2012
Ko e Ngāue Leva ʻi he Taimi ʻo e Faingataʻá
ʻAokosi 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Ngāue Leva ʻi he Taimi ʻo e Faingataʻá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia e kau fefiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻI heʻetau hoko ko e kau faiako ʻaʻahí, ko e taha ʻo ʻetau ngaahi taumuʻá ke tokoni ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí. ʻOku totonu ke lava e kau fineʻofa ʻoku tau ʻaʻahi ki aí ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻaku ngaahi palopalema, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku ongo faiako ʻaʻahí ʻo ʻikai tatali ke fekauʻi kinaua.” Koeʻuhí ke lava ʻo fai ha ngāue tokoní, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fineʻofa ʻoku tau ʻaʻahi ki aí. ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha ueʻi fakalaumālié, te tau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo hono tali ʻa e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e fineʻofa kuo vaheʻi ke tau ʻaʻahi ki aí. Pea ʻi hono ngāue ʻaki hotau taimí, ngaahi pōtoʻi ngāué, ngaahi talēnití, ngaahi lotu ʻo e tuí, mo e poupou fakalaumālie mo fakaelotó, ʻe lava ke tau tokoni ke fai ha ngāueʻofa ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha puke, mate, pea mo ha ngaahi tūkunga mahuʻinga kehe.1

ʻE ʻiloʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fie maʻu makehe koeʻuhí ko haʻanau puke fakaesino pe fakaeloto, ngaahi meʻa fakatuʻupakē, fāʻele, pekia, faingataʻaʻia fakaesino, taʻe-lata, pea mo ha ngaahi faingataʻaʻia kehe, makatuʻunga ʻi he tokoni ʻa e ngaahi līpooti mei he kau faiako ʻaʻahí. ʻE līpooti leva ʻe he palesiteni ʻo e Fineʻofá ki he pīsopé ʻa e ngaahi meʻa kuó ne ʻiló. Fakatatau mo ʻene fakahinohinó, ʻe fakafekauʻaki leva ʻe he Palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻa e tokoní.2

ʻI heʻetau hoko ko e kau faiako ʻaʻahí ʻe lava ke “lahi ʻa e ʻuhinga ke tau fiefia [aí]” koeʻuhí ko e “tāpuaki ʻeni kuo foaki kiate kitautolú, kuo ngaohi kitautolu ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni” (ʻAlamā 26:1, 3).

Mei he Folofolá

Mātiu 22:37–40; Luke 10:29–37; ʻAlamā 26:1–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:18–19

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI he ngaahi taʻu ne kamakamata mai ai ʻa e Siasí, naʻe tokosiʻi mo meimei nofo pē e kāingalotú ʻi ha feituʻu ʻe taha. Naʻe malava e kāingalotú ʻo tali vave ki ha fie maʻu tokoni ʻa ha taha. ʻI he ʻaho ní kuo aʻu ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotú ki he 14 miliona tupú pea ʻoku nau mafola ʻi he funga e māmaní. Ko e faiako ʻaʻahí ko e konga ia ʻo e palani ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kotoa aiʻEne fānaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e polokalama pē taha ʻe lava ke fai atu ai ha tokoni mo ha fakafiemālie ʻi ha siasi ʻoku mafola ki ha ngaahi feituʻu kehekehe he funga ʻo e māmaní, ko hono fakafou ia ʻi he kau tamaioʻeiki fakafoʻituitui ko ia ʻoku ofi atu ki he kakai faingataʻaʻiá.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “… ʻOku maʻu ʻe he pīsopé mo e palesiteni fakakolo kotoa pē ha palesiteni Fineʻofa ke ne falala ki ai. ʻOku ʻi ai mo ha kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fie maʻu ʻa e fefine kotoa pē. ʻE lava ke fakafou ai hono ʻiloʻi ʻe he palesiteni Fineʻofá ʻa e loto ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Te ne lava ʻo feau ʻenau ngaahi fie maʻú mo tokoni ki he pīsopé ʻi hono uiuiʻí, ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 9.5.1; 9.6.2.

  2. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 9.6.2.

  3. Henry B. Eyring, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 127, 128

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Bradley Slade