2012
Ako Ho Fatongiá
ʻAokosi 2012


Ngaahi Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ako Ho Fatongiá

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa B. Uefilini ʻi he ʻaho 11 ʻo Sune 1917, ʻi Sōleki Siti, ʻIutā. Naʻe fokotuʻu ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1986. Ko e konga ʻeni mei he lea naʻá ne fai ʻi he konifelenisi lahi ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻOkatopa 1980, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Ke maʻu e pōpoaki kakató ʻi he lea faka-Pilitāniá, vakai, Ensign, Nov. 1980, ʻi he ensign.lds.org.

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

ʻOku hanga ʻe he fatongiá ʻo fakamanatu mai ko e kau tauhi kitautolu ʻo e meʻa kotoa pē kuo fakafalala mai ʻe hotau Tupuʻangá kiate kitautolú.

ʻOku loto hatau tokolahi ke tau fai e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ʻi he taimi ʻoku ʻikai fepaki ai mo e meʻa ʻoku tau loto ke faí, ka ʻoku fie maʻu ʻa e mapuleʻi kitá mo e fakamatuʻotuʻá ke fai ʻa ia ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau loto ki ai pe ʻikai. Taimi lahi, ko e fatongiá ʻa e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki ai mei he niʻihi kehé kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku mahuʻinga kotoa e meʻa ʻoku fakakaukau, tui mo palani ʻe he kakaí, ka ko e meʻa ʻoku nau faí ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga tahá. Ko ha ui ke siʻaki ʻa e siokitá kae fakakaukau ki he lelei fakalūkufuá.

Kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ʻoku fakamanatu mai ʻe hotau fatongiá ko e kau tauhi kitautolu ʻo e meʻa kotoa pē kuo fakafalala mai hotau Tupuʻangá kiate kitautolú. ʻOku tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau tali ai e ngaahi fatongiá ʻi he loto fie ngāue mo faivelenga foki. Ko kinautolu ʻoku nau fokotuʻu ʻa e fiefiá ko e taumuʻa taupotu taha ia ʻi he moʻui ní, he ʻikai ke nau lavaʻi ia, he ko e fiefiá ko ha ola ia ʻoku ngāueʻi kae ʻikai ko ha ikuʻanga ʻoku tupukoso ʻiate ia pē. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono fakahoko hoto fatongiá pea ʻiloʻi ʻoku fenāpasi ʻete moʻuí mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fekaú. …

ʻOku ʻiloʻi ʻe he tangata mo e fefine lavameʻa kotoa pē ʻi he hisitōlia ʻo māmaní ʻa hono fatongiá pea ʻoku ʻi ai ʻene loto holi moʻoni ke fakahoko ia. Naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ha ʻilo haohaoa ki Hono fatongiá. Neongo ko e meʻa naʻe fie maʻu ke Ne faí ne laka ia ʻi he ngaahi fakangatangata ʻo e tuʻunga ʻoku malava ʻe he tangatá, ka naʻá Ne fakamoʻulaloaʻi Ia ki he finangalo ʻo ʻEne Tamaí mo fakahoko Hono fatongia fakalangí ʻaki ʻEne fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe tauhi moʻoni ʻe Siosefa Sāmita ki hono uiuiʻí pea fakahoko hono fatongiá ʻo aʻu pē ki heʻene fehangahangai mo e fakatangá pea mo ha feilaulau fakafoʻituitui lahi ʻaupito. Naʻá ne vilitaki, naʻá ne kātaki, pea naʻá ne lavaʻi ʻa hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. …

Naʻe tali ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo [1895–1985] ʻa e tukupā ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmaní. Naʻá ne fua faivelenga hono fatongiá pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo kiate kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ne fai ke fakamafola ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻofá. Ko hono olá ko ha Siasi fakamāmani lahi pea mo hono fakahoko ʻo e kikite ʻi he ʻaho kimui ní.

Ko e kau tangata maʻongoʻonga ko ʻení … ne nau mei fili ha hala ʻoku faingofua angé kae ʻikai ko e hala naʻe iku ki ai honau fatongiá. Ka naʻe ʻikai ke nau fai pehē. Ko e moʻoní naʻe ʻikai faʻa iku honau fatongiá ki he fiemālie fakatāutahá pe ko e faingamālie ʻoku maʻu ngofuá. Naʻe faʻa hoko ʻi honau fatongiá ha feilaulau lahi pea mo e faingataʻaʻia fakatāutaha; ka neongo iá, naʻa nau fili pē ki he fatongiá, pea nau fakahoko e fatongiá.

ʻOku fie maʻu ʻe he moʻuí ke tau fakahoko ha ngaahi fatongia lahi—ko e niʻihi ko ha ngāue angamaheni, pea niʻihi ʻoku ʻuhingamālie mo mahuʻinga ange. Ko e konga mahuʻinga ʻo e fatongiá ko hono fokotuʻu ʻo ha faʻifaʻitakiʻanga leleí mo maʻu ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakamālohia e niʻihi kehé ʻi he hala faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻE malava ke fai ʻeni ʻaki ha lea fakalotolahi, fakaongoongoleleiʻi ʻo ha ngāue lelei, pe ko ha lulululu—ha faʻahinga fakahaaʻi pē ʻo e tokangaekiná. Pea ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi heni ʻi heʻetau ako lelei hotau ngaahi fatongiá, ʻoku tau toe teuteu foki ai ki hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongia taʻengatá. …

ʻOku fakamatalaʻi fakaikiiki mo fakaʻofoʻofa … ʻe he Faiako Tuʻukimuʻa ko Sīsū ko e Kalaisí, ʻa e matuʻaki fie maʻu ko ia ke fai hotau ngaahi fatongia ʻi ʻapí, ʻi he Siasí, ʻi heʻetau ngāue fakaʻahó, pea ki hotau fonua ʻoku tau ʻofa aí foki. Naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“He ʻoku ʻikai ha ʻakau lelei ʻe tupu ai ʻa e fua koví; pe ha ʻakau kovi ʻe tupu ai ʻa e fua leleí.

“He ʻoku ʻilo ʻa e ʻakau kotoa pē ʻi hono fua ʻoʻoná. He ʻoku ʻikai toli ʻe he kakaí ʻa e fikí ʻi he ʻakau talatalá, pe ko e fua ʻo e vainé ʻi he talatalaʻāmoá.

“ʻOku ʻomi ʻe he tangata angaleleí ʻa ia ʻoku leleí mei he koloa lelei ʻi hono lotó; pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakoví ʻa ia ʻoku koví mei he koloa kovi ʻi hono lotó: he ʻoku lea ʻa hono ngutú mei he meʻa lahi ʻo e lotó.

“Pea ko e hā ʻoku mou ui ai aú, ʻEiki, ʻEiki, kae ʻikai fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou talá?

“Pea ko ia fulipē ʻoku haʻu kiate aú, ʻo fanongo ki heʻeku ngaahi leá, mo fai ki aí, te u fakahā kiate kimoutolu hono tataú:

“ʻOku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻa e falé, pea keli maʻulalo, ʻo ne ʻai hono tuʻunga ki he funga maká; pea ʻi he tupu ʻa e vaitafé, pea ʻoho mālohi ʻa e vaí ki he fale ko iá, naʻe ʻikai ngaue ia; he naʻe fokotuʻu ia ki he maká.

“Ka ko ia ʻoku fanongo kae ʻikai fai ki aí, ʻoku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻa e falé ʻi he kelekele taʻe ha tuʻunga; pea naʻe ʻoho mālohi ʻa e vaí ki ai, pea holo leva ia; pea ko e maumau ʻo e fale ko iá ko e meʻa lahi” (Luke 6:43–49).

Siʻoku kāinga, “ʻOua naʻa [mou] fiu ʻi he faileleí” (T&F 64:33). Ko ʻete faitōnunga ʻi hoto fatongiá ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha kau ākonga moʻoni ʻo e ʻEikí pea mo e fānau ʻa e ʻOtuá. Ke ke loto-toʻa ʻi ho fatongiá. Nofo maʻu ʻi loto. ʻOua naʻa taʻe lava ke fakahoko hoʻo ngāue mahuʻinga tahá, ʻa ia ko hono tauhi ho tuʻunga hono uá. Faitotonu ki ho fatongiá, he te ne ʻomai koe ki he ʻOtuá.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he ongoʻi loto fakamātoato moʻoni, ko e hala pē ʻeni ke maʻu ai ʻa e fiefiá pea tokoniʻi e puleʻangá ke tupu mo moʻuí.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond