2012
Lotú, Fakamatalá, mo e Fakatamaki Fakaenatulá
ʻAokosi 2012


Lotú, Fakamatalá, mo e Fakatamaki Fakaenatulá

ʻOku ʻi ai ha meʻa makehe ʻoku faitatau ai ha ongo tamaiki fefine neongo ʻokú na lea ʻi ha lea fakafonua kehekehe mo nofo vā mamaʻo ʻaki ha maile ʻe 6,000 tupu (9,600 km): naʻá na fakatou loto fiefia maʻu pē neongo e taimi naʻe tō ai ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá ʻi hona koló. Vakai ki he ngaahi talanoa moʻoni ʻa Honoka O. mei Siapaní pea mo Meki W. mei Mīsuli, USA. Lolotonga e ngaahi taimi fakamamahi mo fakailifiá, ko e hā nai e meʻa naʻá ne tokoniʻi kinaua ke na tui faivelenga mo fakakaukau ki he meʻa ʻoku leleí?

Honoka

Ko hoku hingoá ko Honoka, pea ʻoku ou nofo ʻi he Vahefonua Sipá, ʻi Siapani. ʻOku ou manako ke vaʻinga, tāfue, mo tā fakatātā. ʻOku ou fakaʻamu ke u hoko ko ha tokotaha tā fakatātā ha ʻaho.

Ko e talanoa fakafolofola ʻoku ou saiʻia taha aí ko e misi ʻa Līhaí (vakai, 1 Nīfai 8). ʻOku ou pehē ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito e Palaimelí he ʻoku lava ke u ako ai e meʻa lahi ʻo kau ki he ʻOtuá mo Sīsū. ʻOku ou saiʻia he houalotu sākalamēnití koeʻuhí ʻoku ou ongoʻi maʻa ʻi he taimi ʻoku ou toʻo ai e sākalamēití, pea ʻoku ou fiefia ai.

Naʻá ku ʻi he akó ʻi he taimi naʻe hoko ai e mofuike lahí. Ko ʻeku fuofua fakakaukaú ʻeni, “Fakailifia moʻoni ʻeni!” mo e “ʻOku ou fifili pe ʻoku sai pē hoku fāmilí.” Naʻá ku lotu ʻi hoku lotó ke nau hao pea ke fakamoʻui e kakaí. Naʻá ku toki ʻilo kimui naʻe ʻikai lavea ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku ongoʻi he taimi ko iá naʻe fakahaofi kimautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá mo Sīsū.

Meki

Mālō e lelei! Ko Meki au mei Sopalini ʻi Mīsulí. Naʻe sio ʻeku faʻeé ʻi he ongoongó ʻi ha pō ʻe taha ki ha ngaahi fakatokanga matangi, pea naʻa mau ō kotoa ki he loki ʻi he lalo falé. Naʻá ku ilifia ʻi he leʻo lahi mo e ongo mai ʻa e matangí. Naʻá ku hohaʻa ki hoku ngaahi kaungāmeʻá mo ʻemau fanga monumanú. Hili ʻa e matangí, naʻá ku houngaʻia ʻi he hao hoku fāmilí pea naʻe ʻikai lahi ha maumau ki homau falé.

Naʻe lahi e ngaahi ʻapi kehe mo e pisinisi naʻe fakaʻauha ʻe he ʻahiohio naʻe tō ʻi homau koló. Naʻá ku ongoʻi loto mamahi he kakai naʻe siʻi mole ha taha ne nau ʻofa ai. Naʻe fili ʻeku ongo mātuʻá mo e tuongaʻané mo e tokoua lahí ke nau tokoni ki hono fakamaʻa homau koló. Ne u fakakaukau ki he potu folofola, “ʻO ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

Naʻá ku fie tokoni foki ki he fakamaʻá, ka naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ʻoku fakatuʻutāmaki ia ki he fānaú. Naʻá ku ongoʻi hano vahevahe mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakakaukau lelei ke ʻai e kakaí ke nau ongoʻi fiefia. Naʻá ku faʻu ha fanga kiʻi tohi fakamālō ʻe 20 ke ʻave ki he kau ngāue tokoní. Naʻá ku tuku ha taimi lahi ki hono ngaohi ʻo e kaati taki taha ke makehe koeʻuhí ke lava e kakaí ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié mo ʻiloʻi ʻoku nau mahuʻinga ʻaupito ki homau koló.

Naʻá ku ako ai neongo ʻoku ʻikai te ke lava ʻo fai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ke tokoni ai, ka ʻe lava pē ke ke fakakaukauʻi ha ngaahi founga kehe ke tokoni ai. ʻE tāpuekina koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hoʻo tauhi kiate Ia mo ho kāingá.

ʻApi ʻo Mekí

ʻApi ʻo Honoká

Tā e mapé ʻe Chad Hutchings; toʻomataʻu: tā ʻo Siapaní © Kyodo/Reuters