2012
Ko Hono Maʻu ʻo e Tuí ʻi he Ngataʻanga ʻo Māmaní
ʻAokosi 2012


Ko Hono Maʻu ʻa e Tuí ʻi he Ngataʻanga ʻo Māmaní

Neongo ʻoku hangē ʻoku tuʻu ʻa ʻUsaia ʻi ʻĀsenitiná, ʻi he ngataʻanga ʻo māmaní, ka ko e kamataʻanga ia ʻo ha moʻui foʻou maʻanautolu kuo kau ki he ongoongoleleí.

ʻOku tuʻu ʻo hangē ha tangata leʻó ʻa e Fale Maamakamo Le ʻIkeleá ʻi ha kiʻi motu ʻi he Takinga Vai Pīkolo (Beagle Channel) momokó. ʻOku tuku atu ʻe he Le ʻIkeleá ʻa ia ko hono ʻuhinga faka-Falaniseé ko e “Kau Sikautí” pe ko e “Kau Fakamāmá” ha maama mei hono tuʻuʻanga maomaonganoá ʻi he sekoni ʻe 10 kotoa pē.”

ʻOku tuʻu ʻa ʻUsaia, ko e kolo mamaʻo taha ʻi he fakatonga ʻo ʻĀsenitiná, ʻi ha maile tahi ʻe nima (9 km) ki he fakatokelaú, ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻotu motu Tiela tela Fuekó. ʻOku tuʻu ʻa Keipi Hoane ʻi ha maile ʻe hivangofulu (145 km) ki he tongá pea fakalaka atu aí, ko e fonua momoko ia ko ʻAnetātikaá.

ʻOku hoko ʻa e Le ʻIkeleá ko ha fakatātā ia ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí kiate kinautolu kuo kau mai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha feituʻu ʻoku ui ʻe he kakai fakalotofonuá “ko e ngataʻanga ʻo māmaní.” ʻOku hangē ʻa e ongoongoleleí ha fale māmá, ko ha maama kamo kuó ne ʻomai kinautolu mei he fakapoʻuli fakalaumālie ʻo e māmaní pea nau tūʻuta lelei ai ki he matāfonua ʻo e tuí mo e feohi fakakaumeʻá.

Naʻá ku Maʻu e Talí

ʻOku manatuʻi ʻe Kuilima Havea Leiva ʻa e mamahi ʻo ʻene vete mali ʻi he 2007. Naʻe pau ke ne kumi ha fale ke nofo ai pea ʻikai lava ke ne foki ki ʻapi he efiafi kotoa ki hono foha kei siʻi ko Sulianí. Naʻá ne ongoʻi taʻelata mo tuenoa.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku loto mamahi ʻaupito pea naʻá ku fekumi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e mamahi lahí.”

Naʻe kamata lotu ʻa Kuilima ke maʻu ha ngaahi tali mo ha tokoni. “Naʻá ku pehē, ʻTamai, ʻoku ʻikai te u feʻunga mo taau ke hūfia ʻe he ʻAfioná ʻa hoku falé, ka ʻe feʻunga pē ha folofola mei he ʻAfiona ke ne fakamoʻui au.’”

Naʻe maʻu e tali ki he lotu ko iá ʻi ha kiʻi taimi nounou mei ai ʻi ha aʻu atu ha ongo talavou ʻokú na sote hina mo hēkesi ʻo nau talanoa lolotonga ʻene vaʻinga mo hono kiʻi fohá ʻi tuʻa ʻi hono fale nofoʻanga foʻoú.

Naʻá ne manatuʻi, “Ne fakafeʻiloaki mai ha taha ʻo kinaua ʻo fehuʻi mai pe naʻá ku maʻu ʻa e tuí. Naʻá ku talaange kiate ia ʻio, ka naʻe ʻikai ko ha Kalisitiane lelei au. Naʻá ne kole mai pe te u lava ʻo lau ha tohi ʻo kapau te ne tuku mai ia. Naʻá ku talaange ki ai ʻio.”

ʻI he kamata lau ʻe Kuilima e ngaahi veesi ʻi he ʻAlamā 32 ʻa ia naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ongo faifekaú, naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá ha fiefia lahi ʻa ia ne fuoloa ʻeku taʻeongoʻí. Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e tohí. Naʻe ʻikai lava ke u tuku hono laú.”

Naʻe ʻikai toe ʻalu ʻa Kuilima ki he lotu naʻá ne tomuʻa ʻi aí, ka naʻá ne fakahā ange ki he ongo faifekaú naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane fakakaukau ke toe papitaiso. Kae kehe, naʻá ne talitali lelei ʻena ngaahi ʻaʻahí mo lau e ngaahi vahe naʻá na ʻoange ke ne lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻene lau iá, naʻe mamahi hono lotó fakataha mo Nīfai ʻi heʻene ʻilo e mamahi lahi ʻa e palōfita ko iá “ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi angahala ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ʻeku moʻua ki aí” (2 Nīfai 4:18). Naʻe pehē ʻe Kuilima, “Naʻá ku ʻiloʻi ne u faiangahala foki mo au, peá u ongoʻi loto tautea ai.”

ʻI heʻene laú, naʻá ne ongoʻi hono fakahaofi ia mei he fakapoʻulí mo e ʻamanaki tō noá pea ʻomi ia ki he “maama … ʻo e nāunau ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 19:6).

Pea ʻi heʻene lau e fuakava ʻo e papitaiso naʻe fokotuʻu ʻi he Vai ʻo Molomoná, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaiso ʻaki e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne fehuʻi loto pē, “Kapau naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e tengaʻi ʻakaú, ko e hā e meʻa ʻoku ou ‘[maʻu] … ke ʻoua [naʻá ku] papitaiso [ai] … ʻi he huafa ʻo e ʻEikí’?” (Mōsaia 18:10).

Naʻe pehē ʻe Kuilima, “Naʻá ku ongoʻi ʻa e nongá pea maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku lau aí. Naʻá ku ʻiloʻi ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá naʻá ku faʻa lotuá.”

ʻI he taimi naʻe papitaiso ai ia ʻi Māʻasi ʻo e 2009, naʻá ne aʻusia ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha fakafoʻou ʻo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. ʻOku pehē ʻe Kuilima, “Ko e papitaisó ko ha faingamālie ia ke toe kamata foʻou. Kuo liliu ʻeku moʻuí. ʻOku ou fuʻu fiefia ʻaupito he taimí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú koeʻuhi naʻá Ne tali ʻa e lotu mahuʻinga taha kuó u faí.”

Ne Mau Fie Maʻu ha Siasi

ʻI heʻene kei siʻí, naʻe ʻikai ha faitoʻo fakalaumālie ki he mamahi fakaesino naʻe tofanga ai ʻa ʻAmanitā Loupaleto hili e mālōlō ʻene faʻeé. Pea naʻe ʻikai maʻu ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi fakalotu loloto ʻa hono husepāniti ko Lisiaté, hili e mālōlō hono tokouá.

Ko e taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻOku ʻi ai ha siasi ʻi māmani ʻoku muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí? Naʻe teuteuʻi kinaua ke na tali e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi heʻena fekumi ki he siasi ko iá mo e tali ki heʻena ngaahi fehuʻí.

ʻI heʻena fekumí, naʻá na maʻu lotu ʻi ha ngaahi siasi kehekehe peá na fakatotoloʻi e ngaahi tui fakalotu kehekehe. Naʻá na fekumi ki ha siasi naʻe ʻikai ngata ʻi heʻene muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ka te ne fakamālohia foki hona fāmilí.

ʻOku manatuʻi ʻe ʻAmanitā, “Ko ha taimi faingataʻa ʻeni ki homa fāmilí, pea naʻá ma ʻiloʻi naʻá ma fie maʻu ha siasi te ne tokoniʻi kimaua.”

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1990 naʻe hiki ʻa e fāmili Loupaletó mo ʻena fānau ʻe toko faá mei Menitousa, ʻi he tokelau-hihifo ʻo ʻĀsenitiná, ki ʻUsaia. ʻI he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai kinautolu ki he Siasí hili ha taʻu ʻe ua mei aí, naʻe mahino kiate kinautolu ʻi he taimi pē ko iá ʻa e makehe e laumālie mo e ngaahi akonaki ʻa e ongo faifekau taimi kakató.

Naʻe siʻi e ʻilo ʻa ʻAmanitā ki he Siasí. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai sai e meʻa naʻá ku fanongo aí.” Ka naʻá ne toe fakaongo mai, fakataha mo Lisiate mo ʻena fānaú, ʻa e meʻa naʻa nau akó.

Naʻe pehē ʻe heʻena taʻahine ko Papulaá, ʻa ia naʻe taʻu 11 ʻi he taimi ko iá, “Naʻá ku ongoʻi e Laumālié ʻi he taimi ne akoʻi ai kimautolu ʻe he ongo faifekaú. Pea naʻá ku saiʻia ʻi he taimi naʻá na akoʻi ai kimautolu te mau lava ʻo lotu fakafāmilí.”

Naʻe pehē ʻe Lisiate ko hono fakahoko ʻo e ngaahi lēsoni fakafaifekaú, lau e Tohi ʻa Molomoná, mo ʻalu ki he lotú, “naʻá ne ʻomi e ngaahi tali ne mau fekumi ki aí—ngaahi tali fekauʻaki mo e papitaisó, moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, ko e tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Kalaisí, ko e moʻui taʻe-faʻa-mate ʻa e tangatá, ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, nofomalí, pea mo e natula taʻengata ʻo e fāmilí.”

Ne hoko e ʻilo ʻe he fāmili Loupaletó ʻe lava honau fāmilí ʻo nofo fakataha ʻo taʻengatá, ko e tokāteline fungani ia ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Naʻe pehē ʻe Lisiate, ʻa ia ne papitaiso ia ʻi loto ʻi ha uike ʻe tolu hili e fuofua lēsoní pea ʻoku hoko he taimí ni ko e tokoni ua ia ʻi he kau palesitenisī fakavahefonuá, “Naʻá ku ului ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he taimi naʻe mole atu ai hoku tokouá ʻi hono taʻu 49, ka naʻe mahino te u lava ʻo fakamoʻui ia ʻi haʻaku fakahoko kiate ia hono ngāue fakatemipalé. Naʻá ku maʻu ha nonga mo ha fiefia ʻi he ʻilo fakapapau ko ʻení.”

Naʻe pehē ʻe ʻAmanitā, ʻa ia naʻe papitaiso ia fakataha mo ha taha ʻo ʻena fānau tangatá ʻi ha kiʻi taimi nounou mei ai, “Talu ʻeku kei siʻi mo e ʻikai ai haʻaku faʻē. Ne u pehē maʻu pē kuó ne mole ʻaupito, pea naʻe tupu heni haʻaku loto mamahi lahi. Ka ʻi he taimi naʻe fakahā mai ai ʻe he ongo faifekaú ʻe lava ke nofo fakataha ʻa e fāmilí ʻo taʻengatá, ne ongo moʻoni ia ki hoku lotó. ʻOku fakafiefia ʻeku fakakaukau te u toe sio ki ai ha ʻaho.”

Hili e mali ʻa Lisiate mo ʻAmanitā ki he taʻengatá ʻi he Temipale Puenosi ʻAealisi ʻĀsenitiná, naʻe silaʻi ʻena fānaú kiate kinaua. Kuo fiefia lahi ʻa Lisiate mo ʻAmanitā ʻi hono silaʻi kinautolu ko ha fāmilí, fakakakato e ouau ki he kāinga tokolahi kuo pekiá, mo hono tuku atu e toko tolu ʻo ʻena fānaú ke ō ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Naʻe pehē ʻe ʻAmanitā, “Ko e taha e ngaahi tāpuaki maʻongoʻongo taha ʻo ʻema hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ko e talangofua ʻema fānaú ki he ʻOtuá.”

Ko e Kamataʻanga ʻo e Meʻa Kotoa Pē

Naʻe tui ʻa Maselino Tōseni ki he ʻOtuá, lau e Tohi Tapú, mo fiefia ke talanoa ki he tui fakalotú, ko ia ai ʻi he taimi naʻe tukituki atu ai e ongo faifekau taimi kakató ʻi hono matapaá ʻi ha ʻaho māfana ʻi Sānuali ʻo e 1992, naʻá ne fakaafeʻi kinaua ke na hū ange. Naʻe liliu ʻene moʻuí ʻe he fili ko iá.

ʻOku manatuʻi ʻe Maselino Tōseni, “Ne ngāue ʻa ʻEletā Sani mo ʻEletā Holo ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.” Kimuʻa pea ʻosi e fuofua lēsoní, naʻe talaange ʻe he ongo faifekaú ʻe papitaiso ia ki he Siasí, peá na talaange mo e ʻaho ʻe papitaiso ai iá.

Naʻe talaange ʻe Maselino, “He ʻikai te u papitaiso. ʻOku ou fie talanoa pē mo kimoua.”

Naʻe ʻoange ʻe he ongo faifekaú ha Tohi ʻa Molomona ki ai peá na kole ke ne lau ha ngaahi kupuʻi folofola mo lotu ʻi he po ko iá fekauʻaki mo ʻena pōpoakí. Naʻá ne fai ʻeni ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ha meʻa.

Ne fehuʻi ange ʻe ʻEletā Sani lolotonga ha lēsoni kimui ange ai, “ʻE sai pē kapau te tau lotu koeʻuhí ke ke lava ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni e meʻa kuó ma akoʻi atú?”

Naʻe pehē ʻe Maselino, ʻi he taimi naʻá ne lotu aí, “naʻe kamata ke u ongoʻi ha vela makehe ʻi hoku lotó. Naʻe teʻeki ai ke hoko ha meʻa pehē kiate au. Naʻe ʻikai lava ke u fakaʻosi ʻeku lotú, ko ia ne u tuʻu hake leva.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻEletā Sani kia Maselino pe naʻá ne ongoʻi ha meʻa lolotonga ʻene lotú. ʻI he fakahā ange ʻe Maselino ne ʻikaí, naʻe pehē atu ʻe he faifekau, “Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻaupito e Laumālié. ʻOku ngali kehe ʻa e ʻikai ke ke ongoʻi ha meʻá.”

Naʻe pehē ʻe Maselino ʻi he taimi naʻá ne fakahaaʻi ai e meʻa naʻá ne ongoʻí “naʻe lau ʻe he ongo faifekaú mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻo talamai mai kiate au ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú Ne tuku mai ʻEne melinó pe ngaohi ke vela hotau lotó [vakai T&F 6:23; 9:8]. Naʻe liliu ʻa ʻeku moʻuí ʻi he ʻaho ko iá.”

Talu mei ai mo e ngāue e Laumālie kiate ia mo fakamoʻoniʻi e moʻoní ʻi ha ngaahi aʻusia fakalaumālie lahi. Naʻe pehē ʻe Maselino, “Naʻá ku toe ongoʻi e loto velá lolotonga ʻeku nofo tokotaha ʻi hoku falé. ʻI heʻeku fakaava e matapā sioʻatá, ne u sio ki he ongo faifekaú ʻokú na akoʻi e kakaí ʻo kau ki he Siasí ʻi ha tuliki ofi mai. Ne u ongoʻi e taimi naʻá na ofi mai aí, pea kamata ke u fakakaukau fakamātoato ki he meʻa naʻá na akoʻi maí.”

Naʻe talitali māfana ʻa Maselino ʻi he taimi naʻá ne kamata ʻalu ai ki he lotú. Naʻe papitaiso ia hili ha kiʻi taimi siʻi mei ai ʻi he ʻaho 22 ʻo ʻEpelelí—ʻa ia ko e ʻaho totonu pē ia naʻe talaange ʻe he ongo faifekaú ʻe papitaiso ai ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa. Hili haʻane fua fatongia ʻi ha taʻu ʻe hiva ko e palesiteni fakavahefonua ʻo ʻUsaiá, ʻokú ne hoko ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Misiona Puenosi ʻAialisi Tokelaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōseni, “ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻe ‘ʻoatu [ʻe he ʻEikí] ʻa [“Ene] leá ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní’ [T&F 112:4], ʻoku ʻuhinga ia ki ʻUsaiá. Ko ʻUsaiá ko e ngataʻanga ia ʻo māmaní. Ka ko e kamataʻanga ia ʻo e meʻa kotoa pē kiate kimautolu ne mau ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi hení. Te ke ʻiloʻi heni ʻa e fale maama ʻi he ngataʻanga ʻo māmaní. Ka ko e feituʻu ʻeni naʻá ku maʻu ai ʻa e tuí mo e fale maama ʻa e ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe Kuilima Leiva (ʻolunga, ʻi lotó), ko e palesiteni fakakolo ia ʻo ʻUsaiá, “Naʻe tali [ʻe he ʻOtuá] ʻa e lotu mahuʻinga taha kuó u faí,” koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻI ʻolunga ki toʻomataʻu: Fale Maama Le ʻIkeleá mo e ngaahi ʻata ʻo ʻUsaiá.

Toʻomataʻú: Ne hoko e ako ʻa ʻAmanitā mo Lisiate Lopaleto (mo ʻena ongo tamaiki fefine ko Pāpulā mo ʻAilini), ki he nofo taʻengata fakataha e fāmilí ko e tokāteline fungani ia naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Neongo pē naʻa ngali tuʻu ʻa ʻUsaia ʻi he ngataʻanga ʻo māmaní, ka “ko e kamataʻanga ia ʻo e meʻa kotoa pē” maʻanautolu kuo nau ʻiloʻi heni ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko Maselino Tōsení.

Ngaahi faitā ʻa Michael R. Morris; map © iStockphoto.com