tokoní. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻemau fakataha mai ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻokú ne fakauouangatahaʻi kimautolu pea ngaohi ke faingofua ange e talangofua ki he tefitoʻi moʻoni hangē ko e ngāue tokoní.” Naʻe fakataha mai ʻa e kāingalotú hili ʻa e ngāué,ʻo vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻAnisā, “Hili ʻeku fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni fakafoʻituituí, naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e lahi e meʻa ʻoku mole meiate kitautolú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé.”

ʻI he taimi naʻe fakaafe mai ai ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke fakahoko ha ʻaho ʻo e ngāue tokoní, naʻá ne lea ai ki he faʻahinga fāitaha ʻe maʻu ʻi he ngaahi ngāue ʻoku fakalelé: “Ko [e] tefitoʻi moʻoni [ʻo e ongoongoleleí] … kuó ne tataki au ʻi he ngāue fakauelofeá, ko e mālohi mo e tāpuaki ko ia ʻo e uouangatahá. ʻI heʻetau fetakinima ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, ʻoku fetaiaki leva ai ʻe he ʻEikí hotau lotó.”1

Kotoupa, ʻĀsenitina

Neongo ʻa e ʻuhá ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ʻOkatopa, ka naʻe foaki ʻe ha Kāingalotu ʻe toko 1,601 mei ha ngaahi siteiki ʻe nima ʻi Kotoupa, ʻĀsenitina, ha ngaahi houa ngāue tokoni fakakātoa ʻe 10,234 ʻi he ʻapi maʻá e kau vaivaí. Naʻe fetuku ʻe he kāingalotú ha ngaahi meʻa naʻa nau ʻosi tānaki hangē ko e vala, meʻatokoni, mo e ngaahi nāunau fakahaisini. Naʻa nau huo foki e ngoué, vali e ngaahi holisí mo e seá, pea fakahoko mo ha fakaʻaliʻali talēniti. Naʻe foaki foki ʻe ha kau fefine honau taimí ke ngaohi honau ʻulú, vaʻé, pea mo honau nimá.

Naʻe pehē ʻe Lūsio B., taʻu 14 hili ʻa e ngāué, “ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ngata pē e tokoni ʻa e ngāué kiate kinautolú ka naʻá ne tokoniʻi foki mo au. Ne u ʻiloʻi naʻá ku fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea naʻe hōifua mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au.”

Sao Paulo, Palāsila

Naʻe ueʻi fakalaumālie e kāingalotu ʻo e Siteiki Sao Paulo, Palāsilá ke nau tānaki ha suka, lolo, laise, mo ha piini pea foaki ʻa e meʻatokoní ki ha ongo kautaha tokoni ʻofa. Naʻa nau akoʻi leva ha kau fakafofonga mei he ongo kautaha tokoni ʻofá ki he ngaahi tefito ʻo hono ngaohi mo fakatolonga ʻo e meʻatokoní. Naʻe toe loto foki e kāingalotú ke fai ha ako ʻo kau ki he akó, meʻa fakapaʻangá, mo e maʻu ngāué ki he kau mēmipa ʻi he siteikí mo e koló ke tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki e ngaahi pōtoʻi ngāue ʻoku fie maʻu ke nau lava ʻo feʻauhi ai ki he ngaahi ngāue ʻoku ʻataá.

Naʻe pehē ʻe ha mēmipa ʻo e siteikí, ko Katea Lōpeti, “Naʻe fiefia ʻa e kakai ʻo e koló naʻa mau fakaafeʻí ʻi he ngāue ʻa e Siasí. Naʻe tokolahi e niʻihi naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi kimautolú, ka naʻa nau foki atu mo e ngaahi ongo ʻoku lelei. Naʻe ʻi ai ha laumālie ʻo e uouangatahá mo e fetokoniʻakí ʻi he kāingalotú, pea naʻe ʻi ai ha laumālie ʻo e ongoʻi loto hounga moʻoni ʻiate kinautolu naʻe tokoniʻí.”

Siasi Folosá, Veisinia, USA

Naʻe ongoʻi fiefia e kāingalotu ʻi Siasi Folosá, Veisinia, USA, ʻi heʻenau ngāue fakataha ʻi ha fale ʻe ua maʻá e kau tukuhāusiá. ʻI heʻene fakamaʻa ʻa e holisí, naʻe fakahā ʻe ʻAtiana ʻAlavalesi ki ha kaungā mēmipa ʻi he uōtí, “Ne u ongoʻi hohaʻa he uiké ni, ka ko ha meʻa fakafiefia ke toʻo atu e loto hohaʻá ʻi hono olo ʻo e holisí ni! ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e ngāue tokoní ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻoku lelei ke fai ia maʻá e kakai kehé.”

Naʻe pehē ʻe Ane Sōleniseni ko ha mēmipa ʻo e uōtí, “Ko ha founga lelei ʻeni ke te fehokotaki ai mo hoto koló. ʻOku ou ongoʻi ʻoku toe lahi ange ʻeku tokoni ʻoku fai ʻe he kautaha ko iá. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou fakaʻuli hake ai hení, te u fakakaukau ki he kakai ʻoku nau maʻu kalasi hení mo fakaʻamu ne ongoʻi moʻoni ʻe kinautolu ne mau fakahoko e ngāue ki aí ʻi hení, ʻoku ʻikai ke nau tuēnoa ʻi he meʻa ʻoku nau fai ke fakalakalaka ai ʻenau moʻuí.”

Tokolosaua, Siapani

Naʻe fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi ha ʻapiako lautohi siʻi ʻi Tokolosaua, ha ako ki hono ngaohi mo fakatolonga ʻo e meʻatokoní ki ha mātuʻa mo ha kau faiako ʻe toko 50. Naʻe fie maʻu ʻe he kakai ʻo e koló ke ako ki he founga ʻo e teuteu ki he ngaahi fakatamaki fakaenatulá, tautautefito ki he founga ʻo hono tānaki ʻo e meʻatokoní ki ha vahaʻa taimi lōloa koeʻuhí ko e mofuike ʻo Māʻasi ʻo e 2011.

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha naʻe kau mai ki he polokalamá, “Neongo naʻe hoko ʻa e mofuike lahí ʻi he fakahahake ʻo Siapaní, ka naʻe teʻeki ke u fai ha meʻa ke u mateuteu ai. Naʻá ku fiefia ʻi he lava ke u ako ki he meʻá ni. ʻOku ou fie maʻu ke u kumi ha feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e meʻatokoní, pea ʻoku ou fie maʻu ke fai ʻeni ke maluʻi siʻoku fāmilí.”

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻAkihito Suta ko ha mēmipa ʻo e Siteiki Musasino Siapaní ʻa e aʻu atu ʻa e Maama ʻo Kalaisí ki he koló ʻi hono fakaʻaliʻali ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi mateuteu naʻa nau fai ʻo ka hoko ha faingataʻa. Naʻá ne pehē, “Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻo Māmaní. ʻOku fakamaama ʻe Heʻene ngaahi akonakí ʻa e koló.”

Talini, ʻEsitōnia

Naʻe tuku ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Taliní ha ʻaho ʻe taha ke tokoniʻi ai ʻa e kau faingataʻaʻia ʻi honau koló ʻaki hano monomono honau ʻapí. Naʻe ʻi ai e niʻihi naʻa nau tā e ʻakaú mo tata ʻa e malalá, kae fakamaʻa e kāpetí, fetongi e puipuí, mo fufulu e matapā sioʻatá mo e holisí.

Naʻe ʻalu ʻa Maila Seni mo hono fāmilí ʻo ʻaʻahi ki ha fefine matuʻotuʻa pea tā e ʻakaú maʻana. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku hoko ko ha faʻeé ʻoku ou fuʻu fiefia he aʻusia ʻe hoku fāmilí ha meʻa fakaofo pehē. Ko ha meʻa fakafiefia ʻa e lava ke ngalo ʻaupito ʻete ngaahi palopalemá he lolotonga ʻete tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tau tauhi ki hotau ʻOtuá ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.”

Naʻe toe fakatokangaʻi foki ʻe Makita Timakovi ʻo pehē, “Naʻe mahino kiate au ʻa e mālohi ʻo e feilaulaú ʻi heʻeku kiʻi fakatoloi ʻeku ngaahi ngāué kae tukupā kakato ʻa ʻeku moʻuí ke tokoniʻi ha taha kehe. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau ʻeke ʻa e ʻuhingá pe naʻe malava nai ke tau fai ha meʻa kehe. Naʻa mau ala atu pē ʻo tokoni. ʻOku tau tokoni koeʻuhí ko ʻetau ʻofá. ʻOku tau tokoní koeʻuhí ʻoku tau fie muimui ʻi he sīpinga ʻa Kalaisí.”

Ko e Fua ʻo Hoʻo Ngaahi Ngāué

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu naʻa nau tokoniʻi honau tūkui koló ʻi he tapa kotoa pē ʻo māmaní ko e taimi ʻoku tau tokoni aí, ʻoku tupulaki ʻetau fakamoʻoní pea tau ongoʻi lelei ange. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau tokoní: “ʻOku ou fakafofongaʻi atu ʻa e ʻEikí ʻi hono ʻoatu ʻo e fakamālō ki hoʻomou ngāue ke tokoniʻi e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngāué, faivelengá, mo e feilaulaú. ʻOku ou lotua ke Ne foaki atu ʻa e tāpuaki ʻa ia ko hoʻomou mamata ki he fua ʻo hoʻomou ngaahi ngāué ʻi he fiefia ʻa e kakai kuo mou tokoniʻi maʻá e ʻEikí.”2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei,” Liahona, Mē 2011, 25.

  2. Henry B. Eyring, Liahona, Mē 2011, 26.

Lonitoni, ʻIngilani

Pengikaloa, ʻInitia

Pusumupula, Pulunitī

Siasi Folosa, Veisinia, USA

ʻOlungá: faitā ʻa Todd Schvaneveldt

Faitā ʻo e ngaahi kofunimá © Dani Vincek, 2011 ʻi he laiseni mei he Shutterstock.com; ngaahi faitā kehé ʻa Charlotte Illera, Cindy Clark, mo Dale Evanson