2012
Ko e Tokoni Ki he Fakafoʻituituí
ʻAokosi 2012


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko e Tokoni Ki he Fakafoʻituituí

ʻI he taimi naʻá ku kamata ai hoku fuofua taʻu ʻi he ʻunivēsití, naʻe vave ʻeku fakakaungāmeʻa mo ha toko ua kehe naʻa mau hū fakataha ʻi he ʻuluaki taʻú, ko e tahá ko ha tangata tauhi ʻo e fanga monumanú pea ko e tahá ko ha tangata ngoue. Naʻa ʻikai ha ʻamanaki te mau kaungāmeʻa he naʻe hangē ne ʻikai ha meʻa ne mau faitatau ai—ko ha ongo tamaiki anga fakapotopoto mei he tukuʻuta ʻo e fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo ha nofo kolo ne tokotaha ngutu poto he fakamatalá mei he Matāfanga faka-Hahaké. Hili ʻemau tānakituʻunga mei he ʻunivēsití, naʻá na foki ki ʻapi ki he tauhi ʻo e fanga monumanú mo e fāmá, peá u kau atu au ki he māmani ʻo e ngāue fakapisinisí.

Ne mau feʻilongaki tuʻunga ʻi he ngaahi kaati Kilisimasi fakataʻú mo e ngaahi fetelefoniʻakí ʻo mau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa fakamuimuitahá kuo hokó ʻi he fakaʻau ʻa e taimí. ʻI he taimi naʻá ku aʻu ai ki hoku taʻu 30 tupú, kuo ʻosi tuʻo ua haʻaku hoko ko ha Taki Sikauti. Kimui aí, ʻi he fakaʻosi ʻa e “takai” hono ua ʻo ʻeku hoko ko ha tokoni taki nesilií, ne lolotonga ngāue hoku ongo kaungāmeʻá ʻi he pīsopelikí. ʻI he fakaʻau atu ʻa e taimí, naʻá ku moʻua ʻi hono fakatatau hoku ngaahi uiuiʻí ki he ngaahi uiuiʻi hoku ongo kaungāmeʻá, pea kamata leva ke u ongoʻi ʻoku ʻikai fie maʻu mo fakatokangaʻi au.

ʻI hoku taʻu 40 tupú, ne hohaʻa ʻeku fakakaukaú ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi he taimi naʻe foaki ai ha fatongia fakatakimuʻa ki he niʻihi kehé. Ko e taimi kotoa pē naʻe uiuiʻi ai ha taha ki ha fatongia fakatakimuʻa ʻi he uōtí pe siteikí, naʻe fanafana mai ʻa Sētane ʻo pehē ʻoku ʻikai ke u taau mo feʻunga pe ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e tui feʻunga ki ha ngaahi fatongia pehē. Ne u lava pē ke fai ha ngaahi fakakaukau fakapoto ke ikunaʻi ʻaki e fakakaukau peheé ʻi he lotu mo e ako, ka naʻá ku kei fefaʻuhi pē mo hoku tuʻunga mahuʻinga fakatāutahá. Ne ʻikai te u teitei fakakaukaukau te u hoko pē “ko ha kaumātuʻa” mo ha fakamaau he ngaahi vaʻinga pasiketipolo ʻa e toʻu tupú ʻi hoku taʻu 50 lolotonga ia ʻoku fua fatongia hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí.

Naʻe hoko mai leva ha meʻa naʻá ne liliu ʻa ʻeku mahino ki he ongoongoleleí. Naʻá ku tokoni ʻi ha Sāpate ʻe taha ki hoku uaifí mo ʻene kalasi Palaimeli ne fonu ʻi he fānau taʻu fitu longomoʻuí. ʻI he kamata ʻa e taimi feʻinasiʻaki ʻa e Palaimelí, naʻá ku fakatokangaʻi atu ha taha ʻo e kau mēmipa ʻi he kalasí ʻokú ne hanoku ʻi hono seá ʻo mahino ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi sai. Naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié ʻokú ne fie maʻu ha fakanonga, ko ia ai naʻá ku tangutu hono tafaʻakí mo ʻeke leʻo siʻi ange pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó. Naʻe ʻikai ke ne tali mai ka naʻe hangē ʻokú ne fuʻu faingataʻaʻiá, ko ia ai naʻá ku kamata ke hiva leʻo siʻi.

Naʻe lolotonga ako ʻe he Palaimelí ha hiva foʻou, pea ʻi he taimi naʻa mau hiva ai, “Ongo mai e leʻo ʻo e Fakamoʻuí,”1 ne kamata ke u ongoʻi ha maama mo ha māfana makehe moʻoni ʻokú ne fakafonu hoku lotó. Naʻá ku ongoʻi ʻa hono ʻākilotoa au ʻe he ongo nima taʻengata ʻo e ʻofá. Naʻe mahino kiate au naʻe ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotu ʻa e kiʻi taʻahine ko ʻení pea naʻá ku ʻi aí ke ʻoange ʻa e fakafiemālie naʻá Ne finangalo ke ʻoange kiate iá. Naʻe toe lahi ange ʻa ʻeku mahino fakalaumālié, peá u maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ki he ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí kiate iá, pea ki Heʻene fānaú taki taha, pea kiate au foki. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne falala mai ke u tokoniʻi ha taha naʻe faingataʻaʻia, pea naʻá ku ʻi he feituʻu naʻá Ne finangalo ke u ʻi aí. Naʻá ku ʻilo ko Hono toʻukupú kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ha tahá.

ʻOku ou fiefia ʻi ha faʻahinga faingamālie pē ke ngāue tokoni ai, pea ʻoku ou feinga ke u taau mo feʻunga maʻu pē ke u ongoʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea ke u ʻi he feituʻu ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u ʻi aí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai ha taha ʻo ʻEne fānaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sally DeFord, “Fakaongo ʻAki Hoku Lotó,” Ko e Fokotuʻutuʻu ki he Taimi Feʻinasiʻakí ki he 2011, 28.

Tā fakatātā ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell