2012
Ngaahi Fakakaukau ki he Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí
ʻAokosi 2012


Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻOku maʻu ʻi he makasini ko ʻení ha ngaahi fakamatala mo e ʻekitivitī ʻe malava ke ngāue ʻaki maʻá e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi sīpingá.

“Ngaahi Fakatuʻutāmaki Fakanatula—‘Oku ‘Ikai Fie maʻu ke Tau Manavahē,” peesi 30: Lau ‘a e fakamatalá ki muʻa peá ke fakalaulauloto ‘i he faʻa lotu ki ha meʻa ‘e ala fai ‘e homou fāmilí ke mou mateuteu lelei ange ai ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki ‘e hoko ‘i homou feituʻú. Hili ia pea mou fai ‘a e meʻa ‘oku fokotuʻu mai ‘e ‘Eletā ʻĒlisí, pea mou aleaʻi ‘i hoʻomou efiafi fakafāmilí ha founga ke mou fakahoko ai hoʻomou palaní. Te mou lava ‘o fokotuʻu ai ke mou faʻo haʻamu ngaahi kapa pe kato teuteu ki ha meʻa fakatuʻupakē ‘e hoko, pe fakalahi hoʻomou meʻakai ‘oku tauhi fakatolonga ‘i ‘apí, pe ko haʻamou aleaʻi ha founga ke mou mateuteu fakalaumālie ai. Fakamamafaʻi ‘a e pōpoaki fakalotolahi ‘a ‘Eletā ʻĒlisi, “te tau lava ‘o ikunaʻi ‘a e ngaahi matangí ‘i he taimi ‘oku tau mateuteu aí.”

“Tauhi Maʻu ‘a e Tuí ‘i ha Māmani Puputuʻu,” peesi 42: Fakakaukau ke ke fai ‘a e talanoa ki he meʻa naʻe hoko kia Pīsope Kasí ‘i he loki akó, ‘a ia ‘oku ‘i he kamataʻanga ‘o e fakamatalá. Hili ia pea fehuʻi ki he kau mēmipa ‘o e fāmilí pe ko e hā ha meʻa te nau fai ‘i he meʻa ko iá. Te ke lava ‘o fakamatala ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe muimui ki ai ‘a Pīsope Kasí koeʻuhí ke ne tuʻu maʻu ai ‘i heʻene fakamoʻoní.

“Te u ‘Iloʻi Fēfē Kuo Fakamolemoleʻi Aú?” peesi 46: Kamata ‘aki haʻo fehuʻi ki he kau mēmipa ‘o e fāmilí, “Te ke ‘iloʻi fēfē kuo fakamolemoleʻi koe hili hoʻo fakatomalá?” Te ke lava ‘o lau ange ‘a e tali ‘a ‘Eletā Kalisitā ‘i he palakalafi ua ‘o e fakamatalá. Fakamatala ki ha ngaahi konga kehe ‘o e fakamatalá ‘a ia ‘oku feʻunga ki ho fāmilí.

“Ako ke Tokoni ki he Kakai Kehé,” peesi 66: Lau ki ho fāmilí ‘a e talanoa ki he kei siʻi ‘a Palesiteni Monisoní. Te ke lava ‘o fakahoko ‘a e ngaahi ‘ekitivitī ‘oku fekauʻaki mo iá mo ha taha ‘o hoʻo fānau iiki ‘i he fāmilí. Fakaʻosi ‘aki haʻo fakamoʻoniʻi ange ko e palōfita moʻui ‘a Tōmasi S. Monisoni.

Ko ha Efiafi Fakafāmili Haohaoa ‘i ‘Api

Ne u nofo maʻu pē ‘o fakaʻamu ke mau fai ha ngaahi efiafi fakafāmili ‘i ‘api ‘oku hangē ko e ngaahi efiafi fakafāmili ‘i ‘api ‘oku ou faʻa sio ai ‘i he ngaahi tā ‘a e Siasí. Ka naʻe hili haʻaku ohi mo hoku husepānití ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa, naʻe ‘ikai fie kau ia mo kimaua. Naʻá ma ‘iloʻi leva kuo pau ke fai ha ngaahi liliu ‘i heʻemau ngaahi efiafi fakafāmili ‘i ‘apí koeʻuhí ke ma lava ‘o fakalotoʻi ia ke kau ki ai.

‘Oku ou fakamālō lahi koeʻuhi ko e ngaahi fokotuʻu fakakaukau ki he anga hono fakahoko ‘o e efiafi fakafāmilí ‘i ‘apí ‘a ia ‘oku pulusi ‘i he Liahoná. ‘Oku fika ‘uluaki homa ‘ofefiné he taimí ni ‘i hono poupouʻi ‘o e efiafi fakafāmili ‘i ‘apí peá ne fakaʻamu foki te mau lava ‘o fai ia ‘i he ‘aho kotoa pē.

Naʻe kau ‘a e taha ‘o e ngaahi lēsoni naʻa mau manako taha aí, ʻa e anga ko ia hono fakahinohinoʻi kitautolu ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ma kole ki homa ‘ofefiné ke ‘alu ki hono lokí. Naʻá ma lau ki he tolu peá ne foki mai leva ki he loki talanoá ‘o feinga ke kumi ha fakatātā ‘o e Fakamoʻuí. Ko e taimi ko ia ‘okú ne ofi ai ki he fakatātaá, te ma pehē ange ‘okú ne māfana, pea ka mamaʻo te ma pehē ange ‘okú ne mokosia. Naʻá ne fiefia lahi ‘i heʻene ma‘u ‘a e fakatātaá. Ko e meʻa fakaofo ‘ema vakai ki he mahino kiate ia hono mahuʻinga ‘o e talangofua mo e muimui ki he Laumālié koeʻuhi ke ne ofi ai ki hotau Fakamoʻuí.

Naʻa mau fakaʻosi ‘aki ‘emau lau ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12. Kapau te tau “falala ki he Laumālie ko ia ‘oku tākiekina ke faileleí,” ‘oku mau ‘iloʻi ai ‘oku hoko ‘a e efiafi fakafāmili ‘i ‘apí ko ha tāpuaki.

Moema Lima Sale Polota, Palāsila